CRNA GORA - SLOBODNI EKONOMSKI PROSTOR

Precica do raja

tekst:

Do zvanicne objave opredjeljenja Crne Gore da krene u ostvarenje projekta stvaranja novog medjunarodnog poslovnog i finasijskog centra trebalo bi uskoro da dodje, posle visegodisnjeg rada na tom projektu koji je dosad drzan podalje od javnosti. To je, na nedqavnoj konferenciji za stampu u Podgorici, najavio crnogorski premijer Milo Djukanovic.

• Crna Gora se intenzivno priprema za ukljucivanje u medjunarodne ekonomske tokove, rekao je on. - Globalni projekat "Crna Gora - slobodni ekonomski prostor" upravo se privodi kraju i realno je ocekivati da ce se tako sirom otvoriti vrata svjetskom kapitalu i intenzivirati saradnja sa inostranim partnerima. U pripremi je niz razvojnih i komercijalnih projekata za koje se vjeruje da ce naici na dobar prijem kod medjunarodnih finansijskih institucija i oni su vec pobudili interesovanje na ruskom i engleskom trzistu.

O cemu se, zapravo radi? Rijec je o crnogorskom putu u "carinski i poreski raj", tj. u razvojni projekat koji ce "stvoriti mogucnosti da Crna Gora najbrze aktivira, valorizuje i unaprijedi sve svoje prirodne, proizvodne i geografske potencijale". Sanja se, dakle, kiparski san. Iskustvo Kipra, koji je za vrlo kratko vrijeme primjenom posebnih rezima privrednog poslovanja (prije svega otvarajuci vrata "of sor" kompanijama) ostvario fantastican rast nacionalnog dohotka na cak 12 hiljada dolara po stanovniku, sluzi kao osnov i za razmisljanja o pretvaranju Crne Gore u novi poreski i carinski raj.

Malo je poznato da ovakva ideja uopste nije nova za Crnu Goru. Jos je crnogorski kralj Nikola, pocetkom vijeka, nudio Amerikancima otvaranje "bescarinske zone" na potezu od Bara do Ulcinja, a u igri je bio i projekat pretvaranja regiona Skadarskog jezera u drugi Monte Karlo. Stranke takozvanog crnogorskog bloka ovakvu ideju su promovisale tokom posljednje izborne kampanje, a vladajuca partija ju je preuzela i krajem '92. godine Vlada je dala nalog republickoj agenciji za prestrukturiranje privrede i strana ulaganja da koordinira pripremu projekta. Krajem decembra prosle godine formirano je specijalizovano preduzece za uvodjenje, promociju i ralizaciju projekta Crne Gore kao medjunarodnog poslovnog i finansijskog centra "Montenegro off shore", na cijem celu se nalazi magistar Dragan Rosandic, koordinator citavog projekta. U saradnji sa strucnjacima iz inostranstva (domaci eksperti, jednostavno, kaze on, nijesu za ovaj posao imali dovoljno dobre reference) vec je pripremljen Nacrt specijalnog zakona o stranim kompanijama i pojedincima koji prati i poseban Elaborat o ekonomsokoj opravdanosti razvoja Crne Gore kao medjunarodnog of sor centra.

U nacrtu novog zakona, objasnjava Rosandic, predvidjena su cak i neka rjesenja koja se jos ne primjenjuju u postojecim off shore centrima, dok su u elaboratu sadrzani osnovni ciljevi projekta, prikaz rada postojecih of sor centara u svijetu, analiza komparativnih prednosti Crne Gore za ostvarivanje ovog projekta, studija mreze dosadasnjih bilateralnih ugovora o trgovini koje je bivsa Jugoslavija ranije potpisala i pojasnjenja odredbi samog specijalnog zakona.

Put do cilja, jasno, nece biti ni malo lak. Dr Vladislav Popovic, direktor beogradskog CISIM-a, i jedan od konsultanata u ostvarivanju projekta pretvaranja Crne Gore u medjunarodni poslovni i finansijski centar, upozorava da svjetska of sor asocijacija postavlja sest uslova koji se moraju ispuniti da bi se uslo u of sor poslovanje.

• Na prvom mjestu je politicka stabilnost zemlje, potom pravna sigurnost u njoj, razvijene komunikacije i bankarstvo, visok nivo profesionalnih racunovodstvenih usluga, advokatura u skladu sa svjetskim standardima, osposobljena radna snaga i zastita identiteta - kako objasnjava Popovic, radi se o pravu da se krije identitet vlasnika of sor firme.

U svijetu, inace, postoji mnostvo oblika i modaliteta posebnih rezima privrednog poslovanja. Pored of sor firmi (Off shore u prevodu doslovno znaci "van obale", sto znaci da ove firme ne mogu poslovati na teritoriji drzave u kojoj su registrovane zato sto uzivaju posebne carinske i poreske olaksice,) tu su registrovane tu su i zastave slobodne plovidbe, slobodna skladista, luke, aerodromi, turisticke slobodne zone, itd. Smatra se da su upravo takvi rezimi poslovanja znacajno doprinijeli privrednom preporodu mnogih zemalja u svijetu. Medju njima se najcesce pominju Tajvan, Koreja, Tajland, Hong Kong, Singapur, a od evropskih drzava of sor biznis su odranije razvile Kipar, Malta, Lihtenstajn i Svajcarska. Prije par godina i Albanija je bila najavila da ce u ubrzani izlazak iz izolacije i komunizma krenuti putem of sor biznisa, ali kako svjedoci Dragan Rosandic, jos nije odmakla dalje od najava. Prema njegovim rijecima vecu opasnost za konkurentnost Crne Gore na of sor trzistu cini Madjarska, koja je nedavno otpocela sa ovim poslovima racunajuci da ce tako Budimpestu pretvoriti u srednjoevropski poslovni centar. Projekat poreskog raja, kao svojevrsnu precicu ekonomskog razvoja Rosandic duhovito vidi kao pretvaranje Crne Gore u Kipar, Svajcarsku i Monte Karlo - istovremeno i na jednom mjestu.

Dinamika ostvarivanja citavog projekta zavisice prvenstveno od toga kada ce se ukinuti sankcije prema SRJ. Ali ni prijeko potrebna saglasnosti relevantnih politickih subjekata u zemlji sa ovim projektom ne smije se zanemariti. "Vi hocete od Crne Gore da napraviti veliki fri sop, e to vam narod nece prihvatiti", govorio je tokom prosle izborne kampanje Novak Kilibarda, predsjednik prosrpski orijentisane Narodne stranke. Vec je poznato da se oko svakog autonomnog i autenticnog crnogorskog ekonomskog projekta formiraju dvije struje misljenja. Jedna to odmah proglasava prikrivenim crnogorskim separatizmom, a druga u takvim projektima, pak, vidi modele za bezbolno ostvarivanje pravog cilja - drzavne suverenosti. Crnogorska vlast je odabrala opciju koja kaze da je ostvarivanje ovog projekta moguce u sklopu postojece savezne drzave i da bi se time doprinijelo razvoju, ne samo Crne Gore, vec i Srbije, pa i citavog regiona. O realnosti takvog suda postoje razlicita gledista, pa otuda i prilicna doza skepticnosti prema ostvarivanju cijelog projekta pod ovakvim uslovima kada svaki nesporazum izmedju vlasti dvije republike izaziva pricu o slovenizaciji Crne Gore.

Tako je pitanje politickog konsenzusa oko ostvarivanja ovog projekta postalo jedno je od najvaznijih, ali se o njemu izbjegava svaki javni razgovor. Simptomaticno je da je i crnogorska Vlada citavu pripremu projekta obavila, tako reci u tajnosti. Jer, ako vec, po svemu sudeci, nece biti tesko doci do opsteg strucnog, pa cak i drustvenog i politickog konsenzusa oko ovog projekta u samoj Crnoj Gori, to ne znaci da se time posao zavrsava. Treba dobiti saglasnost "drugog oka u glavi".

• Konsultacije sa Saveznom vladom su planirane, kaze Dragan Rosandic - To je potrebno i zbog toga sto dio rjesenja zadire u njenu nadleznost. Radi se o pitanjima devizne kontrole i oslobadjanja od carina i deviznih dazbina. Pri tome ne ocekujemo probleme. Bilo bi normalno da Savezna vlada putem uredbe ili dopune saveznog zakona o preduzecima regulise ovo pitanje, dakle, da se iskoriste rjesenja koja su inace predvidjena za slobodne carinske zone, smatra Rosandic.

U prilog ideji da je moguce pretvoriti Crnu Goru u poreski raj i u uslovima njenog funkcionisanja kao federalne jedinice u dvoclanoj saveznoj drzavi Rosandic iznosi primjere drugih of sor centara sirom svijeta. Tako je mala ostrvska drzava u Karibima, St. Kitts i Nevis, koja se nalazi oko 1.800 km juzno od Floride dvoclana federacija u kojoj ostrvo Nevis, kao manja republika, primjenjuje raznovrsne oblike of sor biznisa. Rosandic navodi i primjer Portugalije, cija autonomna pokrajina Madeira (ostrvo u Atlantiku) funkcionise kao poreski raj. Britanska kolonija Gibraltar takodje radi na slican nacin, pa cak i dominioni, ostrava Dzeris i Dzeremi u La Mansu, imaju status specijalnih zona otvorenog poslovanja. I u viseclanoj federaciji, istice Rosandic, kao sto su Sjedinjene Americke Drzave, postoje federalne jedinice koje njeguju of sor biznis - u konkretnom slucaju radi se o najmanjoj americkoj drzavi Delaver.

Za ubjedjivanje nevjernih Toma nude se, dakle, mnogi primjeri s ciljem da pokazu kako je i u postojecim odnosima u novoj federaciji moguce u Crnoj Gori ostvariti ovakav projekat. Domaca privreda je pod sankcijama opustosena, bez stranog kapitala nema novog razvoja, a za protekle tri-cetiri godine citav istocni privredni svijet se vec potrudio da se na svoj nacin integrise, koliko je to moguce, u svjetsko trziste. Jugoslovenski privredni kapaciteti, prema tome, kako je to duhovito primijetio jedan ekonomista, po mnogo cemu podsjecaju na ostarjelu djevojku koja je dugo birala, pa sada vise nema nikakvog izbora. Na koji inostrani kapital domaca privreda moze racunati ukoliko ne ponudi neke atraktivnije uslove? Rosandic iznosi vrlo ubjedljive argumente. "Crna Gora ne moze pokrenuti privredu po prestanku sankcija bez inostranog kapitala. Jasno je da se taj kapital vise ne moze obezbjedjivati na dosadasnji nacin - uzimanjem skupih kredita. Mora se raditi na stvaranju takvog atraktivnog drustveno-ekonomskog ambijenta koji ce biti spreman u trenutku ukidanja sankcija i gdje ce inostrani kapital naci svoj interes. Koristeci razlicite rezime poslovanja u sklopu ovog projekta Crna Gora moze postati privlacno podrucje za priliv inostranog kapitala koji ce generisati domace resurse i uvesti nove proizvode, programe, transfer tehnologije i znanja, svjetske standarde, obezbijediti rast konkurencije lokalne ekonomije i njene neophodne promjene u organizacionom, upravljackom i informatickom smislu. Naravno, sve ovo ce doprinijeti i znacajnom deviznom prilivu i zaposljavanju velikog broja domace radne snage."

No, i pored svih ovih ekonomskih argumenata i objasnjenja ostaje otvoreno pitanje politicke saglasnosti. Iz Srbije, naime, iako je tamosnji politicki vrh upoznat sa konceptom razvoja Crne Gore kao novog of sor centra, jos nema nikakvih niti pozitivnih, niti negativnih reakcija. Pretece cutanje visi u vazduhu, a crnogorska vlast se pravi da ga ne primjecuje.

Dragan DjURIC