POCETAK PREDIZBORNE UTRKE

AIM, SPLIT, 4.10.1995. Kako se priblizava 29. listopad, dan izbora u Hrvatskoj, a i sire, zbivanja na hrvatskoj politickoj sceni postaju sve interesantnija. Najprije je potpisan sporazum vecine opozicijskih stranaka oko medjusobne raspodjele 28 izbornih jedinica, kako ne bi jedna drugoj pravile konkurenciju, te kako bi pozvale svoje birace da zajednickom kandidatu daju podrsku u srazu sa kandidatom HDZ-a. Sporazum su potpisali Hrvatska seljacka stranka (HSS), Hrvatska socijalno liberalna stranka (HSLS), Socijaldemokratska partija (SDP), Hrvatska narodna stranka (HNS), Istarski demokratski sabor (IDS), Hrvatski nezavisni demokrati (HND) i HSP 1861 (predsjednik Dobroslav Paraga). Akcija socijaldemokrata Mike Tripala povukla se iz dogovora jer sa HSLS- om nije uspjela postici dogovor oko dobijanja kandidatskog mjesta u Zagrebu.

Tako ce Tripalovi i Degenovi socijaldemokrati samostalno na izbore, a na drzavnoj listi prvi su objavili koaliciju sa Dalmatinskom akcijom i Rijeckim demokratskim savezom. Time je definitivno propao brak izmedju IDS-a i Dalmatinske akcije, za kojeg su mnogi smatrali da je neraskidiv. Medjutim, bolje upuceni u zbivanja u DA, od kojih je najsvjezije nedavno javno istupanje bivse glasnogovornice stranke Jadranke Polovic u kojem je optuzila Miru Ljubic-Lorger da je autokratskim vladanjem unistila stranku, znali su da u IDS-u nece riskirati i ici zajedno sa strankom koja se vec mjesecima blamira po novinama.

Mnoge je zacudilo sto se IDS povezao sa strankama centra, jer se ocekivalo da ce se prikloniti Akciji socijaldemokrata, o cemu je bilo ozbiljnih najava. Ocito su u IDS-u procijenili da priklanjanje centru omogucava sporazume za koaliranje na drzavnoj listi. Pritom za sve one koji su se pobojali da to znaci skretanje IDS-a u desno Jakovcic je na Saboru stranke u Pazinu kada su utvrdjivani IDS-ovi kandidati za izbore imao spreman odgovor: "Koalicije se ne stvaraju iz principa, nego iz interesa". Da pretpostavke o stvaranju snazne koalicije u kojoj ce biti IDS nisu bile bez osnova pokazalo se odmah jer je na Saboru IDS-a obznanjena i koalicija za drzavnu listu sa HSS-om i HNS-om, ciji ce nositelj biti HSS. Toj izbornoj koaliciji odmah su se pridruzil Hrvatska krscansko demokratska unija Marka Veselice i Slavonsko-baranjska stranka Slavka Vuksica.

Takva kombinacija stranaka sa izrazenim socijaldemokratskim, narodnjackim, demokrscanskim i regionalistickim karakteristikama trebala bi po misljenju svojih prvaka osigurati prelazak izbornog praga od 11 posto. Takav konglomerat bi tesko bilo zamisliti igdje u svijetu, ali kako rece potpredsjednik IDS-a Damir Kajin "u normalnim okolnostima mozda ne bi ni doslo do ovakve stranacke udruge. Medjutim, postojeci izborni zakon pridonio je njenom nastanku, kao i cinjenica da je cine casni, posteni i moralni ljudi, koji nedostaju hrvatskoj politickoj sceni".

I dok se ocekivalo da ce socijaldemokratske stranke na kraju ipak naci zajednicki jezik, sada je ocigledno da nema nista od njihove koalicije. Osobni interesi prvaka stranaka sa socijaldemokratskim prefiksom bili su prejaki da bi programska slicnost i istovjetnost birackog tijela nadvladali sujetu i umisljenost o vlastitoj velicini. Tako je prvi u javnosti istupio sada vec pocasni predsjednik Socijaldemokratske unije Branko Horvat predlozivsi povezivanje socijaldemokratskih stranaka, dodajuci kako ce on osobno dati primjer i sam se povuci sa predsjednicke funkcije. Takvo postavljanje uvjeta od celnika stranke koja je postupcima upravo Branka Horvata svedena na sektu sigurno nije mogla biti dobro primljena u taborima stranaka koje su nesto jace, kao Racanov SDP, ili su dijelom sastavljene od disidenata Horvatove stranke, poput Tripalove Akcije socijaldemokrata. Tripalo je tako krenuo sam sa dvije regionalne stranke, kao i Racan koji je drzavnu listu pojacao sa predstavnikom Rijeckog demokratskog saveza. Tripalov i Racanov cin ukljucivanja regionalaca jasno pokazuje da su svjesni kako sami nisu dovoljno jaki da udju u Sabor, ali je zelja da dokazu kako su najjaci na ljevici bila jaca od razuma. Istodobno Vladimir Bebic, donedavni nezavisni zastupnik, nastavlja sa bombardiranjem javnosti i samouvjerenim izjavama u kojima je nudio koaliciju socijaldemokratskim strankama, ali pod uvjetom da on bude na celu zajednicke drzavne liste. S tim, da mu je drugi uvjet bio da Racan ne bude uopce na listi.

Tako je sada definitvno jasno da ljevica nije uspjela naci zajednicki jezik i da se IDS nije prevario sto nije cekao razvoj dogadjaja na lijevom horizontu. Rascjepkana ljevica mozda i udje u Sabor, ali je veca vjerojatnoca da ce se njeni glasovi zbog izbornih pravila na kraju pripisati pobjedniku, kojeg pak svi vide u Hrvatskoj demokratskoj zajednici. Cak ni najjaca hrvatska oporbena stranka - HSLS, koja sama izlazi na izbore nije u izjavama toliko samouvjerena da bi se stekao dojam da svi koji izlaze na izbore stvarno i misle kako ce HDZ na njima i pokleknuti.

Na margini svih tih zbivanja oko velikih i malih stranaka, izbornih igara i predizbornih podmetanja, kupovanja clanova drugih stranaka i hinjenja vlastite dosljednosti stoje i neki podaci vise kao uzgredne natuknice o hrvatskom politickom zivotu koji ce feniksovski bujati u naredna dva mjeseca. U tom smislu ostaje uputno da li ce se medju kandidatima pojaviti svih 56 stranaka registriranih u Hrvatskoj, od kojih ih 18 ima sjediste izvan Zagreba. Jedna od tih je primjerice Socijalisticka partija Hrvatske-partija jugoslavenske orjentacije, sa sjedistem u Petrinji ciji su ovlasteni zastupnici Borislav Mikelic kao predsjednik i Goran Babic kao sekretar. Jedna pak od "egzoticnijih" je Stranka drustvenog razvoja Milana Ivosevica iz nekadasnje Partizanske Dreznice (danas samo Dreznica).

Ono sto je sigurno jeste da se na izborima nece pojaviti i Srpska demokratska stranka koja je zabranjena odlukom Ustavnog suda, mada ce se na izborima vjerojatno pojaviti neki njeni bivsi clanovi kao sto je primjerice Milan Djukic. Pitanje je i kako ce se postaviti Srpska samostalna stranka Milorada Puovca koja jos nije upisana u registar politickih stranaka Ministarstva uprave.

Sve u svemu bit ce to vatrometnih mjesec dana, koji su poceli saradom Sime Djodana na posljednjoj sjednici Zastupnickog doma Sabora, te deloziranjem iz sluzbenog stana nekad drugog Hrvata - Stipe Mesica. Pritom nije postovan njegov zastupnicki imunitet, sto pokazuje da ce predizborna utakmica biti zestoka, bez pravila i da se nece stedjeti protivnika ma kako se on zvao i ma koju funkciju obnasao ili pak ma kakve zasluge za hrvatsku samostalnost imao.

PERO JURISIN