SRBI ISELILI I IZ SABORA

AIM, ZAGREB, 5.9.1995. Vladajuca Hrvatska demokratska zajednica je donijela odluku o datumu odrzavanja izvanrednih izbora za Zastupnicki dom Sabora. Dr. Ivic Pasalic, savjetnik predsjednika Republike i clan rukovodstva stranke, koji je obznanio tu vijest, nije, medjutim, htio otkriti tajnu koji je to zapravo datum. Nagadja se da bi Hrvatska na biralista mogla krajem studenog ili pocetkom prosinca. Ima i onih koji pretpostavljaju da bi izbori mogli biti odrzani i krajem prosinca, kada u zemlji, zbog bozicnih i novogodisnjih blagdana, boravi veliki dio ljudi na radu u inozemstvu.

Dakle, za sada se zna da ce izbora biti, da ce oni biti zakazani najmanje osam mjeseci prije redovnog roka, a sve ostalo obavijeno je velom tajni. Osim sto se ne zna tocan datum, nepoznanica je i kakav ce biti izborni zakon i kako ce glasati gradjani koji nemaju stalno prebivaliste u zemlji. Ne zna se za koliko ce postotoka biti povecan izborni prag za ulazak u parlament, koji je do sada iznosio tri posto, koliki ce taj prag biti za eventualne izborne koalicije, da li ce biti jednak za savez dvije ili vise stranaka. Nepoznato je i kako ce izgledati izborne jedinice, koliko ce se zastupnika birati putem drzavnih lista, a koliko direktnim izjasnjavanjem za pojedince. Poseban je problem sto ce biti sa drzavaljanima Hrvatske koji zive u inozemstvu, a prisjetimo se da po Ustavu to moze biti svaki Hrvat bez obzira gdje je rodjen. Znaci to da bi na konacni izborni rezultat mogli znacajno utjecati i gradjani Bosne i Hercegovine ili "Herceg-Bosne", ali i mnogi drugi koji imaju dvojna ili cak trojna drzavljanstva.

No, dvije cinjenice su vec sada potpuno jasne. Prva je da je HDZ u ogromnoj prednosti, jer ce na izborima kojima je ona odredila tajming, a krojit ce i izborni zakon, kapitalizirati vojne "bljeskove" i "oluje". Opozicione su stranke, posebice se to odnosi na Budisinu Hrvatsku socijalno liberalnu stranku, u rasulu i sve su cesci prebjezi iz opozicije u vlast, pa se moze vec sada tvrditi da ce HDZ najvjerojatnije dobiti i trecu izbornu trku. Samo je pitanje sa kojom vecinom. HDZ-ovi prvaci prizeljkuju dvotrecinsku vecinu, a opozicija pak tvrdi da Tudjmanova partija moze eventualno racunati sa istim rezultatima kao i 1992. godine (oko 43 posto glasova i debelu natpolovicnu vecinu zatupnika). Bez obzira sto mu se stranka stalno osipa i sto liberali masovno prelaze u HDZ, pa su tako izgubili vlast u Splitu, a vjerojatno ce u Zagrebu ostati cak i bez gradskog rukovodstva, a u HDZ su presli i saborski zastupnici kao sto su potrpedsjednik Zupanijskog doma Damir Zoric ili predsjednik Kluba zastpunika Mate Mestrovic (sin slavnog kipara), Budisa ipak tvrdi da ce u koaliciji sa drugim strankama pobjediti.

U svakom slucaju ocekuje nas uzbudljiva predizborna kampanja u kojoj ce biti toliko javnog pranja prljavog vesa kao nikada do sada. Ali cini se da sve to skupa nece biti dovoljno da bi se u ovom trenutku nacionalnog zanosa i ogromne popularnosti predsjednika Tudjmana pobjedilo HDZ, pogotovo kada se zna da je ova stranka okupirala sve poluge vlasti. A poznato je da je sklona i kradji ako to bude potrebno.

Druga je neosporna cinjenica da u Saboru Srbi vise nece imati 13 zastupnika u Zastupnickom domu vec vjerojatno jednog ili mozda dva. Ovako relativno veliki broj zastupnika srpske nacionalnosti, od kojih su trojica pripadnici Srpske narodne stranke Milana Djukica, a ostali iz drugih stranaka koje su Srbe stavile na svoje izborne liste, temeljio se na Ustavnom zakonu o ljudskim pravima i slobodama etnickih i nacionalnih zajednica ili manjina. Prema tom, jos uvijek vazecem zakonu, nacionalna zajednica ili manjina koja cini najmanje osam posto stanovnistva mora biti reciprocno zastupljena u svim dijelovima vlasti - zakonodavnoj, izvrsnoj i sudskoj. Isto tako ovim se zakonom garantira predstavnistvo u Saboru pripadnicima takozvanih autohtonih manjina pa su tako svoje zastupnike birali i Talijani, Madjari, Cesi i Slovaci.

Nakon "Bljeska" i "Oluje" - kako je to ovih dana obznanila Vlada

• demografska slika Hrvatske bitno se promjenila. Prema podacima medjunarodnih organizacija iz Hrvatske se od 1991. godine do danas iselilo oko 300.000 Srba, od 581.663 koliko ih je bilo po popisu iz 1991. godine, pa oni ne cine vise ni osam, a kamoli 12 posto u ukupnom stanovnistvu. Zbog toga ce Srbi u Hrvatskoj najvjerojatnije imati ista prava kao recimo Talijani, kojih je oko 21.000, Madjari kojih ima oko 22.000 ili Cesi koji broje svega 13.000. Vlada je donijela odluku da se privremeno suspendiraju pojedine odredbe i cijelo cetvrto poglavlje o autonomnim kotarevima Knin i Glina. Primjena tih odredbi obustavlja se do novog popisa stanovnistva koji ce se u Hrvatskoj provesti od 1. do 15. travnja 1996. godine. Hrvatske vlasti, dakle, pogotovo ako se uzme u obzir sve intenzivnije naseljavanje Hrvata izbjeglica iz Bosne i Vojvodine u nekadasnju "krajinu", odlazak Srba smatra definitivnim i ne ocekuje nikakav povratnicki val.

Uklapa se to u davno zacrtani scenarij "humanog preseljenja" stanovnistva i stvaranje nacionalno homogenih drzava. No, nije na odmet spomenuti da je taj termin prvi put u javnosti spomenut prije tri godine u Zenevi kada su se pod okriljem medjunarodne zajednice sastali Tudjman i tadasnji jugoslavenski predsjednik Cosic.

Nesporno je da je Hrvatskoj popis stanovnistva nuzan, jer zapravo se ovog trenutka ne zna koliko ona ima stanovnika i kakav je nacionalni sastav, ali postavlja se pitanje legitimnosti vladinih odluka kada ona unaprijed, na osnovi procjena medjunarodnih institucija, prejudicira rjesenja. Najvjerojatnije je da su te procjene i tocne, ali ne bi li ih ipak trebalo najprije verificirati. Hrvatski sponzori u svijetu za sada sute, a jedina reakcija je odgoda rasprave o primanju Hrvatske u Vijece Evrope, pa ce izbori sigurno biti odrzani onda kada to HDZ i Tudjman budu zeljeli. Izvjesno je da ce HDZ opet pobjediti, kao i to da su Srbi defintivno postali prava nacionalna manjina.

GOJKO MARINKOVIC