INTERVIEW: FRA LUKA MARKESIC

BOSNA JE NEDJELJIVA

AIM, ZAGREB, 18.7.1995. Fra Luka Markesic, bivsi provincijal franjevacke provincije Bosne Srebrene, a danas clan predsjednistva Hrvatskog narodnog vijeca Bosne i Hercegovine, najjace vanstranacke politicke organizacije u BiH, jedan je od najvecih kriticara politike nacionalnih stranaka. Nakon kratkog izbivanja iz Bosne, kada se zbog pritiska Karadziceve vojske, franjevacki teoloski fakultet preselio u Samobor, kratko je vrijeme zivio u Zagrebu. Ubrzo se vraca u Sarajevo, medju svoj narod, gdje mu je, kako sam kaze, kao franjevcu i Bosancu jedino mjesto gdje u ovim vremenima moze nesto korisno napraviti. Sa Fra Lukom razgovarali smo o provodjenju washingtonskih sporazuma, u cijem je potpisivanju HNV odigrao znacajnu ulogu.

AIM: Nakon washingtonskih dogovora Hrvatsko Narodno Vijece, koje je odigralo golemu ulogu u potpisivanju sporazuma izmedju hrvatske i muslimanske strane, ne pojavljuje se vise u javnosti. Znaci li to da ste zadovoljni nacinom na koji se provodi sporazum?

Markesic: Jos uvijek se samo nadamo da ce stvari krenuti nabolje. HNV budno prati ostvarivanje washingtonskih sporazuma, medjutim cijelo vrijeme postoje znakovi koji nas dovode u sumnju. Naime, glavna tocka potpisanih sporazuma - povratak svih protjeranih u svoje domove, ostvaruje se vrlo sporo. Postoje i neki drugi pokazatelji koji govore da upravo oni koji bi trebali realizirati sporazum, a to su HDZ i SDA, nemaju dobre volje da uklanjaju teskoce na koje nailaze. Ispricavaju se time da na terenu postoje ljudi koji koce provedbu sporazuma, a da ne zele prema njima provoditi neke ostrije mjere. No, mi dobivamo drugacije informacije sa tih podrucja po kojima politicki vrh obje stranke namjerno drzi te ljude na terenu. Tako dolazi do usporavanja provedbe sporazuma i sve se vise dovodi u sumnju iskrenost rukovodstva obje stranke.

AIM: Zbog cega se ne angazirate vise u realizaciji sporazuma?

Markesic: Nakon postignutog dogovora odlucili smo da se povucemo iz javnosti i prepustimo najjacim politickim strankama da realiziraju potpisano. Realno jedino HDZ i SDA imaju moc i mehanizme koji su nuzni da cijela stvar zazivi. Naime, HNV je vanstranacka organizacija u sirem smislu, okuplja Katolicku crkvu, kulturna drustva, intelektualce. Predstavljamo opci interes hrvatskog naroda, u Vijece su ukljuceni predstavnici svih stranaka, od HDZ-a do HSS-a. Ukoliko se uvjerimo da HDZ i SDA ne zele provoditi washingtonski sporazum onda cemo se sa jos vecom energijom angazirati. Svjesni smo da se nedovoljno angaziramo, ali ne bismo zeljeli uzimati mjesto, ni odgovornost ovim dvjema strankama koje su se obvezale da ce provoditi potpisano. Podjela BiH, koja se jos uvijek na neke prikrivene nacine zeli postici

• nece uspjeti. Oni koji misle da ce uspjeti u tome ljuto se varaju.

AIM: Nakon vise od godinu dana od potpisanih sporazuma, kao najveci uspjeh jos uvijek se navodi prestanak borbi izmedju Hrvata i Muslimana. Dogovoreni povratak prognanika kucama za sada nije ni poceo?

Markesic: Postoje podaci o povratku u neka podrucja: Vares, Gornji Vakuf, podrucje Kaknja, Kraljeve Sutjeske, Travnika. Radi se o dvije vrste povratka; kao prvo trajni povratak u svoje kuce

• ti podaci se odnose jedino na Vares. U druge dijelove se ljudi vracaju na odredjeno vrijeme, dodju autobusima za vrijeme crkvenih svecanosti, vide kucu i onda se vrate. Proces je krenuo, samo bi se trebao provoditi temeljitije. Moraju se stvoriti uvjeti da ljudi mogu ostati.

AIM: Zbog cega ne mogu ostati?

Markesic: Lokalne vlasti im ne dozvoljavaju povratak. Nije rijeseno politicko pitanje, ove dvije stranke nisu same nacistu u svom politickom ostvarivanju onog sto su potpisali. Povratak Hrvata u srednju Bosnu uvjetuje se povratkom Muslimana u Hercegovinu i obratno.

AIM: Dobro, ali sto je s povratkom Muslimana?

Markesic: Nazalost, nemam podataka o povratku Bosnjaka u ta mjesta. Uvjeren sam da ce to jednog dana morati biti. Cudi me da Hrvati u ovim podrucjima ne vide da brzi povratak Bosnjaka ide u njihovu korist. Mislim da se radi o namjernom zatezanju a oni koji to rade cine stetu hrvatskom narodu.

AIM: Jeste li razgovarali s predstavnicima "Herceg-Bosne"?

Markesic: Njihovi celnici nas uvjeravaju da ce doci do povratka Bosnjaka u ova podrucja. Oni bi zeljeli da se to cini i u Bosni, odnosno da se Hrvati vracaju u svoje domove. Jedni uvjetuju povratak Hrvatima, a drugi Bosnjacima i kao da se boje tko ce prvi ucini korak. I kod jednih i drugih postoji uvjerenje da ce do toga sigurno doci.

AIM: Na koji nacin su se ljudi uspjeli vratiti u Vares?

Markesic: Radi se o priblizno tisucu ljudi, koji su se sami vratili i unatoc svemu nisu se dali otjerati. Bilo je slucajeva da ih tamosnje vlasti vracaju i po nekoliko puta. No, pri tome nikada nije bilo maltretiranja, jednostavno bi ih vratili i nakon nekoliko takvih pokusaja ostavili bi ih na miru. Povratak Hrvata u BiH ne ovisi o politici HDZ-a ili Bosnjaka, vec od politike izvan BiH, konkretno od hrvatske politike. Postoji dovoljno dokaza koji govore da u hrvatskoj politici jos uvijek postoji znatan broj ljudi koji su protiv provodjenja ovakove politike u BIH. Cijelo vrijeme je usporavaju, otezavaju i zele da se to ne ostvari. Oni zele podjelu BiH, odnosno stvaranje teritorijalnih podrucja u kojima ce hrvatski narod biti vecinski. Onda bi se ta podrucja mogla proglasiti hrvatskim sto neki novinari na HTV-u vec rade, inzistirajuci na hrvatskom Mostaru ili hrvatskom Vitezu.

U hrvatskoj politici postoje ljudi koji rade na podjeli Bosne i Hercegovine, i nadaju se da ce do podjele doci samim washingtonskim sporazumom. Prema tom planu, federacija Hrvata i Bosnjaka bila bi jedinica koja ce se nakon odredjenog vremena prikloniti Hrvatskoj, dok bi se drugi dio koji je trenutno pod kontrolom Karadzica takodjer formirao kao autonomna jedinica, koja bi se prikljucila Srbiji. Uvjeren sam da je to velika zabluda i nazalost, takva podjela moze dovesti do ponovnog stradanja hrvatskog naroda u BiH, koje ce biti vece od onog koje smo prozivjeli. BiH se ne moze i nece se moci podijeliti. Bosnjacki narod koji je u ovom ratu stekao samosvijest nikada nece pristati na takvo sto. I veliki broj Hrvata je za BiH kao cjelovitu drzavu, u kojoj ce biti ravnopravni s drugim narodima i smatraju da je podjela BiH stetna za hrvatski narod u BiH, ali i za mladu hrvatsku drzavu. Samo jedan mali dio hrvatskog naroda, i to iz Zapadne Hercegovine, je za prikljucenje svog podrucja Hrvatskoj. Ne mogu shvatiti zasto to cine, jer je to na stetu hrvatskog naroda u BiH, a takodjer je na stetu u nove hrvatske drzave .

AIM: A Srbi u Bosni?

Markesic: Da, postoji jos nesto sto se ne zna, ili bolje receno ne zeli da se zna. Jedan dio Srba u BiH takodjer je za Bosnu kao samostalnu drzavu. Uglavnom su to oni Srbi koji zive u velikim gradovima, takodjer i jedan dio koji je ostao zivjeti na podrucju pod kontrolom Karadzica - i kada bi mogli slobodno odabrati, mislim da bi veci dio njih bio za cjelovitu BiH. Ne vidim boljeg i pravednijeg rjesenja za sva tri naroda od te opcije - drzava BiH, ali ne unitarna, kako se cesto zlobno govori, nego demokratska drzava sa kantonalnim uredjenjem.

AIM: U hrvatskim medijima u posljednje vrijeme sve cesce se spominje opasnost od unitarne BiH koja bi, kako se tvrdi, dovela do stvaranja neke nove Jugoslavije?

Markesic: Takve price ne stoje, nitko ne zagovara unitarni koncept. Nismo za unitarnu ili unitaristicku nego za Bosnu i Hercegovinu u kojoj ce hrvatski narod biti ravnopravan. Mislim da opasnost od nove Jugoslavije ne lezi u cjelovitoj BiH vec naprotiv, u njezinoj podjeli. Konkretno ako se BiH dijeljenjem bude konfederirala sa Hrvatskom ili Srbijom. U slucaju stvaranja konfederacije izmedju Hrvatske i BiH ne moze se nijekati pravo ni srpskom narodu da se na isti nacin poveze sa Srbijom. Zato je HNV protiv konfederacije. Hrvatskoj je moguce izgradjivati dobre odnose sa BiH bez konfederacije.

AIM: Procesi koji su u toku, vode podjeli. Cuju se zahtjevi za stvaranjem cistih hrvatskih ili bosnjackih opcina?

Markesic: Tocno, u pojedinim dijelovima postoji potreba za stvaranjem opcina, ali istodobno ljudi su realni i jasno im je da takve opcine ne mogu predstavljati male drzavice. Cilj stvaranja opcina je da hrvatski narod ima svoje skole, kulturna drustva, kao i mogucnost za stvaranje svojih gospodarskih institucija. Ukoliko ljudi budu imali takve institucije pretpostavlja se da ce odlaziti u manjem broju.

AIM: Nisu li takva prava zagarantirana Ustavom?

Markesic: Nije problem u Ustavu i zakonima nego u njihovom provodjenju. Naravno da te opcine nece biti nacionalno ciste.

AIM: U Sarajevu bi prema takvim "planovima" Stup trebao postati hrvatska opcina? Ne radi li se ipak o pretjerivanju?

Markesic: Poznata mi je ta ideja koju promice HDZ i neki koji sa strane djeluju u Sarajevu. Sarajlije se, naravno, smiju toj ideji. To je nemoguce, ma tko ce ici zivjeti na Stupu zato jer je to hrvatska opcina. Ja zivim na Bistriku, opcina Stari grad, i kada se pocelo govoriti o stvaranju hrvatske opcine Stup, rekao sam da je za mene hrvatska opcina Stari grad, jer ja zivim tamo. Treba se i boriti za svoja prava. Na taj nacin razmislja vecina Hrvata u Sarajevu - hrvatske su opcine tamo gdje oni zive.

AIM: Ne vodi li to svojevrsne getoizacije?

Markesic: Naravno, postoji opasnost getoizacije, ako bi se ostvarivanje opcina provodilo na taj nacin da se stvaraju nacionalne opcine. To je opasnost za hrvatski narod, buduci da smo mi u manjini. Svjesni smo toga, vecina naroda nije odusevljena stvaranjem opcina - to je na neki nacin privremeno rjesenje.

AIM: Sto je sa odlaskom Hrvata iz Sarajeva? Postoje podaci da washingtonski sporazumi nisu usporili proces odlazenja, kako se ocekivalo?

Markesic: Gledajte, prije rata u Sarajevu je bilo oko 60 tisuca, a u ovom trenutku u gradu zivi oko 30 tisuca Hrvata. Glavni razlog odlaska je teska situacija, ali podjednako za sve ljude u Sarajevu. Slabo je poznat podatak da su Sarajevo u najvecem broju napustili Bosnjaci. Takodjer se iselio i veliki broj Srba. Za vrijeme hrvatsko-muslimanskih sukoba u Sarajevu je bio veliki pritisak na Hrvate, s jedne strane od Bosnjaka, a s druge i veliki pritisak tadasnjeg rukovodstva "Herceg-Bosne" na ljude da se iseljavaju iz Sarajeva. Poznato je da se javno pozivalo Hrvate da napuste Sarajevo i nasele na podrucja "Herceg-Bosne". Takodjer su pozivali i predstavnike Katolicke crkve da se presele u Mostar.

AIM: Kako objasnjavate podatak da je u proteklih godinu dana Sarajevo napustilo 12 tisuca Hrvata?

Markesic: Ne znam tocan broj, ali mislim da takve brojke potenciraju oni koji zele da se Hrvati isele sa ovih podrucja. Rekao sam vec da postoje ljudi u hrvatskoj politici, ali i u rukovodstvu "Herceg-Bosne", koji i dalje rade na tome. Pravi razlog iseljavanju je teska situacija koja predugo traje. Ljudi ne vide kraja i polako odustaju i traze neko bolje zivotno rjesenje.

AIM: Kakvo bi trebalo biti politicko rjesenje za Hrvate u Bosni, da ne bi odlazili i da bi se jednog dana vratili oni koji su otisli?

Markesic: Sto se tice politickog rjesenja za Hrvate u BIH mislim da bi trebalo formirati jednu ili nekoliko stranaka drzavotvornih za BiH, koje ce se zalagati za BiH kao drzavu i Hrvata. HDZ BIH nazalost, sada u svojoj politickoj praksi nije hrvatska stranka, drzavotvorna u BIH. Ona je toliko povezana sa HDZ-om u Hrvatskoj, da izgleda kao da je drzavotvorna za Hrvatsku. Oni su ostvarivali politiku HDZ-a Hrvatske za BiH, sto je stetilo Hrvatima na ovim podrucjima. U dugorocnoj politici to steti i Hrvatima u Hrvatskoj. I zato je neophodna alternativa politici HDZ-a.

BRANKA VUJNOVIC