POVRATAK PROGNANIKA

AIM, ZAGREB, 29.6.1995. Evropska Unija JE od 1. lipnja prepolovila kolicinu humanitarne pomoci Hrvatskoj, pa ce umjesto dosadasnjih 6000 tona ubuduce dostavljati samo 3000 tona hrane mjesecno. Time ce prognanici iz donacija EU, mjesecno dobivati samo oko 7 kilograma hrane dok je za minimalnu prehranu potrebno barem 15 kilograma. Zbog ovog drasticnog smanjenja pomoci, Vladin ured za prognanike i izbjeglice ogranicio je raspodjelu pomoci samo na prognanike i izbjeglice koji su smjesteni privatno. Protjerane osobe koje se nalaze u organiziranom smjestaju ubuduce nece dobivati humanitarnu pomoc EU, kao ni oko 100.000 socijalno ugrozenih osoba.

Ovom odlukom korisnici socijalne iskaznice ostaju bez pomoci u hrani (kilogram brasna, secera i tijesta te nekoliko pasteta i konzervi) koliko iznosi mjesecna pomoc za cetveroclanu obitelj. Radi se o osobama cija primanja ne prelaze 260 kuna mjesecno (75 dem) po osobi. Prema podacima zagrebackog Crvenog kriza pomoc u hrani povremeno se dodjeljivala i sirotinji cija su primanja nesto premasivala taj iznos - ako se moglo uociti da ti ljudi ne mogu prezivjeti bez dodatne pomoci. Famoznom odlukom EU samo u Zagrebu bez pomoci u hrani ostalo je 46.000 socijalnih slucajeva. Iako je i ta cifra zastrasujuca samo iz podataka zagrebackog Crvenog kriza moze se zakljuciti da je stanje "na terenu" daleko gore, a pravi razmjeri ovakve odluke vidjet ce se tek na jesen.

"Jedan od razloga drasticnog smanjenja humanitarne pomoci Hrvatskoj je otvaranje novih kriznih zarista u Ceceniji i Ruandi, koja odnose veliki dio budzeta EU", kaze Martinez Esparza, sef Ureda EU za humanitarnu pomoc Hrvatskoj (ETCF). "Unatoc tome, Hrvatska i nadalje dobiva najveci dio te pomoci jer od ukupno 26 milijuna Hrvatskoj se upucuje pomoc u hrani vrijedna oko 16 milijuna ecua. "Drugi vazan razlog, zbog kojeg je prema Esparzinom objasnjenju pomoc smanjena "je dojam koji na strane diplomate ostavlja Zagreb". Naime oni su uocili "da se Zagreb potpuno oporavio od rata i da zivi normalnim zivotom jednog evropskog grada, a da u prilog tome govori i skori ulazak Hrvatske u evropske integracije".

Onima koji su osudjeni na humanitarnu pomoc, preostaje samo nada da ce uroditi plodom apeli ministra i predsjednika Ureda za prognanike Adalbertu Rebica hrvatskom iseljenistvu da sto prije posalju pomoc - prvenstveno novcanu. Nesto ce se, stidljivo je obecao ministar, namaknuti iz robnih rezervi, a drzava ce pokusati pruziti pomoc i iz drugih izvora. U tome ce mozda, iako se ne najavljuje da bi i prognanici i izbjeglice mogli dobiti nesto veci dio kolaca - pomoci i rebalans budzeta, najavljen za saborsku raspravu u srpnju. Do tada sve ostaje na pojedinacnim inicijativama za prikupljanje humanitarne pomoci, ali i nadi da ce se do jeseni jedan veliki dio prognanika vratiti svojim kucama cime bi se smanjila kolicina potrebne humanitarne pomoci u hrani.

Oslobadjanje zapadne Slavonije aktualiziralo je pitanje povratka prognanika u te krajeve, ali je i podsjetilo na davno najavljeni povratak u ostale slobodne dijelove Hrvatske u zadarskom, sibenskom i splitskom zaledju - gdje su vracanje usporavali nestabilni sigurnosni uvjeti i nedostatak novca. No, nakon dva mjeseca bucne medijske propagande o masovnom povratku velikog broja ljudi rezultati su jos uvijek nikakvi. Prema procjenama, za najkasnije 15 mjeseci u ta podrucja ce se moci vratiti oko 55.000 prognanika sto bi uz ostalo znatno smanjilo potrebe za humanitarnom pomoci u hrani. "Za obnovu njihovih kuca i infrastrukture Ministarstvo obnove i razvitka samo za ovu godinu je namijenilo oko milijardu i pol kuna sto je veca svota od one namijenjene za zbrinjavanje protjeranih osoba iz Hrvatske i BiH. Naime, za skrb o njima, predvidjeno je oko milijardu i 200 tisuca kuna", kaze ministar Rebic.

U oslobodjena sela i naselja trebali bi se sto prije vratiti svi prognanici cije su kuce manje ostecene i mogu se popraviti uz lakse zahvate. Procjenu o tome u kojem se roku prognanici trebaju vratiti u takve kuce - da li za tri, sest ili 12 mjeseci

• donosit ce regionalni uredi za prognanike ciji su se predstavnici obvezali da ce prognanike poticati na sto skoriji povratak.

Za obnovu kuca povratnici ce prema novoj Vladinoj uredbi o kreditiranju ratom ostecenih objekata imati pravo na kredit kod Hrvatske kreditne banke za obnovu i razvoj u visini od 5,5 do 20 tisuca kuna. "Oni prognanici koji se odbiju vratiti kucama ostaju bez povlastica koje donosi kredit za obnovu, pa kucu mogu obnoviti samo kreditom pod uobicajeniim bankarskim uvjetima", dodaje ministar Rebic. "Rok otplate kredita za popravak stambenih jedinica je 20 godina uz odgodu placanja od 4 godine. Tko od prognanika ne iskoristi namjenski kredit u roku od 90 dana od potpisivanja ugovora, moze novcano biti kaznjen cak i do 10.000 kuna. Krajnji rok za podnosenje zahtjeva banci je 30 rujna ove godine, nakon cega prognanici s oslobodjenih podrucja, gube izbjeglicki status". Iako ne postoji nikakvo istrazivanje o broju prognanika koji se ne zele vratiti dr. Rebic oprezno iznosi procjenu da se radi o oko 10 do 20 posto ljudi. Uzme li se u obzir da je registrirano oko 184 tisuce prognanika, to znaci da se mozda i vise od 35.000 ljudi nikad nece vratiti u mjesta iz kojih su protjerani.

Prema procjenama Ureda s najmanje okolisanja prognanici ce se vracati u zapadnu Slavoniju. Do 1. listopada na to podrucje trebalo bi se vratiti oko 14 tisuca prognanika a vec sada je moguc povratak u Okucane, Staru Gradisku i nekoliko okolnih sela. U svim tim mjestima, prema tvrdnjama lokalnih vlasti, stvoreni su sigurnosni uvjeti za povratak, razminirane su okucnice i polja, a obnovljena je infrastruktura - struja i vodovod.

Prema ocjeni Mate Simica, predsjednika Zajednice prognanika Hrvatske rokovi povratka su preambiciozno postavljeni. "Najveca prepreka povratku je nedovoljna sigurnost za zivot stanovnistva, primjerice razmjenjivanje snajperske vatre svojevremeno je pokolebalo potencijalne povratnike u neka slavonska naselja. No, puno ozbiljnija prepreka brzom povratku, konkretno u oslobodjene dijelove zapadne Slavonije je u tome sto mnoga oslobodjena mjesta jos uvijek nisu ociscena od mina"

Ipak, ni razminiravanje terena nece ubrzati povratak u podrucja u kojima su kuce toliko razrusene da se u njima ne moze stanovati. Te kuce - tretirat ce se kao objekti V i VI stupnja razrusenosti - bit ce obnovljene na racun budzeta. Osnovni uvjet je da ce povratnik sa svojom obitelji zivjeti u obnovljenoj kuci, na sto se mora obvezati ugovorom koji potpisuje s Ministarstvom obnove. Osim toga, prognanik ne smije sljedecih deset godina prodati kucu. Sveukupno tesko ostecenih kuca u Hrvatskoj ima 15.863, a najveci ih je broj na podrucju oslobodjenom u akciji "Bljesak".

Drugi razlog malobrojnih povratnika u oslobodjena podrucja je pitanje zaposljavanja. "O tom problemu vodi se premalo racuna", smatra Mato Simic. Ipak buduci da se vecina prognanika prije rata bavila poljoprivredom, ocekujemo da ce kreditiranje nabavki poljoprivrednih strojeva djelomicno rijesiti taj problem". Razloge za umjereni optimizam Simic vidi i u tome sto, primjerice, u zapadnoj Slavoniji postoji manjak radne snage osobito u Pakracu i Lipiku. Dr Adalbert Rebic pak navljuje da ce investitori koji ce ulagati u razvoj gospodarstva u ratom razrusena podrucja dobiti razne povlastice - jer je obnova zivota u tim krajevima od posebnog interesa za Hrvatsku.

BRANKA VUJNOVIC