O POLICIJI

tekst:

Podatak da se crnogorska policija, kao rijetko koja u Evropi, moe "pohvaliti" ~injenicom da njen rad ne prati i ne kontroli{e vi{estrana~ki parlament moda najbolje govori kakvu je mogu}nost vladaju}a stranka u Crnoj Gori stvorila sebi za (zlo)upotrebu policije, i koliko je aktuelnoj crnogorskoj vlasti stalo da policija ostane samo u njenoj nadle`nosti.

Jo{ u vrijeme Josipa Broza, Ustavom je bilo definisano postojanje nadlenih tijela za kontrolu rada Sube dr`avne bezbijednosti, odnosno policije. Takva tijela postojala su u Saveznoj i republi~kim skup{tinama. Me|utim, "antibirokratska vlast" se potrudila da promjenom Skup{tinskog poslovnika i drugih zakonskih akata ukinu ovo tijelo u Crnoj Gori.

^esta zloupotreba policije, pogotovu Slube dravne bezbijednosti, u partijske svrhe od strane vladaju}e stranke, odnosno njenih ~elnika primorala je crnogorsku opoziciju da u republi~kom parlamentu vi{e puta podnese zahtjev da se formira parlamentarna Komisija za nadzor nad radom policije. Me|utim, crnogorski je parlament, voljom poslanika vladaju}e stranke, koji ~ine apsolutnu ve}inu u Skup{tini Crne Gore, uvijek odbijao takve prijedloge opozicije. "Kontrolom Slube dravne bezbijednosti od strane samo jedne stranke, makar ona bila i vladaju}a - u uslovima vi{estrana~ja - ova sluba transformisana je u paradravnu", istice Zoran Ljumovic iz Liberalnog saveza Crne Gore. Opoziciji svojevremeno nije pomogla utemeljena argumentacija. Prilikom glasanja u crnogorskom parlamentu "sprega DPS - SDB" odnijela je ubedljivu pobjedu, pa je tako odbijen njihov prijedlog. Zanimljivo da su protiv takvog prijedloga glasali i radikali, tada "koalicioni partner" DPS-a.

Opozicija je, ponovo, prilikom usvajanja Zakona o unutra{njim poslovima novembra '94. godine, putem amandmana poku{ala da od vladaju}e stranke izdejstvuju formiranje parlamentarnog tijela za kontrolu rada policije. Tom prilikom oti{li su i korak dalje i predlo`ili i formiranje sli~nih tijela na op{tinskim nivoima (na osnovu Danskog modela). Me|utim, poslanici vladaju}e stranke, opet su ljubomorno ~uvali policiju i odbacili prijedlog.

Duga je lista policijskih prestupa koji svaki za sebe dokazuju tvrdnju opozcije da je taj resor stavljen u sluzbu jedne, naravno, vladajuce stranke. Recimo, odmah po{to su u "AB revoluciji" osvojili vlast, aktuelni crnogorski celnici sproveli su nezapam}enu ~istku u policiji, koja je bila ravna samo onoj iz vremena Informbiroa. O~i{}eni su kadrovi starog rukovodstva. Druga velika "radna diferencijacija" sprovedena je

1. godine kada su iz Sluzbe izjureni brojni gradjanski opredijeljeni policajci koji nijesu podrzavali tadasnju ratnohuskacku politiku vlasti. Tokom pro{le godine doslo je do novog ciklusa ciscenja - ovoga puta su, takodje, liferovani oponenti zvanicne politike, sada medjutim mirotvorne, uglavnom ljudi bliski Srpskoj radikalnoj stranci.

Tako su u policiji ostali "pravi profesionalci", ili kako bi to nazvali opozicionari - kadrovi i simpatizeri vladaju}eg DPS-a, i pored toga {to je crnogorska policija zvani~no depolitizovana 1989. godine. Gotovo da u Crnoj Gori nema ni jedne opozicione stranke koja nije do{la na udar sprega "DPS-SDB". Najgore su svakako pro{li ~elnici i pripadnici Stranke demokratske akcije za Crnu Goru. Njih je crnogorska policija uhapsila februara pro{le godine "zbog osnovane sumnje da su po~inili krivi~no djelo ugro`avanje teritorijalne cjeline SRJ". Policijsku torturu koju su pro{li ~elnici SDA me|unarodne organizacije za za{titu ljudskih prava okarakterisale su kao mu~enje.

Zbog lo{eg, ili, pak, dobrog rada policije, u zavisnosti kako to ko posmatra, crnogorski liberali, u svojoj predizbornoj kampanji, nijesu mogli obi}i sjever Crne Gore zbog barikada koje su im bile postavljene. Nerijetko policija u saop{tenjima o hapsenju pojedinih prestupnika saop{tava i njihovu partijsku pripadnost, naravno, samo kada se radi o opozicionarima.

Otvoreno djelovanje Slube dravne bezbijednosti u korist vladaju}e stranke, na svojoj ko`i, javno je osjetio i dr Novak Kilibarda, lider Narodne stranke, najjace opozicione partije, kada je u Skupstini jedan poslanik DPS-a iza{ao sa "kompromitantnim" upitnikom za njegov prijem u Komunisti~ku partiju - starim vi{e od dvadeset godina. Hotelski ra~uni predsjednika Narodne stranke, sa kojima se tako|e mahalo za skup{tinskom govornicom, dostavljeni su pojedinim poslanicima DPS-a, tvrde upu}eni, tako|e od strane policije.

A kako izgleda kad partija na vlasti odlu~i da uz pomo} policije demonstrira silu dobro se uvjerio i Vojislav [e{elj, kada su ga pro{log ljeta crnogorski policajci zamotanog u }ebe strpali u avion i prognali u Srbiju. Razlog - "remecenje javnog reda i mira" i "povreda ugleda predjednika Republike i Vlade Crne Gore", zbog cega je Seselj i danas "persona non grata" u Crnoj Gori.

Kako se od strane vladaju}e stranke zloupotrebljava policija gra|ani Crne Gore mogli su se uvjeriti i na primjeru Antonija Abramovi}a, novoustoli~enog vladiku obnovljene Crnogorske pravoslavne crkve. Naime, pla{e}i se {irenja virusa autokefalnosti CPC, a procjenjujuci da osuda i klevete vrha Srpske pravolsavne crkve nijesu odvoljno ubjedljive, na Abramovica se okomila upravo policija. Tako je, naprecac, gotovo godinu dana nakon sto se pojavio u ovdasnjoj javnosti SDB "otkrila" da je "u posjedu saznanja o nastranim aktivnostima" g. Abramovica dok je prije vise decenija sluzbovao u Crnoj Gori. Vladaju}a stranka i njena ekspozitura SDB zaboravili su i ovog puta da je kori{}enje ~ak i vjerodostojnih tajnih dosijea protivustavno i nezakonito.

Podgori~ki nedjeljnik "Monitor" objavio je da ima indicija da se u Crnoj Gori prislu{kuju brojni opozicioni lideri i politi~ari, i da recimo sifra za lidera liberala Slavka Perovi}a glasi "KUM".

Vrhunac zloupotrebe policijskih ovlascenja predstavlja "slucaj Veskovic" zbog koga je, na kraju, ipak, sef podgoricke policije bio suspendovan. Naime, nakon proljetosnjeg podmetanja eksloziva ispred stana jedne muslimanske porodice u Podgrici, policija je odmah uhapsila izvjesnog Bozinu Veskovica i saopstila da je on pociniilac nedjela, da bi nakon nedjelju dana, bilo saopsteno izvinjenje Veskovicu, i saopsteno novo ime, stvarnog pocinioca, Velimira Radojevica. Tada se ispostavilo da je Veskovicu nevidjenom torturom iznudjeno priznanje za djelo koje nije pocinio, a da je kasnije isti postupak sproveden i protiv Radojevica kako bi priznao da ga je na nedjelo nagovorio Veskovic. Kada je slucaj javno provalje digla se velika galama i vrh podgoricke policije je morao da ode. Iz svega se rodio i jedan vic, valjda kao jedini nacin da se doskoci i porazi samovoljna vladajuca stranka. Takmicili se, kaze ta dosjetka, Amer, Rus i Crnogorac, ko ce, u pustinji, prvi da nadje i na ugovoreno mjesto dovede kamilu. Ameru to podje za rukom za dva sata. Rus se pojavi nakon tri casa, a Crnogorac tek sjutradan. I to sa sobom vodi slona, koji izubijan sav bijase pomodrio. Amer i Rus su odmah skocili: Crnogorac, to ti nije kamila vec slon, nasta slon iz pozadine, ucvijeljenim galsom uzvraca: Ne, ne, priznao sam da sam kamila!

Seki RADONCIC (AIM Podgorica)