MEDJUNARODNA KONFERENCIJA SOCIJALDEMOKRATA

Sarajevo Sep 12, 1995

"RAT" ZA MIR I DEMOKRACIJU

AIM TUZLA, 11.09.95. Usvajanjem Inicijative socijaldemokratskih stranaka Za uspostavu trajnog i stabilnog mira na prostorima bivse Jugoslavije, te usvajanjem Izjave o podrsci akcijama NATO pakta na bijistimanRBiH dok Karadzicevi odmetnici ne prihvate mirovne uvjete medjunarodne zajednice, u Tuzli je zavrsena Medjunarodna konferencija socijaldemokrata pod motom "Kako do mira?". Pored domacina i organizatora, Unije bh. socijaldemokrata, na skupu je ucestvovao 21 predstavnik iz BiH, Hrvatske, Srbije, Sjedinjenih americkih drzava, Danske i drugih zemalja. Potpisivanje pomenute Inicijative za mir najavile su, pak, skoro sve evropske socijaldemokratske stranke, te iste s prostora ex-Jugoslavije.

Demokracija i totalitarni rezimi

Deklarativnu podrsku miru na prostorima bivse drzave, a posebice u zaustavljanju rata i stvaranju uvjeta za trajni mir u RBiH, daju sve politicke snage na prostorima ex-Jugoslavije i Evrope. No, dok "mirnu Bosnu" mnogi vec vide kao podjeljenu drzavu, socijaldemokrate su na svojoj Konferenciji potcrtavali svoje opredjeljenje za cjelovitu drzavu BiH u medjunarodno priznatim granicama, gdje ce nositelji suvereniteta biti gradjani uz njihovo slobodno ispoljavanje religijskih, nacionalnih ili nekih drugih afiniteta. Drugi princip na kojem su ucesnici inzistirali jeste kaznjavanje svih ratnih zlocinaca bez obzira na nacionalnu pripadnost, te omogucavanje casnog povratka svih prognanih i izbjeglih na svoje prijasnje adrese, a visoka razina postivanja ljudskih prava se jednoglasno podrazumijevala. S obzirom na aktualnu politicku situaciju u Inicijativi se trazi i promjena mandata mirovnih snaga koje bi do stabiliziranja situacije u RBiH imale funkciju razdvajanja oruzanih snaga, kontrolu primirja i nadziranja granica, postupnog demilitariziranja prostora bivse Jugoslavije, pomoc u uspostavi lokalnih vlasti tamo gdje su prestale funkcionirati usljed ratnih djelovanja, pomoc u provodjenju istrage protiv ratnih zlocinaca, osiguranje i zastitu povratka prognanih na predratna boravista, dopremu humanitarne pomoci i stvaranje uvjeta za normaliziranje civilnog zivota, pomoc i stimulaciju neovisnih medija, te organiziranje i kontrolu novih visestranackih izbora.

  • Nema mira bez uvazavanja pomenutih principa, rijeci su dra Bogdana Denica, univerzitetskog profesora iz New Yorka. - Plasim se da americka mirovna inicijativa ne stvori od BiH nacionalne bantustane. To bi bilo pogubno, to bi znacilo trijumf totalitarnih i profasistickih rezima na prostorima bivse Jugoslavije. Sadasnji rezimi nisu sposobni naci pravu formulu za mir jer su uzrokovali ili generirali rat na ovim prostorima, zakljucuje Denic.

Jednodusne ocjene svih ucesnika konferencije, ma iz kako razlicitih sredina dolaze, da su rezimi u svim drzavama nastalim raspadom Jugoslavije iskoristili ratne okolnosti za promoviranje uskogrudnih politickih opcija u kojima se guse ljudska prava, neovisni mediji, opozicija i skoro svi oblici demokratskih prava i sloboda, ali i obilato instrumentaliziraju vjerski i nacionalni osjecaju gradjana, krse ustavnost i zakonitost. I na ovom skupu opozicije culo se kako se za sve vrijeme rata vladajuce klike bogate dok gradjani trpe klasicnu totalitarnu represiju. Ova teza, vjerojatno zajednicka vecini prostora ex-Jugoslavije, navela je pojedine ucesnike na "poravnavanje" krivice svih rezima upletenih u sadasnji rat na Balkanu. Tako je odlazak vecine Srba iz Kninske krajine, po Enisi Mrkalj i Ljubinki Karapovic iz Socijaldemokratske unije Hrvatske, dovoljan dokaz da je odgovornost hrvatskog i srpskog rezima jednaka jer se "ponasaju na isti nacin".

Ovakvim stavovima odlucno su se suprostavili Sejfudin Tokic (UBSD), dr. Milorad Zivotic (Beogradski krug) i profesor Bogdan Denic, inace predstavnik Socijalisticke internacionale i predsjedavajuci Konferencije, kvalificirajuci eksplicite bivsu JNA i rezim Slobodana Milosevica kao agresore na drge drzave stvorene raspadom Jugoslavije:

  • Svima je jasno i poznato da su agresori Milosevicev rezim i bivsa JNA, kao sto je jasno je da su sve vlade legitimno organizirale obranu. Ali, od tih dimenzija treba odvojiti cinjenicu da skoro svi rezimi novonastalih drzava idu u pravcu totalitarizma i fasizma. Te se stvari trebaju razluciti da bi se utvrsilo tko je za sto odgovoran i kako se i protiv cega trebaju boriti socijaldemokrate, naglasio je predsjedavajuci Denic naglasavajuci kako su trenutno legitimne jedino vlade Makedonije i Slovenije jer su sve druge imal prestupe - ustavne, zakonske, izborne...

Gradjanska demokracija - jedini izlaz

Na svojoj su Konferenciji socijaldemokrate trasirale dva cilja - borbu za pocetak mira, te borbu za gradjansku parlamentarnu demokarciju u svim novonastalim drzavama. Gradonacelnik Tuzle i predsjednik domacinske UBSD, Selim BEslagic, ocijenio je da ce "rat za mir poceti tek kad utihnu topovi, jer mirovni potpis nece automatski donijeti mir na ove prostore". Dragutin Palasek, organizacijski tajnik Akcija socijaldemokrata Hrvatske, ratne zlocince vidi kao glavnu prepreku miru: "Oni ce ostati u sedlu dok cine zlocine i nece dobrovoljno sici sa scene." Nadalje, po ocijeni ucesnika Konferencije, prepreka trajnom i stabilnom miru su i totalitarni rezimi izbalansirani tijekom srbijansko- crnogoske agresije, jer oni u demokratskim sistemima ne mogu opstati na vrhu. Zbog te cinjenice iznova ce podsticati konflikte i strah "od drugih". Nacionalne iskljucivosti i prostor, njihove su opsesije i nacin nametanja drugima.

S obzirom na ovakve ocjene, ucesnici Konferencije iedini izlaz vide u jacanju socijaldemokracije. Zbog ratnih sukoba ona je sada prakticki minorna, ali ce prestankom ratnih operacija, tvrde poklonici ove politicke orjentacije, imati znatno bolju perspektivu jer ce ih podrzati lijeve snage demokratskog svijeta.

No, i ovdje je ocijenjeno kako je sudbina RBiH kljuc za trajni i stabilni mir. Potpisnici Inicajtive za mir, Bosnu vide kao drzavu u medjunarodno priznatim granicama a ne etnicka geta, kao federaciju kantona u kojoj ce svi gradjani imati ista prava, a ne totalitarizam nacionalnih oligarhija. Bosanski kljuc trebao bi se primjeniti, tvrde socijaldemokrati, i na Hrvatse u Vojvodini, Srbe u Hrvatskoj, Bosnjake na Sandzaku, Albance na Kosovu ili druge etnicke grupacije u novim balkanskim drzavama. Po ocjeni ucesnika zahtjev za konfederalnim povezivanjem bh. Srba sa Srbijom legitimizira konfederalni status samoproglasene Herceg-Bosne s Hrvatskom. Zbog toga je takva alternativa odbacena, dok je istaknuta potreba kulturoloskih veza pomenutih entiteta s tim drzavama.

Uvjereni da je kraj ratnih operacija vrlo blizu, te da nastupa pocetak uspostavljanja mira, socijaldemokrati su posebnom Izjavom podrzali akcije Sjeveroatlantskog pakta na bojistima RBiH sok se ne ispune uvjeti medjunarodne zajednice za pocetak mirovnih pregovora. No, socijaldeokrate ocjenjuju da perspektiva BiH nije u nametanju mira silom vec u povezivanju gradjanskih struja sa svih prostora RBiH. S tim u vezi, dr Sejfudin Tokic, dopredsjednik UBSD, najavio je nove susrete bh. opozicije s nezavisnim zastupnicima u parlamentu bosanskih Srba, na konferenciji koja ce se krajem rujna odrzati u Perugi. Na taj skup najavljen je dolazak predstavnika Kontaktne skupine i ostalih clanica EU, te vodja vecine secijaldemokratskih stranaka Evrope. Cinjenica da se radi o zastupnicima iz predratnog saziva bh. parlamenta, koji su na izborima 91. dobili vecinu glasova Bosanaca i Hercegovaca te time i legitimno pravo da predstavljaju ovdasnje gradjane, daje veliku nadu u rezultate pomenutog skupa. To prije sto cjelovitu BiH u medjunarodno priznatim granicama, kaznjavanje svih ratnih zlocinaca i povratak svih prognanih na svoja ognjista - nitko od navedenih ne dovodi u pitanje.

VEHID JAHIC

(Anterfile)

Uplaseni Milosevfic

  • Trenutno se u Srbiji demokratska alternativa ne moze suprostaviti nacionalnoj opoziciji, ali se stanje mijenja. U vrijeme kada Milosevic po svaku cijenu pokusava naci formulu za mir, ne treba aboraviti ono sto je on ucinio na ovim prostorima. Sada on trazi podrsku u mirovnim snagama - Vuku Draskovicu, Novoj demokraciji, JUL-u (Jugoslavenska udruzena ljevica), jer ga nacionalisticka opozicija ne podrzava. Nacionaliste podrzavaju krugovi iz SANU, Crkve i knjizevnici iz Francuske 7. Milosevicev rezim nikada nije bio uplaseniji, jer mu se ruse iluzije o velikoj Srbiji. Ne znam koliko ce Milosevicev rezim uspjeti, ali srpskom nacionalizmu ne treba dozvoliti ni jednu pobjedu u Srbiji ili Bosni. Cijepanje Bosne ojacalo bi totalitaristicke i profasisticke rezime na tlu bivse Jugoslavije - rekao je dr Miladin Zivotic i Beogradskog kruga. Politicke prilike u Srbiji vjerojatno uvjetuju zastrasenost Milosevica o kojoj je rijec, no da li se sam profesor Zivotic osjecao zastraseno prilikom izlaska iz BiH i vise nego dugog i cudnog susreta s jos jednom samoproglasenom formacijom - policijom tzv. Herceg-Bosne - nije nam poznato.

V.J.