PRIVATIZACIJA

Crnogorski vau~eri

Dok se u Srbiji vode rasprave o tome da li je privatizacija zaustavljena u Crnoj Gori je 95. godina progla{ena godinom transformacije. * Crnogorska opozicija insistira na uvo|enju vau~era

Tekst:

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o svojinskoj i upravlja~koj transformaciji, koji je upravo stigao na dnevni red junskog zasjedanja crnogorskog parlamanta, potpuno je jasno, ne}e pro}i iz sasvim jednostavnog razloga - predlae ga opoziciona Socijaldemokratska partija Crne Gore. Ali, i bez toga, opozicija je zadovoljna mogu}nos{}u da otvori raspravu o procesu transformacije vlasni{tva u Crnoj Gori,e{}u kritiku sada{njih modela i zahtjev za ubrzanjem cijelog procesa. Jer uporedo sa SDP-om i Liberali nude svoj doprinos ovoj temi sa predlogom Rezolucije o izboru pravednog i efikasnog modela transformacije dru{tvenog vlasni{tva. Narodnjaci tako|e uska~u u igru, njihov adut se zove deklaracija. Na istu temu i sa istim ciljem. A cilj se zove vau~eri.

Vau~eri su gotovo pomodno u{li u politi~ku retoriku u Crnoj Gori, za {ta se najvi{e moe zahvaliti Liberalima koji su od po~etka pri~e o transformaciji vlasni{tva zastupali privatizaciju putem vau~era. Radi se o jednostavnoj ideji da ono {to je dru{tveni kapital zapravo pripada svim punoljetnim gra|anima dru{tva i da ga tako treba i raspodijeliti. "Ako se po|e od ~injenice da je dru{tvena svojina sva~ija - kae Predrag Drecun iz Narodne stranke - onda je jedini pravedan na~in privatizacije podjela imovine gra|anima."

Savezni zakon o preduze}ima opet nije stigao do poslanika. Predloena verzija zakona (malo ko jo{ zna koja po redu u posljednjih nekoliko godina) povu~ena je iz procedure zbog toga {to je, kako kau pouzdani izvori, "preliminarna skup{tinska rasprava pokazala da vladaju}a partija u Crnoj Gori ne daje podr{ku zakonu". Klju~ni razlog suprotstavljanja Crne Gore prijedlogu koji je stigao iz Srbije lei, naravno, u razli~itim tokovima transformacije dru{tvenog kapitala u Crnoj Gori i Srbiji. Sve ~e{}e se, naime, me|u kriti~arima etatiziranog privrednog sistema u Srbiji mogu ~uti gotovo hvalospjevne ocjene onoga {to je na planu privatizacije postignuto u Crnoj Gori. Razlike, zaista, postoje, ali samo pore|enje, ali samo pore|enje sa Srbijom nije dovoljnoza pozitivne ocjene onoga {to se de|ava u Crnoj Gori, po{to i mnogi analiti~ari tvrde da se zajedni{tvo Srbije i Crne Gore pokazje i kroz obnavljanje paretijske drave kao servisa vladaju}e stranke za o~uvanje vlasti.

Ipak, podsjetimo u Srbiji u vrijeme hiperinflacije nijsu uspjeli da na|u na~in objektvine procjene dru{tvenog kapitala (u Crnoj Gori procjena je vr{ena u devizama) , pa se ~esto de{avalo da honorar procjenitelja bude ve}i od vrijednosti preduze}a. Potom su zbog tzv. inflatorne dobiti u Srbiji , da bi ispravili stare gre{eke napravili nove, pa si na prijedlog \in|i}a, pod paroom "po{teno" pristupili reviziji i revalorizaciji svega {to je ura|eno u procesu transformacije vlasni{tva. To je mnogima polsu`ilo kao idelana osnova za argumente da se radi o fakti~kom zaustavljanju privatizacije i novoj nacionalizaciji.

Ideolo{koj i politi~koj borbi koja se trenutno vodi u Srbiji jo{ se ne vidi kraja, pa ne ~udi {to se i me|u stru~njacima sve vi{e i ~e{}e govori ne o privatizaciji i tranziciji, kao pojmovima va`e}im za cijeli postsocijalisti~ki svijet, ve} o revitalizaciji dru{tvene svojine i dru{tvu sa me{ovitom privredom. Nau~ni skup pod nazivom zastoji u jugoslovenskoj tranziciji pokazao je da je po{to aktuelna vlast nije nakolonjena procesu tranzicije mogu}a restauracije nakog oblika kolektivisti~kog dru{tva.

Kkava je razlika u procesu transformacije vlasni{tva izme|u dvije jugoslovenske republike?

Direktor crnogorske agencije za prestrukturiranje privrede sasvim jasno i otvoreno tvrdi: "Transformacija u Srbiji ne samo da je zaustavljena - ona se bukvalno uplela u pat poziciju". Lali} smatra da je osnovna razlika u konceptu privatizacije u Srbiji i Crnoj Gori u tome {to {to "u Srbiji netransformisani dru{tveni kapital ostaje u preduze}u, dok se u Crnoj Gori on seli u portfelje institucionalnih fondova".

Opozicioni lideri misle ne{to druga~ije. Drago Bakra~ iz Srpske radikalne stranke ne vidi zna~ajnije razlike u konceptu i metodu privatrizacije u Srbiji i Crnoj Gori. "Laan je osje}aj, napominje on, da su u Crnoj Gori liberalniji." I Rade Ratkovi} iz Liberalnog Saveza Crne Gore tvrdi da ozbiljne i su{tinske razlike u procesu privatizacije izme|u dvije federalne jedinice ne postoje. Po njemu je rije~ o pseudoprivatizaciji i preiuzmanju kontole nad srednjim i ve}im preduze}ima od strane drave.

Mihailo Vujo{evi} potpresjednika Socijaldemokratske stranke prinaje da moda ima izvjesne ralzlike u metodu privatizacije, ali cilj je isti. Rat, ratna politika i ratni ciljevi uslovili su po Vujo{evi}u da se tranzicija i u Srbiji i Crnoj Gori prepoznaje kao moralna degradacija dru{tva i kao ireverzibilan proces. Ali, napominje on iako to onespokojava svakog normalnog ~ovjeka ostaje ~injenica da nam je dru{tvo u tranziciji i da taj proces ne moe zaustaviti ni{ta pa ni zakon o preduze}ima koji je ponudila Savezna Vlada.

Ideolo{ki i politi~ki otpori privatizaciji naj~e{}e se veu za Sindikat. Me|utim, Branislav Mila~i} iz Saveza samostalnih sindikata Crne Gore ukazuje da je prevashodni sindikalni interes u {to broj i pravednijoj transformaciji dru{tvene svojine. "Na sceni su dva paralalna toka, kae Mila~i}. S jedne strane je to transformacija dru{tvene svojine koja tek u duem roku vodi pravoj privatizaciji , a na drugoj proces autonomne privatizacije. Tako se stvaraju neravnopravni uslovi poslovanja privatnog i dru{tvenog sektora i zbog toga dru{tvena svojina puca po svim {avovima. Ukoliko brzo ne transformi{remo postoje}i dru{tveni kapital uskoro ne}emo imati {ta transformisati".

Dragan \uri} AIM Podgorica