CETVRTA GODISNJA SKUPSTINA HELSINSKOG PARLAMETA GRADJANA

DOKUMENTI IZ NAJLJEPSIH SNOVA

AIM TUZLA, 23.10.95. "Oni koji su zapoceli rat moraju da ga zavrse! To je njihov posao u predstojecim pregovorima. Ali, oni ne mogu graditi mir. Samo ljudi koji rade na uspostavljanju vrijednosti multikulturalnog gradjanskog drustva mogu osigurati uvjete za stabilan mir", poruka je cetvrte godisnje skupstine Helsinskog parlamenta gradjana koje je proslog vikenda odrzana u Tuzli.

Pridosli u Tuzlu, grad izabran zbog vec medjunarodnog imagea multukulturnog i gradjanskog drustva, sacinili su sijaset prijedloga i projekata za podrsku mirovnom procesu. U papirima koji nakon ovog skupa ostaju optimisticki pise: "Bice veoma vazno imati efikasnu centralnu vladu u BiH sa jednom monetom i jednom armijom, zajedno sa osiguranjem uvjeta za izgradnju lokalne demokracije i razvoja. Da bi se to ostvarilo mora u periodu od nekoliko godina postojati znacajno medjunrodno prisustvo u sigurnosnim aranzzmanima radi pomoci civilnoj administraciji, te jaka medjunarodna podrska gradjanskom drustvu. Zadatak medjunarodnih snaga ne smije biti ogranicen na nadgledanja linija prekida vatre, nego one takodje moraju biti ukljucene u kreiranje stanja bez rata, kako bi se ljudi mogli vratiti svojim kucama, slobodno kretati sirom zemlje i ukljucivati u gradjanske inicijative..."

Zapisane ideje skupljane su na cetverodnevnoj Skupstini HCA od strane oko 6OO ucesnika iz cijele Europe, te drzava nastalih na prostorima ex Jugoslavije. Iz Srbije i Crne Gore doslo je 75 aktivista mirovnih pokreta, gradjanskih inicijativa i neovisnih medija. Doputovali su i predstavnici zemalja sa prostora bivseg SSSR-a gdje ima oruzzanih konflikata i etnickih progona. Skupstini su prisustvovali i predstavnici 11 ambasada Zapadnih zemalja, Tadeus Mazovjecki, Suzan Zontag, Piter Galbrajt, Djuli Kristi... Osim zavrsne deklaracije na Skupstini su prihvacene izjave Foruma gradjana Zenica, zajednicka poruka Foruma gradjana Tuzla i "Kruga 99" Sarajevo, Balkanska izjava zena i Deklaracija Roma, a na plenarnoj sjednici izvrsena je smjena na celu Predsjednistva HCA - dosad predsjedavajucu Meri Kalder zamijenio je Martin Palos, iu Ceske Republike.

Osim plenarnih sjednica na otvaranju i zatvaranju Skupstine prisutni su - prema afinitetima - ucestvovali u radu 12 sekcija (radionica). U njima se vodila rasprava o raznim pitanjima, nacionalizmu, fundamentalizmu, odrzavanju mira, drzavljanstvu i ustavnoj regulativi, gradjanskim inicijativama u gradjenju civilnog drustva, lokalnoj demokraciji u Europi, medjuvjerskom dijalogu, ratnim zlocinima, pravu prognanika, medijima i njihovoj ulozi u konfliktima...Odrzano je nekoliko konferencija za stampu, posjete tuzlanskim i regionalnim institucijama raznih referensi.

Saznanja sa svih rasprava uglavnom su sumirana u zavrsnoj deklaraciji Skupstine, te izjavama udruzenja. U pomenutim dokumentima se konstatira da je nakon tri i po godine rata potpisano primirje u BiH, da ce pregovori za potpisivanje ugovora o miru uskoro poceti, ali se cijeni da jos uvijek postoji opasnost za nastavak rata. Generalni je zakljucak da se pravi mir moze uspostaviti jedino u cjelovitoj BiH. To nece zavisiti od potpisanog mirovnog ugovora vec od uloge gradjanskog drustva u drzzavi. To je jezgrovito obrazlozzio Tadeus Mazovjecki: "Ukoliko politicko rjesenje pretpostavlja podjelu, gradjansko drustvo mozze prevazici podjele. Ali, ako politicko rjesenje ne pretpostavlja podjelu, Bosna i Hercegovina je nece izbjeci, ukoliko gradjansko drustvo bude slabo ili fragmentarno. Zato je u okviru rekonstrukcije BiH od najvece vazznosti da medjunarodna zajednica pruzi podrsku gradjanskom drustvu."

Da gradjansko drustvo ima perspektivu najbolji je dokaz ovaj skup i Tuzli - koji je u povodu pedestogisnjice UN - odrzzan pod motom "Ujedinimo gradjane i nacije, odbacimo etnicko podvajanje i podjele". Tu su se okupili i u tolerantnom duhu razgovarali gradjani sa raznih prostora zahvacenih etnickim sukobima - od Zakavkazja i Turske, do Srbije, Kosova, Vojvodine, Hrvatske...O tome svjedoce i mnogobrojne spontane manifestacije, cak i prihvatanje ili ispracaj gostiju. Razmijenjeno je mnostvo informacija, poklona, zelja. U mnogim privatnim kontaktima cesto se culo - "samo da ovo ludilo prodje, pa da mozemo normalno komunicirati". Posebna atmosfera vladala je u objektima gdje su vodjeni razgovori, te druzenja ucesnika. Nacionalna podvajanja se uopce nisu osjecala, a za nacionalne tenzije, etnicke progone i sukobe, osudjivane su vladajuce strukture.

Tuzla se i ovom prilikom pokazala kao grad gdje su i tijekom rata ocuvane vrijednosti i principi Ujedinjenih naroda. Njen gradonacelnik Selim Beslagic gromoglasno je pozdravljen na otvaranju Skupstine, a tokom cetverodnevnog rada mnogi borci za civilno drustvo dali su stotine intervjua domacim i stranim novinarima. Kolege novinari, stigli s razlicitih strana bivse Jugoslavije ili svijeta, bile su iznenadjene tolerantnom atmosferom u gradu, kako u sluzbenim tako i privatnim kontaktima. ("Nako ovako dozivljene Tuzle, odoh kuci da dizem revoluciju" - gost iz SR Jugoslavije") Mnogi iz Beograda, Vojvodine, Makedonije, Crne Gore su plakali dok su na javnim mjestima slusali muziku iz svojih krajeva, priznajuci da su takve pojave u njihovim sredinama - od strane vladajucih struktura - prakticno zabranjene. Vecina ih nije krila da su iznenadjeni atmosferom u gradu. Istina, u nekim situacijama bilo je privatnih ispada "domacina" (pripiti vojnici koji su uzvikivali Alahovo ime), no koji su brzo sankcionirani od strane tuzlanskih redarstvenika.

Na Skupstini HCA u Tuzli, zavrsnim dokumentom je ocijenjeno kako je poslije revolucija u Istosnoj Europi postojala nada da ce granice u Europi biti otvorene, a blokovi i nacije nece vise dijeliti ljude. Ocekivala se integracija gradjanskog tkiva Europe "odozdo", do cega nije doslo. Umjesto da slabe, nacije su postale jake prepreke. Europa je pocela uspostaviljati nove granice prema Istoku, prema Turskoj i Rusiji. Ratnim prijetnjama i podjelama gradjansko drustvo u Europi je oslabilo i uzdrmano. Gradjansko drustvo mora otvoriti granice i srusiti zidove, ono mora posticati i prevazilaziti zidove u nasoj vlastitoj svijesti.

• Na ovoj Skupstini moramo pokrenuti izgradnju novih mostova, narocito na Balkanu. Preko europskih granica te mostove moramo produziti na Istok, Zapad i Jug, ukljuciti Rusiju, Tursku, Ameriku i zemlje Mediterana. Nadamo se da ce ova Skupstina biti prekretnica koja ce voditi ka obnavljanju nade i uvjerenja za rad na stvaranju demokracije, civilnog drustva i mira ne samo ovdje u BiH vec svugdje - porucuje se u zavrsnoj Deklaraciji Skupstine.

U izjavama gradjanskih i mirovnih udruzenja BiH konstatira se da trajan mir mozze biti osiguran samo ukoliko gradjanin bude "osnovni element", konstrukcija drzave, uz promociju svih demokratskih principa civilnog drustva. BiH u medjunarodno priznatim granicama mora osigurati ista prava i slobode za sve nacije i gradjane, a Sarajevo i ostali gradovi moraju biti jedinstveni. Radi brzeg vracanja povjerenja medju nacijama i gradjanima osobitu vazznost treba posvetiti identifikaciji svih kriminalnih grupa i nosilaca etnicke iskljucivosti, te raditi na promoviranju tolerancije i dijaloga. Zato se od drzave trazi da garantira potpunu slobodu svih neovisnih medija koji ce biti izuzetno bitan faktor reintegracije drzave i izgradnje gradjanskog drustva. Takodjer, trazi se kaznjavanje svih ratnih zlocinaca i odbacivanje ideje o kolektivnoj krivici naroda. Cijeni se da su tendencije totalitarizma veoma izrazene u svim drzavama na prostorima ex Jugoslavije, pa se u cilju stvaranja demokratskog civilnog drustva zahtjeva depolitizacija vojski i drzavnih organa.

Na ovim prostorima vladajuce strukture stvaraju mnogo prepreka za slobodniju komunikaciju gradjana. O tome je na konferenciji za stampu govorio i Hans Kosnik, administrator EU u Mostaru, cijeneci da gradjani iz oba dijela Mostara zele vise komunicirati i posjecivati se, ali da to nisu u stanju zbog policijskih zabrana. To je najocitiji indikator da gradjani drugacije misle od vladajucih struktura, ali su nemocni zbog represije "odozgo". Drugom prilikom Ivan Zvonimir - Cicak, predsjednik Hrvatskog helsinsgog odbora, ocijenio je zahtjev za glasanje Hrvata u dijaspori "bolesnom politickom ambicijom Tudjmana", kategirizirajuci to cinom koji ne vodi trajnom miru na ovim prostorima.

Naposlje, prezentirano je dosta objektivnih informacija o stanju na evropskim prostorima gdje ima etnickih konflikata i oruzanih sukoba - od prostora bivseg SSSR-a do Hrvatske. Razmijenjena su iskustva o radu alternativnih gradjanskih grupa, neovisnih medija i drugih bitnih faktora za promociju i razvoj demokratskog civilnog drustva. Tokom dijaloga ucesnici su konstatirali da problemi i nesporazumi u principu imaju ista izvorista u svim regionima. Ona su u presijama nacionalnih oligarhija koje manipulacijom i silom sprecavaju promociju i razvoj demokratskog civilnog drustva. Ima se dojam da su u svemu tome problemi Roma karakteristicni. U svojoj deklaraciji oni tvrde da ih diskriminiraju sirom svijeta i Europe, da su narod kojeg prakticno niko ne razumije, ili ih posljednje razumiju.

Ucesnici cetvrte Skupstine HCA su porucili da ce ovaj skup biti startna pozicija za novi korak prema demokraciji, miru, toleranciji i sporazumjevanju medju gradjanima i narodima. Dani pred nama pokazat ce koliko su u pravu.

VEHID JAHIC