TURISTIcKI RAT

Srsko - crnogorska federacija

Tekst:

"Idemo na more preko Crne Gore, posto more nase najvise nam pase." Ma koliko potencijalnim turistima iz Beograda i Vojvodine ovaj reklamni slogan zvucao simpaticno, on ih izgleda nije i doveo na crnogorsku obalu. To je otvorilo novo polje neslaganja izmedju Srbije i Crne Gore. Ove razmirice su se tokom pripreme sezone mogle "citati izmedju redova", ali vec posljednjih dana juna, tj. na samom pragu udarnog spica ljetnje turisticke sezone, ostro su izbile na vidjelo.

Zapravo, treba imati u vidu da je turizam prirodno polje nesuglasica i nesporazuma u kreiranju mjera ekonomske plitike dviju federalnih jedinica. Politicka prcija srpsko - crnogorskih odnosa ove nesporazume samo dodatno uvecava i komplikuje. Naime, dok turizam na jugoslovenskom nivou ne predstavlja iole znacajniju privrednu granu i ne zasluzuje posebnu paznju saveznih organa, posto u drusvenom proizvodu SRJ ucstvuje sa manje od dva odsto, u Crnoj Gori se smatra jednom od najznacjnijih, ck prioritetnih privrednih grana i osloncem buducg razvoja. Upravo izradjnom Projekcijom razvoja turizma do dvije hiljadite godine, smatraju u crnogorskoj vladi, ova privredna grana tek treba da dobije zasluzno mjesto i, naravno da da ocekivane efekte.

Ovogodisnje mjere ekonomske politike crnogorske vlade turizmu daju prioritet. To je privredna grana za koju se planira najveca stopa rasta - 15 odsto. Planira se da ce turisticka privreda ove godine ostvariti preko pet i po miliona nocenja i u formiranju drustvenog proizvoda Crne Gore ucestvovati sa preko osam odsto. Svojevremeno je Crna Gora knjizila i do 150 miliona dolara deviznog priliva od turizma. Sankcije su, tako, crnogorskoj privredi najvece stete nanijele u sferi pomorskog brodarstva (posto flota od cetrdesetak brodova lezi zarobljena po svjetskim lukama) i turizmu. Procjenjuje se da je zbog blokade Crna Gora do sada izgubila oko 600 miliona dolara prihoda od turizma. Inostranim gostima se izgubio svaki trag i prosle godine su, primjera radi, cinili tek jedan procenat ukupnog broja gostiju koji su posjetili Crnu Goru. Uporedo s tim i broj zaposlenih u ovoj privrednoj grani opao je, sa 13 hiljada u 1989. godini, na svega sedam i po hiljada u toku prosle godine.

Posto bi upravo "nevidljivi" izvoz preko turizma mogao znacajno popraviti krvnu sliku posustale crnogorske privrede u ministarstvu turizma Crne Gore, krajem prosle godine, objelodanjen je predlog da se organizovane turisticke grupe iz inostranstva oslobode komplikovane i spore procedure dobijanja jugoslovenskih viza. Taj predlog usvojila je crnogorska Vlada i uputila nadleznim saveznim organima. (Na nivou SRJ nije formirano posebno ministarstvo za turizam.) Razumijevanja, medjutim nije bilo. Naprotiv, upravo ovih dana, u spicu sezone, Savezna vlada je donijela uredbu kojom gradjani Makedonije umjesto sa licnim kartama kapo dosad, ubuduce mogu ulaziti u SRJ samo sa pasosem!

• Nasi ekonomski argumenti, objasnjava Slobodan Lekovic, pomocnik republickog ministra za turizam, naisli su na neprobojan oklop politickih barijera. I ove godine cemo zbog principa reciprociteta ostati bez gostiju iz Zapadne Evrope. Uspjeli smo, ipak, kaze Lekovic, da izborimo ubrzanje procedure za dobijanje turistickih viza.

Izgubivsi svaku nadu u znacajniji povratak najbogatije turisticke klijentele sa Zapada, crnogorski privrednici su se okrenuli istocnoevropskom trzistu. Prema procjenama ministarstva turizma vec ugovoreni aranzmani obecavaju nesto znacajniji dolazak gostiju iz Rusije, Ukrajine Ceske i Madjarske. Tu je bila i nada u Makedonce, kojima je ove godine obecavan status domacih gostiju, ali Beograd im je nametnuo vize. Posto je crnogorsko primorje u turistickom smislu prevashodno aviodenstinacija, i posto ni tivatski, ni podgoricki aerodrom nemaju dozvolu za medjunarodne letove, Crnogorci su izracunali da bi im za prevoz gostiju od Beograda do mora trebalo najmanje petnaestak avionskih linija dnevno. Ali, prvi razgovori sa JAT-om, svjedoce sagovornici iz ministarstva turizma, pokazali su da to nije ni malo jednostavno. Za toliki broj letova, receno je u JAT-u, jos bi se aviona i naslo, ali nema goriva. Otuda i "logican" poslovni rezon JAT-a - vi nam dajte (ne prodajte, vec dajte) gorivo, a mi cemo letjeti za Tivat i naplacivati karte. Odakle Crnogorcima gorivo? Mozda iz one kvote domacih energenata koju nikako ne uspijevaju da preuzmu - Crna Gora, zali se Vojin Djukanovic, predsjednik Privredne komore, koristi svega jedan procenat nafte iz domacih izvora iako u industrijskoj proizvodnji zemlje ucestvuje sa 6,5 odsto. Tako je nacelno dogovoreno da JAT do prvog septembra odrzava po dva leta dnevno na liniji Beograd - Podgorica i sest letova na relaciji Beograd - Tivat. Medjutim, JAT je nove linije proglasio carter letovima i naplacuje ih duplo skuplje. Zbog toga se nedavno pobunila i Privredna komora Crne Gore koja je javno zatrazila od JAT-a da razgranici koje od predvidjenih linija su redovne, a koje vanredne, tj. carter letovi. Vojin Djukanovic pri tome, naravno, moze samo da konstatuje da su svuda u svijetu carter letovi jeftiniji od redovnih linija, ali da takav poslovni rezon kod najvece domace aviokompanije ne vrijedi.

Tako na scenu stupaju i gotovo komicni pokusaji Crne Gore da formira sopstvenu avio kompaniju. Ona je osnovana, prije svega, radi potrebe opsluzivanja turisticke privrede, uz najavu da ce prvi avioni poletjeti s pocetkom turisticke sezone. Sredinom maja je cak na sva zvona najavljivano da ce prvi iznajmljeni "Tupoljevi" na liniji Moskva - Tivat poletjeti vec tokom juna. No, od svega toga nije bilo nista. "Montenegroerlajns" i dalje ima samo direktora, a ovih dana je dobila i graficki znak. Aerodromi, kojih u Crnoj Gori ima dva, ostaju gotovo nerjesiv problem, posto su u vlasnistvu JAT-a, koji je opet u vlasnistvu Vlade Srbije. Crnogorska kompanija ni sa iznajmljivanjem aviona nema srece, posto sa istim JAT-om vec par mjeseci bezuspjesno pregovara oko iznajmljivanja aviona, a pitanje je da li ce
makar tivatski aerodrom, poput onog u Surcinu, dobiti dozvolu za me|unarodne letove, ostaje bez odgovora. "Vlada ulaze velike napore da se omoguci slijetanje medjunarodnih, makar carter letova, na crnogorske aerodrome bez prethodnog slijetanja na beogradski", ohrabrujuce je konstatovao crnogorski premijer Milo Djukanovic na nedavnom razgovoru sa crnogorskim privrednicima. To pitanje je vise nego zrelo, kaze Djukanovic, a svakodnevne aktivnosti koje Vlada Crne Gore vodi, nadam se, moraju dati rezultate."

Za ozbiljniji dolazak inostranih gostiju, sve u svemu, vec je kasno. Mozda ce se nesto moci uciniti u avgustu sa italijanskim "feragostom", posto "Montenegroekspres", kako tvrdi njegov direktor Dusan Lijesevic, treba da otvori brodsku liniju Bar - Bari (Ime broda je simptomaticno: "Redjina Jelena"), a ministar pomorstva i saobracaja Vojislav Micunovic najavljuje da ce uskoro i "Jugooceanija" otvoriti trajektnu liniju izmedju Kotora i Barija.

Dakle, jedina nada za ovogodisnju bericetniju turisticku zetvu ostaju gosti iz Srbije. Ali, barem kako pise po beogradskoj stampi za njih je crnogorsko more preskupo. Od aprila do jula, zale se crnogorski turisticki radnici traje kampanja u beogradskim medijima kojom se tendenciozno cijene ljetovanja na crnogorskom primorju porede sa onima u Grckoj i proglasavaju preskupim. Po nekad je to cak bilo zacinjeno i politickim motivima, odnsno pricama o navodnom "odvajanju Crne Gore" ili o "prijateljskom grckom narodu". - Stimovanje skupoce - objasnjava Ljubo Radjenovic, direktor budvanskog hotela "Avala", odvija se tako sto se cijene u najelitnijim hotelima na crnogorskom primorju kao sti su "Avala", "Sveti Stefan", "Milocer" ili hercegnovska "Plaza" porede sa cijenam u osrednjim odmaralistima na Krfu, Kipru ili u Grckoj.

"Nase cijene ne samo da su nize od onih u Grckoj, tvrdi Ivo Armenko, zamjenik generalnog direktora "Budvanske rivijere", nego smo i dalje najjeftinija turisticka destinacija na Mediteranu." Slobodan Lekovic iznosi podatak da su prosle godine turisti iz Srbije u Grckoj ostavili preko milijardu dolara, a da je bar prije ekcesa na kosarkaskom prvestvu Evrope grcka ambasada u Beogradu svakodnevno rjesavala oko tri hiljade viza za gradjane Srbije koji planiraju odmor u toj zemlji.

U istom kontekstu crnogorske turisticke radnike zapanjila je najnovija odluka Savezne vlade kojom je gradjanima SRJ omoguceno da bez bankarske potvrde iz zemlje iznose do hiljadu njemackih maraka. Vojin Djukanovic ovo ocjenjuje kao "direktan udar na stabilnost privrede i program ekonomskog oporavka zemlje od koje ce najvece stete pretrpjeti crnogorska turisticka privreda". Na Skupstini crnogorske privredne komore tim povodom se culo da je ova odluka neprihvatljiva jer se na taj nacin gosti tjeraju iz zemlje, dozvoljava odliv deviza i podstice sverc. Zbog toga je upucen apel nadleznim saveznim organima, iako sami inicijatori ovog apela, u privatnom razgovoru, ne gaje nikakve nade u njegove efekte.

Sezona, ipak, pocinje relativno uspjesno. Pocetkom jula oko 35 hiljada gostiju je vec popunilo dio crnogorskih turistickih kapaciteta koji ukupno sadrze preko 140 hiljada postelja. Naravno, gosti su pretezno iz Srbije. Uostalom i prosle godine, kaze dr Vanja Brailo iz Turistickog saveza Crne Gore, oni su cinili 95 odsto turista koji su posjetili crnogorsko primorje.

I tako, dok se mediji u Srbiji zale da je odmor na crnogorskom primorju preskup, crnogorske opozicione stranke sa zaljenjem konstatuju kako se nekadasnji elitni hoteli pretvaraju u sindikalna odmaralista. U postojecim uslovima crnogorski turizam moze funkcionisati prevashodno na racun gostiju iz Srbije, pa prema njihovoj plateznoj moci mora formirati i cijene. Zbog toga je i reklama sa pocetka teksta turistickim radnicima dobro dosla. Ona druga, kojom su prije nekoliko godina neki drugi "turisti" iz Srbije svojatali Crnu Goru (Ko to kaze, ko to laze da Srbija nema more, ima more, ima more, dok je Crne Gore!), na kraju krajeva, nije njihova briga.

Dragan DjURIC