KOLAPS HRVATSKOG TURIZMA

AIM, ZAGREB, 23.6.1995. Hrvatski ministar turizma mr. Niko Bulic ovih je dana optimisticki izjavio kako ce Hrvatska i ove godine ostvariti slican promet kao i lani, to jest oko 20 milijuna nocenja i devizni priliv od preko milijarde dolara. No, ta procjena nikako se ne uklapa u realnost i ne slaze s brojkama koje neumoljivo ukazuju da ce tesko biti dohvatiti lanjsku bilancu. Posebice se to odnosi na Istru iz cijih poznatih turistickih sredista kao sto su Porec, Umag, Rovinj, Pula, Opatija... ne stizu bas blistave vijesti.

U jednom trenutku se cinilo, posebno zbog povecanja gostiju u travnju, da ce sezona biti bericetna, ali nakon sto su na Zagreb pali prvi "zvoncici" telefaksovi sa otkazima vrtjeli su se bez prestanka. Sve je to doprinijelo da je promet u svibnju bio svega na razini 50 postotnog od onog lanjskog, da bi se sada u lipnju popeo na nekih sedamdesetak posto. Zbilja je otuzno ovih prvih dana ljeta prosetati polupraznim Porecom ili Rovinjom, jer iako su gotovo svi hoteli otvoreni gostiju nema pa nema.

U Dalmaciji je, naravno, sto se turista tice, prava pustos. Gotovo da se mogu izbrojiti na prste, jer malo tko se zbog blizine ratne zone usudjuje ljetovati juznije od Crikvenice. Osim ponesto na otocima, gdje prednjaci kao lani Brac, a ponesto stranaca doletilo je i do Makarske. Uostalom u ovoj regiji prosle je godine zabiljezeno svega milijun i sedamsto tisuca nocenja, sto je u odnosu na 1993. povecanje od cak 236 posto, ali u usporedbi sa predratnom 1990. godinom pad od 90,8 posto. Dalmatinski turizam nekad je cinio 37 posto hrvatskog, a lani se sveo na bijednih 8,8 posto. Pravi razmjer dalmatinske turisticke katastrofe jos je vidljiviji iz podatka da ova hrvatska pokrajina raspolaze sa cak 176 tisuca kreveta, od cega cak 75 tisuca u hotelima. Sve promotivne akcije u koje je drzava spiskala ogroman novac, na desetine milijuna maraka, nisu uspijele uvjeriti strance, pa ni domace goste, da je Dalmacija sigurna. Vlada je tako prije nekoliko dana donijela ocajnicku odluku da se odobre ogromni popusti na letovima za Dubrovnik, pa povratna karta stoji nesto malo vise nego ona autobusna. No, kada bi i bilo gostiju tesko da bi ih tko imao i primiti, jer konobari i kuhari masovno su napustili morsku obalu, potrazivsi posao u inozemstvu ili kontinentalnom dijelu drzave.

A pocetkom ove godine izgledalo je sve drugacije. Vlada je prognozirala da bi u umjerenoj varijanti hrvatski turizam mogao ostvariti oko 26,5 milijuna nocenja, od cega oko 4,5 milijuna u Dalmaciji. U optimistickoj varijanti koju su ponudili analiticari ocekivalo se cak 30 milijuna nocenja, od cega cak 4,7 milijuna u Dalmaciji.

Sada je, eto, kao vrhunski cilj postavljeno ono sto je ostvareno lani, pa je i direktor Glavnog ureda Hrvatske turisticke zajednice mr. Zeljko Toncinic spreman sloziti se sa svojim ministrom. I sam kaze da su grupe uglavnom izgubljene, sto je i razumljivo ako vise zemalja donese preporuku o neputovanju u Hrvatsku zbog ratnih i slicnih opasnosti. Po njemu sezonu bi mozda mogli spasiti individualni gosti, ali pod uvjetom da opet ne dodje do nekih neocekivanih situacija. Kao pozitivan znak ocjenjuje odluku njemacke vlade da se sada moze slobodno putovati u Hrvatsku, tocnije u Istru i na Kvarner, te da je "Lufthansa" pocela ponovo letjeti za Zagreb.

• Ako krenu Nijemci, krenut ce i drugi - tvrdi Toncinic. Ali sve je to, po svemu sudeci samozavaravanje i Hrvatskoj ce biti gotovo nemoguce ponoviti lanjsku godinu, koja je, i pored toga sto je ocjenjena kao sjajna, ipak ukupnom turizmu donijela gubitke. A sto za Hrvatsku turizam znaci mozda najbolje govori brojka da je

1. godine ostvareno 52,5 milijuna nocenja, od cega su stranci cinili ogromnu vecinu od 65,4 posto. I to stranci iz bogatih zemalja kao sto su Njemacka, Austrija, Italija, Velika Britanija, Nizozemska, ili Francuska. Lani su od 15 milijuna ostvarenih stranih nocenja, prednjacili Cesi sa 3,279 milijuna nocenja, zatim su slijedili Nijemci sa 2,905, Austrijanci sa 2,340, Slovenci sa 2,050 te Talijani sa 1,717 milijuna nocenja.

Ali cini se da svemu ipak nije kriv rat i da on nije jedini razlog zasto stranci zaobilaze Hrvatsku. Istina je, naime, da se u Porecu, primjerice, moze u pristojnom hotelu dobiti pansion za svega 30-40 njemackih maraka, ali sve ostalo daleko je skuplje nego u zemljama odkuda bi Hrvatska zeljela goste. Lani smo - prica direktor jednog poreckog hotela - imali situacija da cetiri gosta iz Ceske naruce jednu pizzu, jer je preskupa. Talijani su se zgrazali kako kava moze biti dvostruko skuplja nego kod njih, ili da je litra najobicnijeg vina petnaestak maraka. I tako redom. Nije stoga nikakvo cudo da su nam iz hotela masovno nestajale sijalice, a bilo je slucajeva i kradje zahodskih daski. Oni koji su se lani opekli zasigurno se vise nece dati navuci na jeftini pansion. Ove godine ceka ih jos vece iznenadjenje.

Vladina cvrsta monetarna politika ocuvanja kursa kune dovela je dotle da ja sada kupovna moc svih znacajnijih svjetskih valuta smanjena. Najlosije je prosla lira koja je pala za 22 posto, dolar je slabiji 19, a britanska funta 15 posto. Francuski franak sada se mijenja za 7 posto slabije nego lani, a onda redom njemacka marka 3,24, slovenski tolar 6,19, austrijski siling 3,35, svicarski franak za 1,30 posto.

Kad se svemu tome doda da su cijene znacajno porasle i da Vlada uporno ne zeli vidjeti inflaciju, vec je naprotiv kunu proglasila najstabilnijom valutom na svijetu usprkos cinjenici da proizvodnja nije porasla od 1991. godine ni za milimetar, dobiva se, uz rat, glavni razlog praznih hotela. Vlada uporno gura svoj program, koji zapravo i ne postoji, jer se sastoji od samo jedne tocke: nema stampanja novca. Valentic i njegova ekipa sve se tvrdje oglusuje na misljenje strucne javnosti, koja uporno upozorava na alarmirajucu nuznost promjene monetarne politike, ali i izrade stvarne koncepcije razvoja.

Glas strucnjaka kao sto su dr. Guste Santini, dr. Drazen Kalodjera, dr. Branimir Lokin, dr. Stjepan Zdunic i drugi, nikako da se probije kroz vrata Banskih dvora. A upravo oni, i ne samo oni, tvrde da je inflacija vec uhvatila stopu od oko cetiri posto mjesecno. Ilustracije radi nije li apsurdno da kilogram banana kosta dvostruko manje od kilograma krumpira?

Nije stoga nikakvo cudo da se vanjskotrgovinski deficit uporno povecava. U prva cetiri mjeseca ove godine ostvaren je izvoz u vrijednosti od 1.456 milijardi dolara, sto je porast od 62,8 posto, ali zato je uvezeno robe za 2,354 milijarde dolara, sto je za cak 106,8 posto vise nego u istom razdoblju 1994. godine.

Ovakvo tvrdoglavo ponasanje vlade mnogi su skloni tumaciti ponajprije politickim a ne ekonomskim razlozima, jer HDZ ne zeli pred izbore destabilizirati kunu. Ona je jedan od aduta pobjede. Koliko je Vlada alergicna na rijec devalvacija najbolje ilustrira podatak da je posebnim saopcenjem za javnost reagirala na pisanje splitske "Slobodne Dalmacije". A radilo se tek o strucnom misljenu poznatog zagrebackog ekonomiste dr. Zeljka Rohatinskog.

I tako umjesto da turisti dolaze u Hrvatsku njeni gradjani svakodnevno odlaze u soping u Sloveniju, Italiju, Austriju ili Madjarasku. Vise nije potrebno provjeravti cijene, posebno u Austriji. Uzmi sve po redu, ili je jeftinije, ili u najmanju ruku kvalitetnije.

GOJKO MARINKOVIC