UVIJEK U PRAVU
Crna Gora o Bosni
Tekst: Povodom teku}eg pretvaranja Srebrenice u rajski vrt, kao
{to se moglo i zamisliti, oglasile su se samo Socijaldemokratska
partija Crne Gore i Liberalni savez. U tek objavljenom
saop{tenju socijaldemokrate pozivaju reime u Beogradu i
Podgorici da prekinu s "tu
nom {utnjom", i poku{aju zaustaviti
ratnike s Pala koji su i najnovijiom akcijom pokazali "da ne
po{tuju bilo kakve norme me|unarodnog pona{anja, ~ime
najdirktnije prizivaju me|unarodnu intervenciju". Ova je stranka
jo{ jednom predlo`ila da se nad Bosnom uspostavi me|unarodni
protektorat kako bi se o~uvala njena cjelovitost.
Vo|a liberala Slavko Perovi} smatra da je "Karad`i}ev teroristi~ki pohod na Srebrenicu otkrio i ~itavo licemjerje me|unarodne zajednice." Na mirtingu Liberalnog saveza povodom
- jula on je vladaju}u partiju, zanijetu paradnim antifa{izmom, podsjetio "da se bestijalna ru{enja bosanskih gradova i egzodus desetina hiljada civila, nezapam}en od jevrejskog holokausta, ne doga|aju ne|e daleko ve} tu pred na{im pragom." Libeberali smatraju da politika koja na ovakav na~in ostvaruje svoje ciljeve ima kratko ime - fa{izam. Zbog sli~nih stavova prema ratu u Bosni, ove dvije partije odavno su kr{tene kao izdajni~ke, a u vrijeme ratnog elana odgovaraju}e patriotske grupe gra|ana ozbiljno su predlagale da im se, kao takvima, zabrani rovarenje. Stvar je u tome {to liberali i socijaldemokrati nijesu osporavali samo umjetni~ku obradu izvo|a~a, ve}, od po~etka, ~itav projekt prekodrinskih radova.
U vezi sa Srebrenicom vladaju}a Demokratska partija
socijalista i srpske, Narodna i Radiklna stranka, jo{ {ute
vjerovatno op~injene dirljivim prizorom kojim je ovda{nja
dravna televizija do~arala osloba|anje doskoro "teroristi~kog
gnijezda Alijinih d
ihad ratnika". Slika da ~ovjeka raspla~e:
razdragane narodne mase pozdrvljaju nasmijanog generala Mladi}a;
on raznjeen otpozdravlja i gredom, dok saradnici dijele okolo
~okolade, pogladi po kosi nekog bezbri
nog dje~aka - {to nedo|e
ranije majka ga rodila. Gledaoci dr`avnog dnevnika znaju da je
to istina o Srebrenici - sve ostalo je neprijateljska
propaganda.
Kad je o ispostavi srpskih radikala u Crnoj Gori rije~ ne treba po
pitanju enklava izvoljevati - njihov plan i program je svakome
znan i ne moraju se ogla{avati za svaku sitnicu. Uprkos raznim
vrdanjima ratnih drugova oni granice srpstva nijesu pomjerili ni
za cenat, a novi vojni~ki uspjesi i uzmicanje me|unarodne
zajednice samo su im dokaz da su oduvijek bili u pravu. Narodna
stranka u pogledu teritorija izgledaju ne{to popustljivija, ali
kad su principi u pitanju nema zabune. "Ostvarivanje prava
srpskog naroda u skladu je s prvim principom deklaracije
ujedinjenih nacija" objasnili su nedavno lideri ove stranke u
estokoj polemici sa socijaldemokratima. Valjda ne treba dodatno
tuma~iti: komadanje Bosne samo je prakti~an doprinos
ivotnosti
" prvog principa UN". Avnojevske granice za narodnjake su od
po~etka bile lo{ crte. Njima sasvim prakti~no izgleda ra~unica
da Crna Gora, drevna srpska dr
ava, sebi pripoji Hercegovinu i
Metohiju i tako prakti~no doprinese valjanom okon~anju
zajedni~kog posla. Profesoru Kilibardi se ne moe naturti
nedosljednost po otad
binskom pitanju. Od kad je zapelo
izme|u vladaju}ih partija u Crnoj Gori i Srbiji i Karad`i}a
~e{}e je na Palama nego u rodnim mu Banjanima kraj Nik{i}a. Samo
je jednom u ovda{njoj Skup{tini mal~ice okrznuo zemljaka
- zamjerio mu je {to njegova vojska ponekad usvaja surove metode svojih neprijatelja. Vi{e niko ni ne o~ekuje.
S vladaju}om partijom sve je, naravno, suptilnije.
Dosljedna miroljubiva politika DPS toliko se razvijala da to
nije lako podnijeti ni njenim najvjernijim sljedbenicima. Na
po~etku, kad su meci voljnih za megdan jo{ ga|ali nebo
iznad crnogorske skup{tine, a republi~ki predsjedni~ki karavan
upoznavao ljepote Titovih vila, predsjednik Bulatovi} je bio tvrd
kao kremen: " U slu~aju konfederacije mi ne}emo priznati
administrativne avnojevske granice kao dravne". U Hagu je na
trenutak ispao iz {ina ali se, poslije stru~ne obrade, ~im je do{ao
ku}i juna~ki vrnuo u stroj. Kad su po~eli parakti~ni grani~ni
radovi Crnogorce su zapali Hercegovina i Konavli. Dr
avna
propaganda je davala sve od sebe - u juri{ protiv izdajnika su
krenule i ovda{nje "ene-ljudi". "Nek se dr
e enama za suknje"(
odkad je to posao za prave mu{karce) poru~ivale su onima {to su
odbijali da forsiraju Neretvu i Stradun - strate{ku ta~ku
odbrane Crne Gore. Najdalje su dogurale Nik{i}anke. "Nek im
majke pla~u - {to su rodile kukavice" poru~ivale su one
tada{njim dezerterima. Osta}e pokoljenjima - i slu
bena Liga za
mir gotovo jednako otresito kao majke heroji osu|ivala je
proteste protiv rata u Podgorici i na Cetinju. Kako je to
starinski idili~no kad Crna Gora u boj kre}e, najbolje se vidi
iz vi{etomnog "Pobjedinog" sabranog djela ljupkog naslova - Rat
za mir.
Po{to se Bosna pokazala prili~no komplikovana za podjele
Bulatovi} je rije{io da s tim u vezi ne razbija glavu : kako
Milo{evi} tako i on. Predsjednik Srbije prihvati Vens Ovenov
plan, Bulatovi} se, prirodna pojava, ne samo sloi, ve} obrazla
e
njegove blagodeti da je milina slu{ati. ^im se ukae prilika da
se radovi oko me|a uspje{no okon~aju, eto optimisti~kog pogleda
crnogorskog Predsjednika prema Hercegovini. Na posljednjem
Kongresu Demokratske partije socijalista, marta pro{le godine,
gostima i delegatima je priredio pravi racital. " U koliko bi
sjutra Hercegovina, na{a istorijska te
nja i vjekovni usud
pokazala elju i demokratski izrazila volju da
ivi s nama u
dravi Crnoj Gori i s njom zajedno u Jugoslaviji mi nemamo ni
jedan razlog da ne uva
imo ~injenicu da su pogledi na{ih
pradjedova i na{i vitalni intersi okrenuti ne samo put Srbije
nego i Hercegovine." Trebalo je samo vidjeti s kojom su milinom
delegati do~ekali najavu ra|anja Herceg - Crne Gore. No, da Crnu
Goru vode prakti~ni ljudi pokazalo se Karadi}evo odbijanje
plana Kontakt grupe. Koja crna Hercegovina - Radovan je za tili
~as unaprije|en u "patolo{kog tipa", a etni~ki ~iste dr
ave i
tumaranje oko granica ovdje nikad niko ni usnu nije snio. I
traje to: u jeku pregovora Amerikanca Frej`era i Lili}evog
i Konti}evog izaslanika Milo{evi}a, premijer Crne Gore javno je
pred stranim novinarima priznao "me|unarodno priznate granice
Bosne i Hercegovine".
U me|uvremenu je odra|ena Srebrenica a, ako pro|u @epa i
Gorade, pa Milo{evi} opet okrene dasku, za vladaju}u partiju u
Crnoj Gori ne treba da brine. Sve }e biti rastuma~eno kao dobra
taktika. Ako slu~ajno Karad
i} zijani ko }e zamjeriti Bulatovi}u
kad mu skre{e u brk - jesmo li ti rekli?
Esad KO^AN