INICIJATIVA STRANKE DEMOKRATSKE AKCIJE ZA MIJENJANJE USTAVA BiH

PREDSJEDNIK I POTPREDSJEDNIK IZ JEDNE STRANKE?

AIM SARAJEVO, 21.06.95. Vijest na prvi pogled nije izgledala poput prvorazrednog politickog znacaja. Inicijativa poslanika Stranke demokratske akcije - koju je, zamislite, pokrenuo sam predsjednik stranke ali i predsjednik Predsjednistva Alija Izetbegovic - ogleda se u promjeni Ustava, e da bi se ubuduce predsjednik Predsjednistva birao od strane poslanika u Skupstini.

Do sada se, naime, prema vazecem Ustavu predsjednik trebao birati, po isteku njegova mandata, na samoj sjednici Predsjednistva i unutar clanova tog kolektivnog sefa drzave. Clanovi predsjedistva, trebali su medju sobom, birati prvog medju jednakima. Vladajuca SDA, medjutim, pedlaze da se o tome odlucuje u parlametntu, nudeci i popratno objasnjenje svoje inicijative: Skupstina je, stoji u njemu, najvisi organ vlasti izabran od naroda, pa je prema tome visi stupanj demokratije ako njeni poslanici biraju predsjednika nego ako to cini usko tijelo od samo sedam clanova. U srocenom prijedlogu za izmjenu Ustava predvidjeno je potom, posebnim clanom, i uspostavljanje funkcije potpredsjednika Predsjednistva koja do sada (bez obzira na takvo predstavljanje Ejupa Ganica) nije postojala. I podpredsjednik bi se, prema inicijativi SDA, birao od clanova Predsjednistva u skupstinskoj proceduri, a taj bi trebao zamjenjivati predsjednika u slucaju njegove odsutnosti ili sprijecenosti, zastupao ga u poslovima koje mu predsjednik sam povjeri, ali i automatski postati predsjednik Predsjednistva ako stari iz ma kakvih razloga trajno prestane to biti.

Pocetna inicijativa SDA, naravno, vec je pretocena u Prijedlog ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustava RBiH i o njemu ce se poslanici izjasnjavati vec na prvoj narednoj sjednici republicke Skupstine. Ne sumnjajuci u ishod rasprave, za ocekivati je dakle i izbor novog (starog) predsjednika Predsjednistva na istoj sjednici.

Iako umotano u demokratsku obladu o "Skupstini kao najvecem zakonodavsnom i demokratskom organu vlasti" esdeaovsko objasnjenje nanovije inicijative za mijenjanje Ustava - naivno je i prozirno. Ko jos ne zna da pored malobrojne opozicije Republicku skupstinu predstavljaju poslanici Stranke demokratske akcije? Od izbijanja ratnih sukoba, naime, poslanika Srpske demokratske stranke (kao jedne od tri vladajuce stranke u parlamentu) nema, zastupnici Hrvatske demokratske zajednice ne ucestvuju u njenom radu jer priznaju samo Federaciju i njen parlament ali ne i Republiku BiH, pa ogromnu vecinu u sadasnjem parlamentu ima SDA. U takvoj situaciji svaki izbor glasanja - unaprijed je poznat. Dakle, usprkos objasnjenjima o "vecoj demokratiji" u ovom se slucaju radi tek o dodatnoj stranackoj sigurnosti i zelji za jos jacim utvrdjivanjem ionako dominantne SDA vlasti. Neki lideri unutar vladajuce stranke takvo sto i ne skrivaju, pravdajuci svoje stavove ratnim stanjem u Bosni i Hercegovini te tvrdnjama da u takvom stanju "na celu drzave moraju biti Bosnjaci-muslimani". Kako se ne radi o Bosnjaku nego Bosnjacima na celu drzave i kako liderstvo Alije Izetbegovica uopste nije sporno, jasno je da se dodatni zahtjev za promjenom Ustava odnosi na konacno legaliziranje vec visegodisnjeg predstavljanja Ejupa Ganica kao potpredsjednika Predsjednistva, ali i usvrscivanje njegove politicke pozicije. Time se potvrdjuju price, koje sarajevska javnost vec duze vremen slusa, kako i stranacki i politicki rejting Ejupa Ganica raste na racun nekadasnjeg miljenika, premijera Harisa Silajdzica, kojem stranka ocito nije zaboravila visekratne polemike i sukobe.

Prijedlog o izmjeni Ustava ide na narednu Skupstinu i, po svemu sudeci, dobija zeleno svjetlo. Drugim rijecima, poslanici SDA ce izabrati buduceg Predsjednika ali i njegova potrpedsjednika koji ga, vele, automatski zamjenjuje. Na sta ce sutra liciti institucija Predsjednistva mozda najbolje ilustriraju misljenja javnosti - jedni tvrde da se nista sustinski nece ni promijeniti jer Predsjednistvo vec duze vrijeme tako i funkcionira a ostaje i isti sastav njegovih clanova, dok je po drugima to legalizcija konsentrisanja vlasti u rukama predsjednika i podrpedsjednika a ostali clanovi imaju ulogu formalnog dekora.

U dosadasnjem radu predsjednistva, orvelovski receno, svi su bili "jednaki" samo sto su neki bili mnogo "jednakiji". No, i pored toga ovaj kolektivni sef drzave sastavljen od sedam clanova, a u kojem su se - dakle jednako - nalazili i Muslimani i Srbi i Hrvati, pred domacom je i svjetskom javnocsu reprezentovao multikulturnost Bosne i Hercegovine, odnosno zemlju kao demokratsku zajednicu ravnopravnih naroda. Brojne podrske svijeta Bosna je dobijala upravo na toj osnovi. Premjestanjem izbora predsjednika u Skupstinu, i uvodjenjem funkcije potrpredsjednika u tijelu koje se zove "kolektivni sef drzave", ocigledno se gusi osnovni karakter te kolektivne institucije. Birani od Skupstine, predsjednik i potrpedsjednik imali bi obavezu da o svom radu izvjestavaju one koji su ih i birali - dakle svoje poslanike, a ne i ostale clanove Predsjednistva - cime se utire daljnji put neravnopravnosti ostalih clanova "kolektivnog sefa drzave", odnosno polaganom prelasku na predsjednicki drzavni sistem.

Naravno, iza ustavno-pravnih zackoljica o polozaju predsjednika, eventualnog potpredsjednika i ostalih clanova Predsjednistva, krije se daleko veca opasnost - pitanje ravnopravsnosti naroda. Koncentracija vlasti u rukama pripadnika samo jednog naroda, i to iz jedne ekskluzivne nacionalne stranke tog naroda, sigurno nije put ka stvaranju Bosne i Hercegovine kao ravnopravne zajednice Bosnjaka, Srba i Hrvata. Bez sva tri ova naroda, opet, nema ni cjelovite Bosne i Hercegovine. Time ponudjeni koncept vladajuce SDA ide jedino ka postepenom stvaranju bosnjacko- muslimanske drzave. Zapravo, u dokazivanju da se takvo sto ne snuje unutar vladajuce strukture, trebao se blagovremeno odrediti jasan drzani cilj, a konkretnom djelatnoscu odbciti svaka sumnja o tvorenju nacionalne drzave.

Po pravilu, u ratnom se stanju kod demokratskih zemalja zabranjuje svaka ustavna promjena. Kako rat nije ni prilika ni vrijeme za to, ustavne bi promjene i Bosna i Hercegovina trebala pomjeriti zarad daleko krupnijih stvari za rjesavanje. Cak i da su predlozene promjene Ustava uistinu odgovarajuce i potrebne bosanskom bicu, sto sa pomenutom inicijativom sigurno nije slucaj. No, neobaziruci se na sve argumente koji govore protiv njihove inicijative, predstavnici vladajuce SDA poslali su svoj Prijedlog o izmjeni Ustava na adresu republice Skupstine, a na epilog sigurno necemo dugo cekati. Obistinila nam se, dakle, premijerova davnasnja sumnja: ovdje je prisutna daleko vise borba za vlast, nego sto ima borbe za Bosnu i Hercegovinu.

MLADEN PAUNOVIC