INTERVJU: SVEN ALKALAJ, AMBASADOR REPULIKE BOSNE I HERCEGOVINE U SJEDINJENIM AMERICKIM DRZAVAMA

BiH CE U MIRU POBIJEDITI

AIM SARAJEVO, 8.06.95. * Gospodine Alkalaj, ovih je dana clan Predsjednistva BiH, Ejup Ganic, poprilicno samouvjereno i euforicno uzviknuo pred novinarima da je "politicka bitka" za dizanje embarga, sto se tice SAD, dobivena i da je pitanje dana kada ce on i formalno unilateralno od SAD biti ukinut!?

• Imali smo, pored ostalih, sastanke i s liderima Demokratske stranke u SAD, na kojima smo razgovarali o najnovijim dogadjajima vezanim za aktivnost UNPROFOR-a i namjerama americkog Kongresa povodom naseg zahtjeva za dizanjem embarga. Pored dvadesetak najutjecajnijih ljudi u Demokratskoj stranci, inace clanova Kongresa, sastanku je prisustvovao i Bob Dole. Nakon tog sastanka premjer Silajdzic dao je "svjedocenje" pred kongresmenskom helsinskom komisijom za ekonomsku bezbjednost, a potom se glasovalo u Predstavnickom domu americkog Kongresa i to po amandmanu kongresmena Stan Hoyera (demokrat iz drzave Maryland) koji je zahtijevao jednostrano dizanje embarga za RBiH a radi ostvarivanja legitimnog prava na samoobranu. Kao sto znate preko dvije trecine kongresmena iz obje partije, Demokratske i Republikanske, glasovali su za amandman, tocnije 318 je bilo za a 99 protiv dizanja embarga na naoruzanje RBiH. Ovakva odluka, putom stava kongresmena, jasno govori i kakav je stav americkog naroda. Mi sada vodimo identicnu aktivnost i u Senatu americkog Kongresa, zapravo u njegovom drugom Domu. Ukoliko i tu vecina glasova bude za ukidanje embarga - u sto mi u ovom trenutku ne sumnjamo - tada bi se na takozvanoj Konferenciji dvaju Domova usaglasio jedinstveni tekst zakona na temelju kojeg bi i fakticki i zakonski embargo bio dignut. Taj zakon se daje na potpis predsjedniku Clintonu, a on odlucuje da li ce staviti veto na nj ili ga potpisati cime zakon postaje punovazni. U slucaju predsjednikova veta, on se moze oboriti ukoliko se obezbijede dvije trecine glasova "za" zakon. No, vec je poznato da u Predstavnickom domu imamo preko dvije trecine koje su za dizanje embarga, a slicno stanje ocekujemo i u Senatu. Na osnovu toga mislimo da je ovaj put raspolozenje americkog naroda, odnosno njegova Kongresa, da se embargo digne i ukine nepravedna odluka kojom je onemoguceno legitimno pravo naroda BiH na samoobranu.

* Kada se ocekuje glasovanje u Senatu?

• Najvjerojatnije tijekom ovog mjeseca obzirom da su zakonski dokumenti vec uradjeni i sada su na razmatranju.

* Zajedno s premijerom Silajdizem, medjutim, imali ste sastanak i s predstavnicima americke administracije te dopredsjednikom Al Goroom. Njihov stav po pitanju embarga na naoruzanje u BiH bitno je drukciji!

• Stav je americke administracije da je protivu jednostranog ukidanja embarga. Oni se verbalno zalazu za njegovo multilateralno ukidanje. Medjutim, mi znamo da takvo sto ne moze "proci" na Savjetu bezbjednosti zbog Rusije, Velike Britanije i Francuske koji to blokiraju. Buduci su stavovi Kongresa drukciji, interasiralo nas je kako na to gleda administracija: gospodin Gore jasno je rekao da administracija ne podrzava takve aktivnosti Kongresa.

* Koji su, po vama, najbitniji razlozi zbog kojih Bijela kuca ne podrzava stavove Kongresa?

• U Bijeloj kuci smatraju, naime, da bi u slucaju dizanja embarga Karadzicevi Srbi automatski zauzeli enklave, napali i zauzeli Sarajevo... dakle krenuli u ofenzivu i zaposjeli vise teritorija nego sto sada drze. Mi smo, naravno, takve argumente odbacili. Da je mogao, Karadzic bi do sada sigurno zauzeo citavu Bosnu i Hercegovinu. No, bosanska je armije jos prije tri godine sprijecila daljnji prodor njegovih snaga, a mislim da danas kada je Armije BiH znatno naoruzanija i organiziranija, o tomu nema niti govora. Medjutim, americka administracija ima svoju odredjenu teoriju koju i pored ovako valjanih argumenata nisu spremni opovrgnuti.

* Sto dalje? Situacija je, i pored cinjenica koje ste iznosili, poprilicno neobicna.

• Nasa se diplomatska ofenziva nastavlja. Mi stalno imamo susrete s predstavnicima americkog Senata gdje predstoji pomenuto glasovanje. Cijenimmo da treba uciniti sve da Kongres dovede do konca pokrenutu proceduru i da administraciji, dakle izvrsnoj vlasti, jasno stavi do znanja kako na embargo gleda Amerika. Ako bi predsjednik Clinton ulozio veto - o cemu je trenutacno vrlo nezahvalno govoriti - mislim da bi po njega to bila losa politicka odluka koja bi se direktno suprostavila volji naroda. No, cinjenica je da administracija uistinu misli da embargo ne treba skinuti ali i da London ima veliki utjecaj na politiku Amerike prema BiH. O eventualnom Clintonovom vetu je, ipak, jos uvijek prerano govoriti jer ce se do tada i globalna politicka situacija izmjeniti, pogotovu u svezi snaga UN-a u BiH.Po mom misljenju UNPROFOR ce sam vrlo brzo zatraziti povlacenje jer ne moze izaci na kraj s teroristima. U slucaju njihova povlacenja dizanje embarga na naoruzanje vise nece biti upitno.

* Dakle vi mislite da ce se UNPROFOR doista povuci iz BiH?

• Apsolutno. Sadasnja politika UN-a u BiH - gdje oni ne zele realizirati svoje rezoluzije, te stav takozvane neutralnosti kada jedna strana, a to su Karadzicevi Srbi, vrsi zlocine, ubija civilno stanovnistvo, namjerno gadja mjesta gdje se okupljaju mladi, vrsi genocid nad bosnjackim narodom - vise nije moguca.

* U slucaju da Hoyerov amandman za ukidanje embarga na naoruzavanje prodje sve palmantarne prepreke i uistinu dodje do dizanja embarga, sto bi to konkretno znacilo u stvarnosti?

• To bi sigurno bio siglan mnogim zemljama prijateljima BiH da ucine isto. Trebate znati da je za dizanje embarga u UN glasalo preko stotinu drzava. Prema tome, tih stotinu drzava cekaju signal da ucine isto. Mislim ce veliki dio tih zemalja biti spreman pruziti nam pomoc.

* Da li bi eventualna unilateralna odluka o ukidanju embarga automatski znacila i da ce SAD Bosni isporuciti odredjenu kolicinu naoruzanja?

• Vjerojatno. Dio bi oruzja u BiH sigurno dosao i od strane americke Vlade jer za to vec postoje locirana sredstva. Medjutim, zelim istaci da to skoro i nije unilateralna odluka s obzirom na ovih stostinu zemalja koje iscekuju americko vodstvo.

* Veliki utjecaj na politiku prema bosanskoj, i sire eks- jugoslavenskoj krizi, imaju takozvani americki "iteresi" u ovom dijelu svijeta.

• Mislim da je bitna vodilja americke politike zelja za ocuvanjem multikulturne, multietnicke i multikonfesionalne Bosne i Hercegovine, vjerojatno zato sto su i same SAD takve. To je jaka ideja i sigurno je da Amerika zeli nesto takvo, odnosno da podupire ono sto taj multiplicitet ovdje moze sacuvati. Moralni principi - borba protiv fasizma, borba protiv agresije i borba za pravedan mir, osnovni su principi koji vode, ili bar nastoje voditi, americku vanjsku politiku i njenu aktivnost. U diskusijama americkog Kongresa ti su principi sasma jasno i nedvojbeno naglaseni. Tako je bilo i pri svim kontaktima koji se s nama ostvaruju.

* Kakvo definitivno rjesenje, pri tim kontaktima, sugerirate americkoj Vladi?. Je li to plan Kontaktne skupine ili nesto drugo?

• Za sada smo na stajalistu plana Kontaktne skupine i u tom kontekstu od SAD trazimo da ga i one podrze i pomognu pri njegovom realiziranju. Mi zelimo mir pa makar i po cijenu izvjesnih kompromisa. Nasa je Vlada svjesna da je to nepravedno rjesenje, ali s druge strane ne zelimo da nasi mladi ljudi i dalje ginu. U predstojecem miru, ostvarenom na temelju plana Kontaktne skupine, znamo da cemo pobijediti, i da cemo mirnim putom uspjeti ono sto bi eventualno mogli ostvariti dugorocnim ratom. Onog trenutka kada dodje mir pasti ce Karadzicevi ekstremisti jer njih jos jedino rat odrzava, te ce se tako otvoriti prostor za demokratske promjene. Dakle, preko te etape, preko rjesenja koje nudi Kontaktna skupina, doci ce se mirnim putom do cjelovitog suvereniteta Bosne i Hercegovine u pravom smislu te rijeci.

* U samim se SAD polemizira o stavu javnosti prema eventualnom slanju kopnenih trupa, pa i intervenciji u BiH. Dok se u retorici americke administracije, pa i samog predsjednika Clintona takvo sto uglavnom ocjenjuje negativno, nedavna je anketa tiraznog "Newsweeka" pokazala sasma drukcije raspolozenje.

• Mislim da se rasprava o tome nije ni trebala pokrenuti. Stav bosanskohercegovacke Vlade je jasan - nama ne trebaju americke, niti bilo cije kopnene trupe da nas brane. Mi imamo dovoljno nasih ljudi koji su spremni braniti svoj dom, obitelj pa i svoju drzavu ako hocete. Prema tome, Bosni i Hercegovini trebaju samo sredstva za obranu. Dakle, ne trebaju nam nicije trupe, jer, ponavljam, ima dovoljno gradana BiH koji ju vole i koji ce je braniti. Uostalom, kakva je to zemlja koju ne vole njeni ljudi?

ZEHRUDIN ISAKOVIC