UVIJEK U PRAVU

Podgorica Jul 18, 1995

Crna Gora o Bosni

Tekst: Povodom teku}eg pretvaranja Srebrenice u rajski vrt, kao {to se moglo i zamisliti, oglasile su se samo Socijaldemokratska partija Crne Gore i Liberalni savez. U tek objavljenom saop{tenju socijaldemokrate pozivaju reime u Beogradu i Podgorici da prekinu s "tunom {utnjom", i poku{aju zaustaviti ratnike s Pala koji su i najnovijiom akcijom pokazali "da ne po{tuju bilo kakve norme me|unarodnog pona{anja, ~ime najdirktnije prizivaju me|unarodnu intervenciju". Ova je stranka jo{ jednom predlo`ila da se nad Bosnom uspostavi me|unarodni protektorat kako bi se o~uvala njena cjelovitost.

Vo|a liberala Slavko Perovi} smatra da je "Karad`i}ev teroristi~ki pohod na Srebrenicu otkrio i ~itavo licemjerje me|unarodne zajednice." Na mirtingu Liberalnog saveza povodom

  1. jula on je vladaju}u partiju, zanijetu paradnim antifa{izmom, podsjetio "da se bestijalna ru{enja bosanskih gradova i egzodus desetina hiljada civila, nezapam}en od jevrejskog holokausta, ne doga|aju ne|e daleko ve} tu pred na{im pragom." Libeberali smatraju da politika koja na ovakav na~in ostvaruje svoje ciljeve ima kratko ime - fa{izam. Zbog sli~nih stavova prema ratu u Bosni, ove dvije partije odavno su kr{tene kao izdajni~ke, a u vrijeme ratnog elana odgovaraju}e patriotske grupe gra|ana ozbiljno su predlagale da im se, kao takvima, zabrani rovarenje. Stvar je u tome {to liberali i socijaldemokrati nijesu osporavali samo umjetni~ku obradu izvo|a~a, ve}, od po~etka, ~itav projekt prekodrinskih radova.

U vezi sa Srebrenicom vladaju}a Demokratska partija socijalista i srpske, Narodna i Radiklna stranka, jo{ {ute vjerovatno op~injene dirljivim prizorom kojim je ovda{nja dravna televizija do~arala osloba|anje doskoro "teroristi~kog gnijezda Alijinih dihad ratnika". Slika da ~ovjeka raspla~e: razdragane narodne mase pozdrvljaju nasmijanog generala Mladi}a; on raznjeen otpozdravlja i gredom, dok saradnici dijele okolo ~okolade, pogladi po kosi nekog bezbrinog dje~aka - {to nedo|e ranije majka ga rodila. Gledaoci dr`avnog dnevnika znaju da je to istina o Srebrenici - sve ostalo je neprijateljska propaganda.

Kad je o ispostavi srpskih radikala u Crnoj Gori rije~ ne treba po pitanju enklava izvoljevati - njihov plan i program je svakome znan i ne moraju se ogla{avati za svaku sitnicu. Uprkos raznim vrdanjima ratnih drugova oni granice srpstva nijesu pomjerili ni za cenat, a novi vojni~ki uspjesi i uzmicanje me|unarodne zajednice samo su im dokaz da su oduvijek bili u pravu. Narodna stranka u pogledu teritorija izgledaju ne{to popustljivija, ali kad su principi u pitanju nema zabune. "Ostvarivanje prava srpskog naroda u skladu je s prvim principom deklaracije ujedinjenih nacija" objasnili su nedavno lideri ove stranke u estokoj polemici sa socijaldemokratima. Valjda ne treba dodatno tuma~iti: komadanje Bosne samo je prakti~an doprinosivotnosti " prvog principa UN". Avnojevske granice za narodnjake su od po~etka bile lo{ crte. Njima sasvim prakti~no izgleda ra~unica da Crna Gora, drevna srpska drava, sebi pripoji Hercegovinu i Metohiju i tako prakti~no doprinese valjanom okon~anju zajedni~kog posla. Profesoru Kilibardi se ne moe naturti nedosljednost po otadbinskom pitanju. Od kad je zapelo izme|u vladaju}ih partija u Crnoj Gori i Srbiji i Karad`i}a ~e{}e je na Palama nego u rodnim mu Banjanima kraj Nik{i}a. Samo je jednom u ovda{njoj Skup{tini mal~ice okrznuo zemljaka

  • zamjerio mu je {to njegova vojska ponekad usvaja surove metode svojih neprijatelja. Vi{e niko ni ne o~ekuje.

S vladaju}om partijom sve je, naravno, suptilnije. Dosljedna miroljubiva politika DPS toliko se razvijala da to nije lako podnijeti ni njenim najvjernijim sljedbenicima. Na po~etku, kad su meci voljnih za megdan jo{ ga|ali nebo iznad crnogorske skup{tine, a republi~ki predsjedni~ki karavan upoznavao ljepote Titovih vila, predsjednik Bulatovi} je bio tvrd kao kremen: " U slu~aju konfederacije mi ne}emo priznati administrativne avnojevske granice kao dravne". U Hagu je na trenutak ispao iz {ina ali se, poslije stru~ne obrade, ~im je do{ao ku}i juna~ki vrnuo u stroj. Kad su po~eli parakti~ni grani~ni radovi Crnogorce su zapali Hercegovina i Konavli. Dravna propaganda je davala sve od sebe - u juri{ protiv izdajnika su krenule i ovda{nje "ene-ljudi". "Nek se dre enama za suknje"( odkad je to posao za prave mu{karce) poru~ivale su onima {to su odbijali da forsiraju Neretvu i Stradun - strate{ku ta~ku odbrane Crne Gore. Najdalje su dogurale Nik{i}anke. "Nek im majke pla~u - {to su rodile kukavice" poru~ivale su one tada{njim dezerterima. Osta}e pokoljenjima - i slubena Liga za mir gotovo jednako otresito kao majke heroji osu|ivala je proteste protiv rata u Podgorici i na Cetinju. Kako je to starinski idili~no kad Crna Gora u boj kre}e, najbolje se vidi iz vi{etomnog "Pobjedinog" sabranog djela ljupkog naslova - Rat za mir.

Po{to se Bosna pokazala prili~no komplikovana za podjele Bulatovi} je rije{io da s tim u vezi ne razbija glavu : kako Milo{evi} tako i on. Predsjednik Srbije prihvati Vens Ovenov plan, Bulatovi} se, prirodna pojava, ne samo sloi, ve} obrazlae njegove blagodeti da je milina slu{ati. ^im se ukae prilika da se radovi oko me|a uspje{no okon~aju, eto optimisti~kog pogleda crnogorskog Predsjednika prema Hercegovini. Na posljednjem Kongresu Demokratske partije socijalista, marta pro{le godine, gostima i delegatima je priredio pravi racital. " U koliko bi sjutra Hercegovina, na{a istorijska tenja i vjekovni usud pokazala elju i demokratski izrazila volju daivi s nama u dravi Crnoj Gori i s njom zajedno u Jugoslaviji mi nemamo ni jedan razlog da ne uvaimo ~injenicu da su pogledi na{ih pradjedova i na{i vitalni intersi okrenuti ne samo put Srbije nego i Hercegovine." Trebalo je samo vidjeti s kojom su milinom delegati do~ekali najavu ra|anja Herceg - Crne Gore. No, da Crnu Goru vode prakti~ni ljudi pokazalo se Karadi}evo odbijanje plana Kontakt grupe. Koja crna Hercegovina - Radovan je za tili ~as unaprije|en u "patolo{kog tipa", a etni~ki ~iste drave i tumaranje oko granica ovdje nikad niko ni usnu nije snio. I traje to: u jeku pregovora Amerikanca Frej`era i Lili}evog i Konti}evog izaslanika Milo{evi}a, premijer Crne Gore javno je pred stranim novinarima priznao "me|unarodno priznate granice Bosne i Hercegovine".

U me|uvremenu je odra|ena Srebrenica a, ako pro|u @epa i Gorade, pa Milo{evi} opet okrene dasku, za vladaju}u partiju u Crnoj Gori ne treba da brine. Sve }e biti rastuma~eno kao dobra taktika. Ako slu~ajno Karadi} zijani ko }e zamjeriti Bulatovi}u kad mu skre{e u brk - jesmo li ti rekli?

Esad KO^AN