HOCE LI ZLOCINI BITI KAZNJENI?

AIM, ZAGREB, 2.10.1995. U cetvrtak, 28. septembra, podvece, u selu Varivode kod Kistanja, nepoznate su osobe izmasakrirale dvanaest staraca. Srpske nacionalnosti. Najmladji su imali sezdeset, najstariji 85 godina. Hrvatski helsinski odbor, koji o tom slucaju izvjestava, tvrdi da su na zidovima kuca u kojima je zlocin izvrsen vide tragovi krvi i komadici tijela. Izmasakrirana su tijela sluzbenim helikopterom prebacena u Knin i sahranjena. Rodbina pokojnika je ogorcena jer im nije dopustena dostojanstvena sahrana u obiteljskim grobnicama. Nisu dobili sluzbene obavijesti ni smrtovnice, nadlezni organi vlasti ne odgovaraju na njihove upute.

Helsinski odbor, koji inace korektno kontaktira s Ministarstvom policije, ovoga je puta naisao na zid sutnje. Svojom izjavom za javnost upozorava kako ima indikacija da je broj mrtvih znatno veci, da su se slicni zlocini dogodili i na nekim drugim lokacijama. Sa svoje strane izrazava ogorcenje i cudjenje da hrvatske vlasti tako dugo sute o tom i slicnim zlocinima koji su se dogodili na oslobodjenim podrucjima Hrvatske i tvrdi da se radi o nekoliko stotina ubijenih osoba, uglavnom staraca, a da se velikom broju uopce ne zna sudbina - iz njihovih su ih sela odvele uniformirane osobe i potom im se gubi svaki trag.

Hrvatska je posljednjih dana sa svih strana zapljusnuta kritikama zbog nepostivanja ljudskih prava - zbog onoga sto se dogadjalo i jos se uvijek dogadja u Krajini ponovo je odgodjen prijem Hrvatske u Vijece Evrope, oglasilo se Vijece sigurnosti UN-a, u javnost je procurio tajni izvjestaj Evropske unije, zatim nalazi Amnesty Internationala, zaredale su stroge poruke od Hrvatskoj bliskih zemalja, posebice iz Amerike.

Svi oni brinu zbog istog i uglavnom traze isto. Prijem u Vijece Evrope Hrvatskoj je uvjetovan poduzimanjem, kako je receno, bez odlaganja, mjera za povratak onih koji su je za vrijeme vojne akcije u Krajini napustili. Uz osudu krsenja ljudskih prava, do kojih je doslo za vrijeme i poslije oruzane akcije, ide zahtjev da se njihovi "pocinitelji izvedu pred zakon".

Povjerljivi izvjestaj Evropske unije i pismo Amnesty Internationala hrvatskoj vladi tvrde da je tokom vojne akcije u Krajini i poslije nje bilo teskih krsenja ljudskih prava. Srbi su zastrasivani i ubijani, njihova je imovina pljackana i paljena. Promatraci Evropske unije tvrde da su izvjestaji o ubojstvima brojni, pogotovo u okolici Knina, gdje su ljudi najcesce ubijani hicima u potiljak i presijecanjem vratova. Amnesty International tvrdi da posjeduje informacije koje ukazuju na izvrsenja smrtnih kazni bez prethodnog sudskog postupka te podsjeca da vise od 120 do 200 novih grobova u Kninu ne nosi nikakva obiljezja. U nekim je mjestima opljackano 90 posto kuca, koje su potom spaljene. Zlostavljanja ne prestaju, iako Srba u Krajini danas gotovo da vise nema. Bilo ih je oko 180 tisuca, ostalo ih je - procjene se tu ne slazu - izmedju dvije i cetiri tisuce. Amnesty International tvrdi da su Srbi "naprosto iscezli" otkako je Hrvatska vojska zaposjela Krajinu.

Odgovornost za ubijanje i pljackanje adresira se na Hrvatsku vojsku i policiju. Nema dilema ni oko toga sto je trebao biti cilj takva ponasanja. U Evropskoj uniji tvrde da je paljenje kuca imalo za cilj sprijeciti povratak Srba u Hrvatsku. Takodjer se kritiziraju propisi kojima se posjedi izbjeglih Srba stavljaju pod nadzor drzave. Na te se propise s negodovanjem osvrce i Vijece sigurnosti Ujedinjenih naroda. Apostrofirajuci rok od tri mjeseca sto ga je Hrvatska odredila kao vrijeme u kome izbjegli mogu potrazivati svoja dobra, Vijece napominje da pravo vlasnistva obicno ne zastarjeva po deset, dvadeset godina. Detaljnija je rasprava o toj temi najavljena za ovaj tjedan.

Najotvoreniji i najostriji su Amerikanci. SAD je nedavno javno upozorila da ce njena pomoc za poslijeratnu obnovu Hrvatske biti uvjetovana stavom Zagreba prema pravima srpske manjine. Hrvatska je poucena da sve svoje drzavljane mora tretirati na isti nacin, bez obzira jesu li Hrvati ili Srbi. "Etnicke razlike Hrvatska mora potisnuti u drugi plan", doslovce je receno.

Prekid etnickog ciscenja, postovanje ljudskih prava i nuznost uspostave multietnickog drustva - glavna su pitanja cjelovitog mirovnog rjesenja, rekao je u subotu u Zagrebu John Shattuck, pomocnik americkog tajnika za ljudska prava, direktno prozivajuci hrvatsku vlast kao odgovornu za sve sto se u Krajini dogodilo. On smatra da treba prekinuti s "osjecajem nekaznjivosti" onih koji cine zlocine u Krajini, tvrdi da bi paljenja, pljacke i nasilja bilo manje da su hrvatske vlasti pocinitelje zatvarale. Zato inzistira da se krivci, "ne gubeci ni trena", dovedu pred sud. Ocjenjujuci da preuzimanje imovine bez ikakve naknade vodi masovnoj konfiskaciji, Shattuck je "ozbiljno upozorio" Hrvatsku da ponovo razmotri svoju politiku, osigura povratak izbjeglih Srba i obnovi njihova vlasnicka prava.

Na sve to Hrvatska reagira dubokom sutnjom. Za domacu se javnost pljacka, palez i zlocini u Krajini demantiraju ili marginaliziraju, tvrdi se kako to nije istina, kako je rijec o zlonamjernim objedima, na koncu, kad ih se izvana pritisne, kako se radi o pojedinacnim slucajevima. Za medjunarodnu se javnost tvrdi kako ce hrvatska vlast poduzeti sve da se ti sporadicni slucajevi "razumljive osvete" kazne i sprijece. U Vijecu Evrope cak je iz Zagreba javljeno da je uhapseno 370, sto civila, sto vojnika, osumnjicenih za razna zlodjela u Krajini. Medjutim, nema potvrde da se to zaista dogodilo.

Zarko Domljan, vodja hrvatskog izaslanstva pri Vijecu Evrope, priznaje da je Shattuckova izjava "vrlo neugodna", ali dodaje da je "politicki obojena". On, kaze, "tome ne bi pridavao vecu vaznost", jer "nema drzave u kojoj se ljudska prava ne krse, na ovaj ili onaj nacin", a "Hrvatska je dokazano korektno postupila, o tome nema nikakvog zbora", "ono sto se nakon vojne akcije dogodilo nekontrolirani su, pojedinacni i marginalni ispadi". Domljan priznaje da je i osobno vidio neke takve slucajeve i zapovjednika je Knina, generala Cermaka, "odmah na licu mjesta upozorio" i ovaj je, radosno saopcava potpredsjednik hrvatskog Sabora, "izvanredno reagirao - preda mnom je povikao i podigao glas na svoje podredjene i zatrazio da se to odmah prekine".

Udarnu dozu kritike, koje su Hrvatsku sa svih strana skolile, Domljan vidi kao pokusaj politickog pritiskanja: "Ocito je ponovo potrebno izvrsiti pritisak na Hrvatsku ili pokusati je zadrzati da ne poduzme korake koji se najavljuju pa i ocekuju". Nije izricito rekao, ali je ocito ciljao na istocnu Slavoniju. Da je pritisak na Hrvatsku zaista povezan s istocnom Slavonijom potvrdio je i americki ambasador u Hrvatskoj, Peter Galbraith, ali on to nesto drugacije tumaci. Govoreci uz Shattucka, on kaze da je "nemoguce zamisljati mirnu integraciju istocne Slavonije bez punog postivanja prava hrvatskih Srba, ukljucujuci i pravo da se vrate i povrate svoju imovinu". Znaci li to da zlocinom u Krajini Hrvatska gubi svoj istok?

JELENA LOVRIC