HRVATSKO-BOSANSKI SAVEZ GLUHIH TELEFONA

GDJE SU SE ZAGUBILI BOSNJACI ?!

AIM SARAJEVO, 20.09.95. Hrvatski predsjednik dr Franjo Tudjman i be-ha lider Alija Izetbegovic ponovo su se - to vec, eto, prakticki postaju redovite seanse - ovog tjedna nasli u Zagrebu. Susret lidera tzv. prirodnih saveznika i ovaj put je dakako izazvao golemu pozornost, no, nakon sto je Tudjmanova glasnogovornica procitala priopcenje, koje je, uz dbojicu pomenutih, potpisao i Kresimir Zubak, predsjednik Federacije - bilo je jasno da se toga dana u Predsjednickim dvorima nije desilo Bog zna sto. Zapravo, mozda, u trenutku, dok zdruzene vojske - Armija BiH i HVO potpomognut Hrvatskom vojskom prakticki iz casa u cas mijenjaju mapu Kontaktne skupine, i nije vrijeme za neke povijesne dogovore. Konacno, i ovaj put su se i hrvatska i bosnjacka strana skozile da Splitski sporazum, koji je i omogucio znatnu promjenu na ratistu, i dalje bude platforma za daljnju suradnju.

Jedan od zakljucaka, koji trazi dodatno objasnjenje ( sto je, inace, ovom prigodom novinarima bilo uskraceno ) je svakako onaj koji istice suglasnost da predstavnici hrvatskog i bosnjackog naroda bez odlaganja pristupe integraciji funkcija Republike i Federacije Bosne i Hercegovine!? Pitanje je, dakako, u kojem smjeru ide integracija, ili sto se u sto integrira. Bosnjacka strana vjerovatno misli da se to podrazumijeva, hrvatska strana, podrzana zvanicnimZagrebom - takodjer.

Problem je, medjutim, a sto se moze argumentirati brojnim dosadasnjim nesporazumima glede ovoga pitanja, sto recena "podrazumijevanja" idu u razlicitim smjerovima. Zubak je, zna se, za Federaciju kao buduci, sto bi rekli,
pravni subjekt - a Izetbegovic to isto za Republiku. Vjerovatno je ovaj zagrebacki zakljucak zato i ostao bez podrobnijeg tumacenja.

Obje strane - dok njihovim vojskama ide tako dobro - sigurno ne zele produbljavati politicki sukob koji bi imao pogubne implikacije na bojistu. No, vrlo brzo Sarajevo i Zagreb, te svakako i Mostar morat ce brojna dosada nerazjasnjena pitanja rascistiti i objasniti ih svom pucanstvu - koje im je, podsjetimo se, na izborima dalo gotovo aklamacijsku podrsku.

Aliji Izetbegovicu ce, nakon svih ispotpisivanih dogovora, biti mnogo teze. Predsjednik be-ha Predsjednistva je, naime, u ozujku

1. imao na lisabonskom stolu ponudu po kojoj bi Muslimani dobili 42 odsto teritorija, dakle prostor proporcionalan broju stanovnika. Izetbegovic je prakticki na ovaj plan pristao, a onda, samo nekoliko dana kasnije, u sarajevskom Konaku, sve odbacio. Lisabonski plan je , istina, pretpostavljao trodijelnu podjelu BiH, no zar ovaj americki, bez obzira sto verbalno inzistira na cjelovitoj Bosni u njenim medjunarodno priznatim granicama, nudi nesto drugo? Razlika je samo (!) sto su Bosnjaci od Lisabona do Washingtona prosli uzasan krvavi put. Zanimljivo bi ipak bilo znati, ako se vec spekulira podjelom Bosne koju Izetbegovic uporno "krsti" cijenom mira, da li je be- ha predsjednik pitao svoga hrvatskoga kolegu-saveznika, do kada misli drzati hrvatske zastave u Glamocu, Bosanskom Grahovu, Drvaru, Jajcu...ili je mozda i to vec deplasirano jer je uveliko dio nekog medjusobnog plana, dogovora, trgovine... Jesu li hrvatske zastave u bosanskim gradovima dodatna cijena mira, odnosno saveznistva na koje je Sarajevo, i nakon svega sto se u ovom ratu desavalo izmedju Hrvata i Bosnjaka, pristalo poslije snaznog americkog pritiska?

Naime, najnoviji ratni uspjesi hrvatski su tisak vratili u najbolje dane njihove te-ve "zvijezde" Smiljka Sagolja, pa su novine pune "hrvatskog Drvara", "hrvatskog Glamoca", i "hrvatskog Jajca". Uzgred, isto to Jajce je, ne tako davno, bilio nedovoljno "hrvatsko" te ga je svojevremeno HVO napustio i prepustio Karadzicu gotovo bez borbe, dok je Armija BiH inzistirala na njegovoj obrani ali - nije imala cime.

Predstavnici hrvatske zvanicne politike, istina, jos o bosanskohercegovackom oslobodjenom teritoriju javno ne govore kao o "povijesnom hrvatskom prostoru" - sto bi dakako u svakom razboritom uhu zazvucalo kao gazimestanska jeka. No, dr Tudjman je ipak, a sto je izazvao samo odgovorajucu pozornost lidera hrvatskih Budise pa uporno trazi poglavarovo tumacenje, u glasovitom hrvatskom vlaku slobode Zagreb-Knin-Split i pri prilicno opustenoj sampanj-atmosferi, rekao da Hrvatska sada ima oblik pereca, ali da to nece jos dugo trpjeti! Poprilicno je jasno, izgleda, s koje bi se strane hrvatski perec trebao filofati. Slicnost izmedju kninske i jajacke "povijesne utvrde" stoga je za Zagreb neupitna - na objema se vijori gotovo isti barjak! Iz hrvatskog predsjednika, nema sumnje, sve vise progovara general (ni vojnicka krv ocigledno nije voda) i vrlo brzo bi moglo doci do konacnog otkrivanje karata.

Sto se, pak, njegovih herceg-bosanskih teklica tice oni svoje karte rijetko kada da si i skrivali te njihova vec zakazana Skupstina u Jajcu ni malo ne iznenadjuje. No, cini se da ih zbog toga i ne treba previse kritizirati, jer po vecini dosadasnjih etnickih mapa diobe - pa i ovoj aktualnoj Kontaktne skupine - Jajce treba pripasti upravo njima. A to im je, podsjetimo, potpisao i osobno Alija Izetbegovic predsjednik Predsjednistva BiH.

I dok je, rekosmo, zvanicni Zagreb jos prilicito zakopcan glede "povijesnog hrvatskog prostora" u susjednoj, saveznickoj drzavi, u medijima se pojavljui prijedlosi i mape o podjelama BiH. Hrvatska domovinska stranka, uz niz imperativnih prijedloga, trazi da se dijelovi Bosne odmah pripoje Hrvatskoj i to po crti: rijeka Vrbas, Banja Luka, Jajce, Travnik, Bugojno, Prozor, Konjic, Stolac i Bileca, sto je po njima "hrvatski geopoliticki minimum". Mada se moze osporiti neka osobita relevantnost ove stranka, ni cinjenica je da se o tome u Hrvatskoj evelike govori bas kad se Zagreb sprema ugustiti Izetbegovica i popricati, jos jednom o jacanju "prirodnog saveznistv".

No, saveznicima se, iznenada, nakon napredovanja HVO i Armije BiH pojavio jos jedan kamen spoticanja i prije zavrsenog posla, no - ako je uzmu, cija je Banja Luka? Hrvatski casnici vec nekoliko dana govore da je samo pitanje dana kada ce uci u ovaj grad, sad vec nekadasnju najjacu Karadzicevu utvrdu. Istovremeno general Alagic, zapovjednik Sedmog korpusa Armije BiH obecava da ce izvrsiti smotru svoje vojske bas u Banja Luci. Nece, valjda, tu zavijoriti dvije zastave?

Na koncu, posljednji susret susret Tudjman - Izetbegovic (Zubaku svaka cast, ali on je u Zagreb ipak isao samo po svoje misljenje) za epilog ima jos jednu igru "glihih telefona". Samo dan poslije no sto su se prijateljski izrazgovarali, dakle cim je sletio u London, Izetbegovic je sjeo da pise pismo pismo svom zagrebackom domacinu. No, ne zahvalosti na prijatnom doceku vec protesta sto

• kako je be-ha lider informiran od predstavnika bosnjackog naroda u Hrvatskoj - za bosnjacku nacionalnu manjinu nije predvidjeno, za razliku od Srba, Talijana, Madjara, Ceha, Rusina... niti jedno mjesto u hrvatskome Saboru!

Prema popisu iz 91. godine Bosnjaci su, naime, po brojnosti predstavljali drugu nacionalnu manjinu u Hrvatskoj. Kako su Srbi kninskog Mile milicajca jos tamo od "Biljeska", a posebice nakon "Oluje", masovno napustali Hrvatsku - bosnjacka nacionalna manjina, koja je naprotiv posljednjih godina biljezila trend useljavanja u Hrvatsku, mogla bi vec na sljedecem popisu pucanstva koje se predvidja za proljece iduce godine, preteci hrvatske Srbe. No, i bez toga ipak je, tvrdi se uporno, rijec o saveznickim narodima koji se, evo, zajednicki bore. Nisu se, valjda autorima Prijedloga Zakona o izbornim jedinicama za Zastupnicki dom, jednostavno negdje "zagubili" Bosnjaci?!

JOSIP VRICKO