HOCE LI BITI IZVANREDNIH IZBORA

Zagreb May 24, 1995

AIM, ZAGREB, 24.5.1995. Kad se u sklopu obiljezavanja pete godisnjice Hrvatske demokratske zajednice njen predsjednik Franjo Tudjman poceo setati Hrvatskom, najprije boraveci u Lici, a potom u Hrvatskom zagorju, mnogi su analiticari bili skloni tezi da je predizborna kampanja pocela. Najava premijera Nikice Valentica, inace zagovornika tvrdog budzeta i protivnika stampanja novca, kako ce oko 800.000 umirovljenika dobiti povisicu od 50 kuna, te da ce im primanja uskoro porasti za 40 posto isla je u prilog ovakvim razmisljanjima. U istu ravan stavljena je i preporuka o otpisu dugovanja prognanicima od oko 60 milijuna kuna i zaustavljanje delozacija.

No, ako su to bile tek naznake da se HDZ priprema za izvanredne izbore, jer redovni bi trebali biti dogodine u kolovozu, nakon akcije "Bljesak" malo je bilo onih koji nisu bili uvjereni da su izbori pred vratima. Novinske ankete pokazivale su znacajan rast popularnosti HDZ-a i samog Tudjmana, tako da su procjene govorile da ce izbora biti dok je pobjeda vruca.

S takvim prognozama, te ocjenom da se ponavlja recept "akcija Maslenica" slagala se i vecina opozicionih celnika. Da je tome tako pokazala je i prosla subota kada je Hrvatska socijalno liberalna stranka (najjaca opoziciona partija) slaveci sestu godisnjicu osnivanja zapravo zapocela svoju predizbornu kampanju, bacajuci tako rukavicu HDZ-u.

Predsjednik liberala Drazen Budisa jasno porucuje da je cilj njegove stranke pobjeda na izborima, to jest poraz HDZ-a, sto znaci da su liberali otvoreni za koalicije. Iz njegova govora moglo bi se zakljuciti da su hrvatski liberali skrenuli naglo ulijevo, jer vrlo jasno se izjasnio o zlocinackoj NDH, a kao primjer retrogradnih ideja iznio je prijedlog zastupnika Vice Vukojevica da se donese zakon o hrvatskom jeziku po kojem bi se izbacilo cak 30.000 rijeci. To nije nista drugo do prepisani zakon iz NDH-a, a svi oni koji danas u Hrvatskoj pozdravljaju fasistickim pozdravom u funkciji su onih koji zele srusiti hrvatsku drzavu. Ne osporavajuci HDZ-u zasluge za stvaranje hrvatske drzave, Budisa je rekao kako je pod vlascu te iste stranke Hrvatska postala drzava divljeg kapitalizma, kojom vlada financijsko-politicka oligarhija koja je na temelju politicke podobnosti glavne gospodarske resurse dala na upravljanje stotinjak probranih obitelji. Gospodarsko cudo o kojem pricaju temelji se na fikciji, jer najveci broj stanovnika zivi na socijalnom minimumu. Ocjenivsi kako vlast nastoji ugusiti autonomiju svih institucija, a ljudsku osobnost cijeni samo onoliko koliko je spremna sluziti upravo njoj, Budisa je obecao da ce HSLS inzistirati na ukidanju velikih ovlasti sto ih predsjedniku drzave jamci Ustav. Takve ovlasti predsjednika idu na stetu drzave i gradjana, pa je stoga kljucno pitanje definiranje Hrvatske kao parlamentarne demokracije.

No, nije samo "Bljesak" bio znak za start, jer i zbivanja u Saboru i inace na hrvatskoj politickoj sceni davala su naslutiti da je HDZ vratio izgubljeno samopouzdanje i vratio se svom izvornom nacinu politickog djelovanja - aroganciji. Tako je bez prisustva opozicije, koja je izasla iz dvorane jer joj je mimo poslovnika onemoguceno da govori, usvojen vrlo sporni tekst Zakona o radu, a potom i Zakon o Uredu za nacionalnu sigurnost koji zapravo sam rukovodi svim obavjestajnim sluzbama.

Ovakvo bahato ponasanje HDZ-a procitano je kao jos jedan dokaz da je akcija u zapadnoj Slavoniji, osim vojne, imala i izuzetnu unutrasnjopoliticku vaznost. Postala je pokricem za jacanje jednopartijske drzave i vlasti predsjednika Tudjmana, koji se sve vise ponasa kao nedodirljivi faraon. Stipe Mesic ce povodom toga reci da nam ne treba predsjednik koji ce izigravati Habsburga nego covjek koji ce otici u kafic i popiti kavu kao i svaki drugi gradjanin. A povodom pokusaja da se slavonska pobjeda, za koju i dalje misli da je dogovorenog scenarija, proglasi pobjednom HDZ-a kaze: Hrvatska vojska nije HDZ-ovska vojska, nego vojska hrvatske drzave, kao sto je to i policija. Prema tome poentirati to u predizbornoj kampanji mogla bi samo pokvarena politika. Ako bi se to pokusalo onda cemo otvoriti karte. To bi znacilo da se zivotima Hrvata i drzavnim novcem rjesavao problem izbora, a ne otvaranje cesta i pruga.

Predsjednik Tudjman za sada suti, a kako se moglo vidjeti prilicno je zadovoljan bio nakon povratka iz Bonna, gdje se sastao sa Kohlom i Kinkelom. Istina, ovaj put su izostale euforicne izjave u stilu kako je Hrvatska postala znacajnim faktorom evropske i svjetske politike. Ali zadovoljstvo je, po svemu sudeci, ponajprije rezultat blagosti ukora zbog "Bljeska", ali i mlake rezolucije Vijeca sigurnosti kojom se vise ne dovodi u pitanje status zapadne Slavonije. Tudjman moze biti zadovoljan i sa pometnjom i raskolom sto ga je vojnom akcijom izazvao medju Srbima uopce, a posebice u Kninu.

Reklo bi se sve mu ide na ruku, bez obzira sto ima pokusaja da se detaljno ispita sto se zapravo dogadjalo u zapadnoj Slavoniji i da li je bilo bas sve tako civilizirano i uljudno kako to hrvatska propaganda uporno tvrdi? Jedni pitaju gdje je sahranjeno tih 350-450 ubijenih pobunjenika, a drugi pak koliko je stvarno poginulo hrvatskih vojnika i policijaca? Ali ono sto je u svemu najvaznije je podatak da vecina srpskog zivlja ne zeli ostati na tom oslobodjenom teritoriju, pa prema tome zapadna Slavonija ne moze posluziti kao model "mirne reintegracije".

Ali da nece bas ici onako kako je Tudjman vjerojatno zamislio ovih dana tvrdi nezavisni rijecki dnevni list "Novi list". Novinarka Sanja Modric pise da je Tudjmanu prilikom posjeta Bonnu jasno dato do znanja da Njemacka u ovom trenutku ne bi pozdravila raspisivanje izbora. Pozivajuci se na vrlo pouzdane izvore "Novi list" kaze da su njemacki prvaci podsjetili Tudjmana da se u demokratskim zemljama tocno zna rok izmedju dvaju izbornih nadmetanja, te su ocjenili da hrvatska policijsko-vojna akcija oslobadjanja zapadne Slavonije niposto ne spada u uobicajene razloge za prijevremene izbore.

U trenutku dok ovo pisemo Zagrebom lete avioni u brisucem letu. Zuje helikopteri. Sa jezera Jarun tresti muzika, uvijek jedna te ista: "Mi smo garda hrvatska" (sluzbena koracnica Hrvatske vojske). Tamo stasiti specijalci vjezbaju za velicanstvenu vojnu paradu sto ju predsjednik Tudjman priprema za 30. svibnja, peti dan drzavnosti. Jarun, koji je nakon Univerzijade bio prepusten propadanju, sada se naglo obnavlja, izgradjene su nove tribine, a i posebna kuca u kojoj ce Vrhovnik piknikovati i uzivati u vatrometu. Tko zna koliko je milijuna kuna otislo na ovu predstavu i odakle su pronadjeni. Ali jedno je sigurno, ne cini to Tudjman uzalud, bez obzira na to sto svi znaju njegove sklonosti grandomaniji i cirkusima. Pricekajmo jos koji dan pa ce biti jasnije da li je Budisa imao dobar nos ili "Novi list" pouzdane informacije.

GOJKO MARINKOVIC