OTPOCELA PRLJAVA IZBORNA KAMPANJA

AIM, ZAGREB, 22.9.1995. Gotovo svi se promatraci slazu: HDZ je na iducim izborima - koji ce se odrzati zajednjeg vikenda u desetom mjesecu - naumio osvojiti dvotrecinsku vecinu u Saboru. Ona omogucava promjenu ustava, s njom se moze sve, osim - kao sto, citirajuci Britance, voli reci Smiljko Sokol, savjetnik predsjednika Republike i pisac izbornog zakona - promijeniti muskarca u zenu i obrnuto. Mogu se mijenjati granice, odlucivati o federacijama i konfederacijama, proglasavati banske i kraljevske casti. Dvotrecinska vecina daje odrijesene ruke za pristup "globalnom politicko-teritorijalnom preuredjenju prostora bivse Jugoslavije" - sto ukljucuje, na primjer, podjelu Bosne, razmjenu teritorija, itd.

To je maksimalisticki cilj hadezeovskog najuzeg vodstva, zadan strucnjacima da ga pravno-politicki pripreme. "Nizi" cilj glasi

• zadrzavanje stabilne vecine u Saboru, kontinuitet vlade koja ce ostaviti nedirnutim sve mutne poslove u privatizaciji privrede i dalje snaziti ekonomsku i politicku moc stvorene stranacko-drzavne strukture. Naravno, uz presudan utjecaj predsjednika Republike.

Izborni zakon skrojen je tako da se dvotrecinsku vecinu moze osvojiti vec uz pedesetak posto dobivenih glasova. Zastupnicki dom Sabora imat ce 127 zastupnika. Za razliku od izbora 1992. godine, sada ce se dvije trecine clanova parlamenta birati na proporcionalan nacin. Stranka koja izadje na izbore mora dobiti pet, koalicija sastavljena od dvije stranke osam posto glasova za prelazak izbornog praga. Istaknu li tri ili vise stranaka zajednicku listu, morat ce skupiti 11 posto glasova zele li sudjelovati u razdiobi mjesta dok je prijasnji izborni cenzus bio je jedinstven i iznosio je tri posto. Zatim, 28 zastupnika bit ce izabrano u izbornim jedinicama, relativnom vecinom u jednom krugu.

Dodatnih 12 parlamentaraca rezervirano je za iseljenistvo - hrvatske drzavljane koji nemaju prebivaliste u Hrvatskoj. Navodno ih je u knjige drzavljana upisano oko 420.000, sto predstavlja oko 10 posto birackog tijela. HDZ tu racuna na sigurnih 12 zastupnika - posjeduje velik utjecaj na politicko organiziranje Hrvata izvan Hrvatske (u izbornoj jedinici "cijeli svijet", kako je primijetio jedan zastupnik opozicije). Uostalom, nije lako kontrolirati regularnost izbora za ove liste, pa su mjesta za clanove vladajuce stranke vec rezervirana. Preostalih sedam mjesta popunit ce nacionalne manjine (Srbi imaju pravo na tri predstavnika), a njihova tri do cetiri glasa takodjer ce se, kao i do sada, priklanjati vladajucoj stranci.

No sve bi se to moglo okrstiti legalnim, pa donekle i legitimnim nacinom izbornoga inzenjeringa. Medjutim, nista se ne prepusta slucaju i uoci izbora aktiviraju se svi moguci "osiguraci" za postizanje izbornog uspjeha. Spektakularno praceni u drzavnim medijima zaredali su prelasci iz opozicijskih stranaka u HDZ. Od potpredsjednika Zupanijskog doma Sabora Damira Zorica (ranije Hrvatska socijalno-liberalna stranka), preko saborskih zastupnika, gradonacelnika, zupanijskih i gradskih vijecnika do anonimnih stranackih aktivista iz malih opcina - svaki se prelazak biljezi u sredisnjem dnevniku HTV-a. Novopeceni hadezeovci svoje prelaske objasnjavaju "vecim mogucnostima politickog djelovanja", na sav glas hvale novu partiju i njene uspjehe, prokazujuci svoje dosadasnje kolege kao "nedrzavotvorne".

Opozicijske stranke pak govore o pritiscima, ucjenama, materijalnim koristima kojima su privuceni njihovi otpadnici. Jer, u drzavno dirigiranom ekonomskom sustavu clanstvo u vladajucoj stranci automatski donosi privlacna mjesta u upravnim odborima drzavnih poduzeca, omogucava pristup najvrednijim dionickim paketima, polozajima u administraciji i diplomaciji... Poslovi za privatna poduzeca i na javnim natjecajima pretezno ovise o stranackoj iskaznici direktora tvrtke. Direktor i jedan od vlasnika varazdinskog Coninga, Radimir Cacic, predsjednik Hrvatske narodne stranke (takodjer oslabljene brojnim napustanjima clanova) prica kako mu suradnici sve cesce savjetuju da predje u HDZ, jer inace ta poznata tvrtka vise nece dobiti ni jedan posao u Hrvatskoj! Upravo je ovih dana u Coning iz drzavnog Fonda za privatizaciju stigao zahtjev za revizijom pretvorbe u privatno poduzece, tri godine nakon sto je ona obavljena (usput, zakonski rok za reviziju je dvije godine, ali...).

U manjim mjestima "ponuda" za prelaz u vladajuci tabor potcrtava se i drugim, cesto "eksplozivnim" argumentima. U novinama je objavljena izjava Hrvatskih nezavisnih demokrata, prema kojoj je u Kutjevu gradskom vijecniku te stranke miniran poslovni prostor, a zatim je iz HDZ-a stigla primamljiva ponuda - zeli li da mu steta bude nadoknadjena, nema problema, samo neka udje u HDZ. Iako je ponudjac javno imenovan, radilo se o glavnom tajniku HDZ-a Zlatku Canjugi, on se nije udostojio ni javno demantirati ovu optuzbu.

U Osijeku je stranacka politika doprla i do prostora iskljucive privatnosti gradjana. Zeljku Kalinovicu, clanu gradskog vijeca "akviziteri" HDZ-a pristupili su ovako: udje li u stranku, doci ce na vrh liste bolesnika koji, kao i Kalinovic, cekaju na transplantaciju bubrega!

Prelasku Rijecanina dr. Josipa Roje, zupana Primorsko-goranske zupanije, u HDZ, kumovala je navodno i policija. Predsjednik HSLS-a Drazen Budisa tvrdi da je zupanu, clanu njegove stranke, zamjenik sefa rijecke policije pokazao za zupana kompromitirajuci materijal - pismo o namjerama za kupovinu ljecilista na Losinju koje je zupan potpisao. Kompromitacija se sastoji u tome da se kao kupac pojavio izvjesni kriminalac iz Slovenije, kojega policija prati vec duze vrijeme. Uplasenog zupana primio je zatim u Zagrebu, opet, Zlatko Canjuga, glavni tajnik HDZ-a i velikodusno obecao da ce se "sitnica" zaboraviti, naravno ako Roje potpise pristupnicu za HDZ. Roje je to i ucinio, pa zatim povukao potpis. Rasplet enigme o stranackoj pripadnosti rijeckog zupana jos nije poznat.

Kako bi se dodatno demonstrirala snaga i uputila rjecita poruka svim oponentima, iz najuzeg drzavnog vrha stigao je i nalog da se Stipe Mesic, nekadasnji prvi covjek SFRJ i bivsi predsjednik hrvatske vlade i Sabora, iseli iz stana. Iako je Mesic stan dobio na privremeno koristenje, kao prvi covjek Sabora i nema pravo na trajno koristenje, odluka o iseljenju je provedena po kratkom postupku, a odgodi nije pomoglo ni Mesicevo pozivanje na zastupnicki imunitet.

Takvim ostrim startovima opozicija moze donekle parirati jedino okupljanjem i zajednickim nastupom na izborima. Ali ni to nije bas izvjesno, sudeci prema dosadasnjem iskustvu, pa HDZ hladno igra na tu kartu. Vecina opozicijskih stranaka okupilo se zasad na potpisivanju pisma kojim traze uvjete za ravnopravne i regularne  izbore. Medju ostalim, trazi se popis stanovnistva, javno odredjivanje kriterija za upis u biracke spiskove i njihovo azuriranje, objektivno i ravnopravno medijsko tretiranje svih stranaka, kontrolu stranackih financijskih fondova i visestranacki nadzor provedbe izbora. Male su sanse da ista od toga bude zapisano u zakone i kasnije provedeno, osim sto u prijedlogu izbornog zakona stoji da ce u radu izbornih komisija i birackih odbora moci prisustvovati po jedan predstavnik opozicije i HDZ-a.

Opozicionare je donekle ohrabrio rezultat naknadnih izbora koji su ovih dana provedeni u slavonskoj opcini Orahovica. I pored medijske eksploatacije akcija "Bljesak" i "Oluja", HDZ je u Orahovici osvojio oko 42 posto glasova. To je otprilike rezultat koji HDZ dobiva od 1990. godine. No, od 16 mjesta u opcinskom vijecu Orahovice, HDZ-u je pripalo 12, jer su pokupili cak 7 od mogucih osam mjesta u vecinskim izbornim jedinicama. Stranke opozicije opet su nastupile pojedinacno i medjusobno podijelile glasove. S relativno manjinskim pojedinacnim rezultatima HDZ je trijumfirao, da je opozicija nastupila jedinstveno i istaknula po jednog kandidata, rezultat bi, prema palim glasovima, bio bar izjednacen, ako ne i obrnut, u korist opozicijskih stranaka.

Njihova suradnja, medjutim, tesko da ce biti ostvarena. Na lokalnom nivou, u mjestima gdje su do sada zajednicki postigli kakve-takve uspjehe, vec pucaju konci suradnje. U Rijeci, gdje je vladala koalicija liberala, narodnjaka i socijaldemokrata - smijenjen je gradonacelnik, socijaldemokrat (SDP) Slavko Linic, upravo politickom voljom liberalnih vijecnika. Ponasali su se poput clanova HDZ-a, ruseci proceduralne i poslovnicke odredbe pa se rasplet tek ocekuje - Linic je odbio dati ostavku i slijedi arbitraza Ministarstva uprave - no slucaj ce sigurno ostaviti traga i na suradnju dvije opozicijske stranke, SDP-a i HSLS-a na predstojecim izborima.

A vremena ima sve manje, Sabor je i formalno raspusten, i izborna trka za mjesta u njemu vec je zapocela...

IGOR VUKIC