PRVA AMBASADA VIJECA EUROPE U BiH

EUROPSKI MOST SURADNJE

AIM TUZLA, 3.10.95. Prva Ambasada lokalne demokracije Vijeca Europe ma tlu Bosne i Hercegovine upravo je otvorena u Tuzli. Uz inauguraciju njenog prvog ambasadora Klaudia Gerina, ovdje je odrzana i medjunarodna konferencija "Putovi mirnog rjesenja rata u BiH; Uloga lokalnih zajednica: Funkcija Ambasade lokalne demokracije".

U radu ove Konferncije ucestvovalo je pedesetak inozemnih gostiju, aktivista Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Vijeca Europe na celu s Magdalenom Tovarnik, te desetina visokih funkcionara Kongresa medju kojima je i Valter Vitali, gradonacelnik Bolonje, grada koji je koordinirao otvaranje Ambasade lokalne demokracije u Tuzli. Domacine je, pak, predvodio tuzlanski gradonacelnik Selim Beslagic, a u radu skupa ucestvovali su predstavnici Sarajeva, Mostara, Zenice i drugih bh. gradova. Prema iznesenim informacijama na skupu, uskoro ce slicna institucija biti otvorena i u Sarajevu, a eksplicite je naznaceno da se u Mostaru nece otvarati dvije ambasade - za hrvatski i muslimanski dio grada - vec samo jedna kad se za to steknu uvjeti, odnosno, kada Mostar bude jedinstven grad. Vec ova naznaka o daljnjem otvaranju ambasada Vijeca Europe jasna je poruka - Europa pruza ruku suzivotu i toleranciji, a ne getima, bantustanima i drugim vidovima podjela kojima se ovdasnji nacionalisti dice.

Naravno, i na ovoj je Konferenciji definiran zajednicki dokument ucesnika, nazvan Zavrsno saopcenje, u kojem se inzistira na cjelovitoj, multikulturnoj BiH u medjunarodno priznatim granicama, povratku prognanika u svoje domove, iskljucivanju iz mirovnih pregovora ,osumnjicenih za ratne zlocine, te njihovom kaznjavanju.

Tuzla, zasigurno, nije slucajno postala sjediste prve Ambasade lokalne demokracije u Bosni i Hercegovini. Tijekom agresije na ovu drzavu i ratnih godina koje potom slijede, ovo je ostao grad u kojem je legalna i legitimna lokalna vlast sacuvala osnovne vrijednosti civilnog drustva. Sprijeceni su etnicki progoni, gradjanska prava svih ljudi, duh tolerancije nije nestao. Upravo na ove cenjenice ukazivali su svi ucesnici u raspravi. Stoga se i putovi mirnog rjesenja rata vide u principima koje je bas Tuzla ocuvaka:

• Kozmos je satkan od jedinstva razlicitosti. Ono je u svemu, od planeta Zamlja do atoma. Kada se vjestacki i silom cijepa atom, kada se silom cijepa njegovo jedinstvo razlicitosti, dolazi do nuklearne eksplozije. Kada se silom hoce cijepati je dinstvo razlocitosti Bosne i Hercegovine, krv tece u potocima. Neprijatelji Bosne priznaju razlicitost, a ne priznaju jedinstvo. Na slucaju Bosne i Hercegovine moze opstati ili propasti svjetski poredak. Mi se zalazemo za povezivanje niti koje medjusobno pletu ljudi odbre volje, bez obzira na njihove razlicitosti. To je jedini put mira, rekao je u svom pozdravnom govoru na Konferenciji, gradonacelnik Tuzle, Selim Beslagic.

Uz vec pomenute principe definirane u Zavrsnom saopcenju, zakljuceno je da preduvjet mirnog rjesenja rata i zajednickog zivota mora biti izgradjnja demokratske politicke kulture, multietnicke tolerancije i otvorenosti prema svijetu. Strategija mira mora da gradi povjerenje i rekonstrukciju razlicitih oblika modernog zivota, da potice pojavu demokratskih procesa u ovom dijelu Europe. Stoga je neophodno promovirati postivanje ljudskih prava, kao i prava manjina, osigurati zakonske i druge uvjete za povratak prognanih. Za uspjesan tijek takovog procesa neophodna je integracija multukulturne BiH unutar europskih struktura kao sto je Vijece Europe.

U implementiranju mira, tvrde ucesnici, veoma je vazna uloga lokalnih zajednica, posebice gradova. Jer, sto bi bila Italija bez Rima, Firence, Venecije... Francuska bez Pariza, Marseja, Stazbura... Velika Britanije bez Londona, Spanjolska bez Madrida, Barselone... a Bosna bez Sarajeva, Tuzle, Zenice, Mostara? Bosanski gradovi - reprezentatnti povjesti, tradicije, kulture, nauke, tolerancije - u ovom su ratu devastirani, neki cak vjestacki podjeljeni. Danas se napredne sage bore za cjelovito Sarajevo ili jedinstven Mostar, gradove u kojima ce se podsticati razlicitost, tolerancija i druge vrijednosti civilnoga drustva. Gradovi su stjecista multikulture, te je s ove Konferencije upucen apel za cjelovito Sarajevo i jedinstven Mostar, a ukoliko se to ne obistini i sama ce Bosna de facto biti podjeljena.

U Zavrsnom saopcenju porucuje se i da su gradovi cvorista za razmjenu ideja, informacija i ostalih duhovnih resursa koji poticu sve vidove suradnje. Gradovi i opcine stoga moraju biti otvoreni za suradnju NGO-a, civilnih grupa i individua iz cijele Europe. Takvo sto bi omogucilo podrsku i jacanje lokalnih inicijativa koje su korjeni demokracije, koje zalaze u sve pore zivota, ukljucuju promociju ljudskih prava, mikroekonomske inicijative, i koje su preduvjet materijalne, drustvene, kulturne i psiholoske rekonstrukcije individua. Time bi se stvorio prostor i za dijalog i slobodu misljenja.

"Trajan i stabilan mir mora se traziti u smjeru suvremenih europskih kretanja koje - kako je kazala Magdalena Tovarsnik

• karakterizira jace povezivanje gradova i regija, odnosno lokalnih politickih struktura unutar jedne ili vise drzava. Zato i Bosna mora okrenuti ledja centralizmu. Jacanje lokalne demokracije je kljucno pitanje perspektive Bosne i Hercegovine".

Otvaranje Ambasade lokalne demokracije u Tuzli jedno je od sredstava definiranih principa Konferencije. Njeno je otvaranje, zapravo, konkretan rezultat dogovora na radnom seminaru "Lokalna demokracija u BiH i Europi", odrzanom koncem prosle godine, takodjer u Tuzli. Na planu realiziranja definiranih principa, europski gradovi i asocijacije vec su ostvarili desetine ekonomsko-humanitarnih projekata u Tuzli. Posebna pomoc stizala je iz Bolonje, a njen gradonacelnik Valter Vitali je tijekom boravka u Tuzli obecao jos obimniju pomoc i suradnju. Slicna su obecanja dali mnogobrojni gosti iz Europe, a o svrsishodnosti otvaranja Ambasade govorio je i njen prvi ambasador, Tajijan, Claudio Gerin:

• Koji je uopce smisao otvaranja Ambasade lokalne demokracije? Shvatili smo da samo dobro poznavajuci realnost na ovim prostorima mozemo podsticati zajednicke projekte o medjusobnom zivotu, poticati komunikaciju medju ljudima, udruzenjima, gradovima. Protiv ideja podjeljenosti - etnicke, religijske i svake druge ekskluzivnosti - svatko od nas mora promovirati suradnju i dijalog. Europa mora pomoci Tuzli da odrzi svoj multinacionalni karakter, ali Europa moze i da nauci od Tuzle kako je u izuzetno teskim okolnostima moguce odrzati demokratski dijalog. Rat je na ovim prostorima pokidao mnoge mostove medju ljudima i narodima. Zadatak Europe je da pomogne rekonstruiranju duhovnih i gradjevinskih mostova u BiH, kazao je ambasador Gerin.

Umorni od rata, Bosanci i Hercegovci cekaju da koracaju tim mostovima.

VEHID JAHIC