IMOVINA GRADjANA SRJ

AIM, ZAGREB, 17.7.1995. U posljednje vrijeme sve cesce i sluzbeni predstavnici hrvatskih vlasti govore o potrebi donosenja zakona ili uredbe po kojoj bi se izbjeglice useljavale u kuce i vikendice u vlasnistvu gradjana SRJ. Josip Esterajher, tajnik Ureda za prognanike i izbjeglice nedavno je u Puli najavio da bi jedna takva uredba mogla biti donesena za podrucje Istre i Kvarnera, gdje je najveci dio te imovine sacuvan od unistenja.

I Esterajher i Ivica Kostovic, ministar u Vladi RH zaduzen za izbjeglicka pitanja, priznaju da se takvim uredbama nece dobiti narocito velik broj smjestajnih jedinica. Dio je odavno devastiran, opljackan i miniran i zato nepodesan za stanovanje. Dio je vec useljen odlukama lokalnih vlasti, takvih je slucajeva bilo u Karlovcu, Osijeku i nekim drugim mjestima.

Ipak, u ministarstvu graditeljstva zapoceto je s pripremanjem zakonskog prijedloga kojim bi bilo omoguceno useljavanje u te objekte, pa iako je tekst prijedloga jos "pod embargom", saznaje se da nece biti diranja u vlasnistvo nad tim objektima, vec ce biti dodjeljivano samo pravo privremenog koristenja. Bit ce vjerojatno ugradjena i odredba o iseljavanju stanara cim se stvori mogucnost povratka u kuce i stanove u njihovom vlasnistvu u mjestima koja su napustili.

Prije davanja na koristenje trebat ce popisati sve potencijalne zgrade i imovinu koja se nalazi u njima. Jedan od razloga sto se do sada otezalo s donosenjem slicnoga propisa je i taj sto bi drzava trebala preuzeti na sebe obavezu naknade stete pocinjene u koristenim objektima.

Donosenje zakona ili uredbe o privremenom koristenju imovine gradjana SRJ i drugih republika bivse Jugoslavije, osjetljiv je posao, priznaju funkcioneri u hrvatskoj vlasti, s mogucim posljedicama i na medjunarodnoj sceni, na proces sukcescije medju drzavama nastalim raspadom Jugoslavije itd., pa je pitanje kada ce i u kakvom obliku takav propis ugledati svjetlo dana.

IGOR VUKIC