CRNOGORSKI JUL

Praznicni antifasizam

Tekst:

U Crnoj Gori fa{izam je i ove godine namrtvo premla}en. Kao {to je doma}inski red centralnu proslavu na @abljaku uveli~ala je, po poloaju, najstarija glava u ~itavoj SRJ. Oko dr Radoja Konti}a, premijera, po propisu: najvaniji drugovi iz Republike, savezni ministar vojni, pa najglavniji general, predstavnici SUBNORA, i, naravno, narod. Gospodin Premijer je ozbiljno shvatio zaduenje. U pripremljenom recitalu odao je dunu panju pobjednicima nad fa{izmom od prije pedeset godina, a, u posebnom poglavlju, nadahnuto opjevao i doprinos sada{njih vlasti usre}avanju domovine i okoline. O ovovremenom fa{izmu nije imao vremena; jedino je nagovijestio da "me|unarodna zajednica po~inje da shvata na{u miroljubivu politiku". Ako nagrada u vidu ukidanja sankcija malo okasni ne treba praviti pitanje - kasnila je i pomo} partizanima pa je sve ispalo kako treba. Za praznik su radili i drugi zvani~nici. Predsjednik Skup{tine Svetozar Marovi}, u ulozi duhovnog poglavara, prigodom dodjeljivanja priznanja najtrudoljubivijim me|u nama, definitivno je rastuma~io {ta je du{i najvanije: "Blaen je onaj ko ~ini dobro drugima kao samome sebi". Predsjednika Bulatovi}a, zaslunog nositelja Karadi}evog ordena Nemanji}a, ovaj put je zapalo da sve~ano, uz po~asni plotun, poloi vijenac na spomenik Partizanu borcu u Podgorici. Stigle su, naravno, i ~estitke. Sve iz Srbije i sve po protokolu - Milo{evi} Bulatovi}u, Marjanovi} \ukanovi}u - ostatak ~ovje~anstva nikome.

Istovremeno priljeno slavljenje boraca protiv nekada{njeg fa{izma i primanje ordena od najperspektivnijeg kandidata za ratnog zlo~inca, po mi{ljenju dr Milana Popovi}a sa ovda{njeg Pravnog fakulteta, svojevrsna je "perverizja istorije". Antifa{isti~ka parada, tvrdi on, slui za potiskivanje svijesti o dana{njem fa{izmu a sve skupa {to nam se de{ava, pokazuje da je fa{izam prije pedeset godina "izgubio samo bitku, a ne i rat." Reim, kae Popovi}, namjerno fabrikuje mit o fa{izmu kao "ekstremizmu", kako bi prikrio sebe kao stoera te ideologije: ~itavu ma{ineriju smrti prozveo je ba{ reim a ne nekakve "ekstremne grupe." U Crnoj Gori, me|utim, vai slubeno pravilo: nema kukastih krstova, nema Njemaca - nema, brate, ni fa{izma. Ako se, po potrebi slubene propagande, prona|e negdje u blizini, fa{isti su obavezno drugi. "Nijedan ovda{nji fa{ist ne}e prihvatiti da se zove fa{istom. Njemu je dovoljno {to krst koji nosi nije kukasti a za to uvjerenje dobi}e potrebnu podr{ku vlasti" kae Mihailo Vujo{evi} jedan od lidera Socijaldemokratske partije.

Vlast" smatra Vujo{evi} "koja ne reaguje na teze o nemogu}nosti vi{enacionalnog ivota, na etni~ka ~i{}enja, koja stereotipe o drugim narodima kao zlim ili manje vrijednim ne tretira kao fa{isti~ke, fa{izmu otvara velika vrata. Kad takva vlast slavi pedesetogodi{njicu pobjede nad fa{izmom, onda je to sarkazam. Ako ovaj reim kona~no po~ne da precizno defini{e fa{izam, samo }e kao efekt proizvesti stav ve} formiranih fa{ista - da fa{izam i nije ne{to stra{no."

Julska praznovanja vi{e od svega su pokazala koliko }e Crna Gora jo{ dugo tumarati dok prona|e sebe. Svestranih analiza dana{njeg crnogorskog dru{tva nema, ali, {est godina nakon mitinga{kih pohoda, kojom prilikom joj je akcija{ki u}erana pamet, ne izgleda naro~ito inteligentno optuivati druge za sve {to je sna{lo ovu zemlju. Vlast zna svoj put i sve ~ini da do kolektivne svijesti Crnogoraca ne do|e zna~enje forsiranja Neretve i obilaska dubrova~kih zidina u najnovijem ratu. Prosta nauka: ni{ta se novo nije desilo bez {to je ovaj narod, pod miroljubivim vodstvom, pritvrdio prestavu o sebi kao bedemu ~ojstva i juna{tva. Da to ne}e i}i ba{ do u vje~nost potvrdio je ovih dana jedan naizgled sitan povod. Otpravnik poslova SRJ u Italiji, Crnogorac Miodrag Leki}, prijavio je u nedjeljniku "Monitor" kako je Marko Ve{ovi}, Crnogorac kojiivi u Sarajevu, tekstom u rimskom "Espressu" o Radovanu Kradi}u, crnogorskom Srbinu koji prebiva i stvara na Palama, objavljenim u rimskom "Espressu", naruio ugled Crne Gore u susjednoj i prijateljskoj Italiji. Ve{ovi}ev tekst u postojbini jo{ nije objavljen, no on je, koliko se iz citata vidi, Talijanima objasnio da Karadi} za svoj u~inak ima da zahvali i izvjesnim mentalnim svojstvima naroda iz kojeg poti~e. "Usuditi se na ne{to {to se ni jedan maj~in sin ne bi usudio, za Crnogorca predstavlja pitanje ~asti, bilo da je u pitanju junak pun vrlina ili, pak, razbojnik, laov ili ubica", rekao je o svom rodu Marko Ve{ovi}. Njegova je osnovna poruka, po prilici, sljede}a: u zemlji u kojoj biti drugi ne zna~i ni{ta, nije lako biti ni najgori, a kamoli najbolji. Karad`i} se mu{ki potrudio i uspio. Ovo je o~igledno dirnulo Leki}ev nacionalni i diplomatski ponos te je uputio pismo redakciji crnogorskog nezavisnog nedjeljnika s nadom da }e se Crnogorci "po{tuju}i svoju tradiciju i nadmo} ljudskosti", znati "prezirom ili ve} nekom drugom odbranom" odrediti prema pojavama kao {to je Ve{ovi}.

Onda je krenula bura. Iz krugova bliskih ovda{njim lliberalima, ve} je prispio tom regovanja sa, u osnovi, zajedni~kom preporukom doskora{njem ministru spoljnih poslova ove republike: sarajevski podrumi Marka Ve{ovi}a mnogo su prikladnija lokacija za odbranu "nadmo}i ljudskosti", nego rimska ambasada u slubi vlasti koja je zgazila Crnu Goru. Su{tina spora nadilazi povod i polemika }e, sva je zgoda, potrajati. Zagovornici suverene Crne Gore jo{ poranije su upozoravali da Crnogorci, ako budu uga|ali svojoj sujeti, nikad ne}e na zelenu granu. Na mitingu liberala povodom Dana ustanka u Nik{i}u narodni heroj Jovo Kapidi} ponovo je osvjeio temu od koje se, ovdje, nema kud. " Ne treba nikad zaboraviti" kazao je Kapidi} "da je crnogorski narod jednim svojim dijelom bio duboko uvu~en u zlo~ina~ku ratnu avanturu, bilo pokorno{}u pred svojim vo|aama bilo direktnim u~e{}em u ru{enju, plja~ki i ubijanju drugih naroda. Potrebno }e biti vrijeme i napor da se preispitivanjem svijesti i savjesti izbori za izbavljenje i preporod."

Neko je moda o~ekivao da bi {minkanju slike o svojoj "majskoj zori" mogli podle}i i oni kojima je ona sve. "E, ne}emo se lagati. Propalo je" kae vo|a crnogorskih liberala Slavko Perovi} " i rimsko carstvo pa neka sjutra propadne i Crna Gora ako ne moe podnijeti istinu. To {to su Crnogorci u~estvovali u tu|em projektu samo pove}ava njihovu odgovornost. Posebno su odgovorni ovda{nji intelektualci {to su {utke posmatrali zloupotrebu vlastitog naroda u najgore {ovinisti~ke svrhe. Ko moe amnestirati Univerzitet i Akademiju odakle su dolazili najpoznatiji ratni hu{ka~i. Kakvom se to naukom mogu baviti oni intelektualci koji i danas {ute o Srebrenici i @epi. Misle li oni, da se tako, poslije svega, moe spasiti Crna Gora". Lider liberala podsje}a da njegova stranka umjesto uga|anja Crnogorcima od svog osnivanja ukazuje na uzroke doga|aja u kojima su se oni me|usobno satirali, uni{tavaju}i pri tom vlastitu dravu, crkvu i nacionalno ime. "Za Crnu Goru je poguban autoritarni mentalitet. Svako slanje brata u logor bio je udvori~ki odnos prema vlasti a ne ljubav prema ideologiji. Podani{tvo je jako i sada. Oni koji se leerno distanciraju od svega {to se de{ava - jer, zaboga, svi su u politici isti, direktno u~estvuju u porobljavanju Crne Gore" kae Slavko Perovi}. S ovakvim stavovima crnogorski liberali su trinaestog jula propisno zatalasali Nik{i}. U gradu u kojem su im samo prije dvije godine otad`binske snage ras}erivale skupove i u zatvorenim salama napunili su trg mlado{}u, da se orilo sve do @abljaka. Tamo su, pod pokroviteljstvom vladaju}e partije, ozbiljni ljudi - od pedeset godina pa navi{e.

Srpske stranke u Crnoj Gori, u vezi s julom su skroz apstinirale. Radikali su svetkovali drugo: oslobodila~ki pohod slavnog oruja na Srebrenicu i @epu. Dabe su bila nadanja da }e se, makar ~estitkom, Narodna stranka prikloniti julskim vatrama. Sad je bar jasno: ako se ne izbore da i ~etnici ba{tine op{tenarodni ustanak narodnjaci }e tog datuma uvijek imati neki vaniji posao od slavlja. Makar so sijali. Njihov lider dr Novak Kilibarda, tvrdi, me|utim, da je potpuno svjestan "rizika fa{izacije" Crne Gore. " @ivotinja fa{izma, kolja{tva, uasa postoji u svakoj vjerskoj i nacionalnoj opciji u Crnoj Gori, a stvar je na{e mudrosti i saradnje da joj ne dozvolimo da ovlada. Mnogi su se okomili na Narodnu stranku i liberale ~im smo se po~eli dogovarati. Progla{avaju nas koalicionom spregom koja }e izazvati krvoproli}e. Najlak{e je bilo nama izazvati gra|anski rat, ali smo se postarali da ga ne izazovemo i ne}emo ga izazvati", ka`e profesor Kilibarda.

Mnogo je puta prepri~ana pri~a o onom pametnom Njemcu koji je kasnije obja{njavao da se u vrijeme fa{izma nije dosje}ao da ivi u fa{izmu. Poslije najnovijih julskih pobjeda jedno je sigurno: anketa nije ba{ najpodesniji metod za ispitivanje koli~ine fa{izacije. Ni onom ko veselo priznaje da bi "sve njih trebalo pobiti" nije pristojno do{apnuti da to ima neke veze s fa{izmom - povrijedio bi se ~ovjek. Slavljeni~ki raspoloena ovda{nja vlast paljivo ~uva doma}iivalj od te ~isto teorijeske teme - da se ~eljad ne zbunjuju. Mo`da zato niko iz vrha ni za vrijeme julskih radovanja nije ni spomenuo pljevaljsku Bukovicu odakle su usred antifa{izma, ni{ta manje sistemati~no nego iz Srebrenice, pro}erani Muslimani. [trpci su ionako u inostranstvu.

Esad KO^AN