POST FESTUM ZASJEDANJA SKUPSTINE FEDERACIJE

SILAJDZIC NA CJEDILU

AIM SARAJEVO, 11.05.95. U Novom se Travniku, na Ustavotvornoj skupstini Federacije BiH dogodilo po onoj narodnoj - krcag ide na vodu dok se ne razbije. Drugim rijecima, do zajednickog se cilja sa krajnje razlicitih koncepata tesko ili nikako ne dolazi.

Tema zasjedanja bila je primjena Bonskog sporazuma u implementaciji Ustava Federacije, a prije samog skupa celnici iz redova hrvatskog naroda (bilo Republike, bilo Federacije, ili "Herceg-Bosne") propovijedali su kako se Federacija ne moze graditi uz paralelno postojanje republickio-federalnih institucija, vec ustavnim rasclanjivanjem republickih organa. Istovremeno druga, dakle bosnjacka strana, u Federaciji iskljucivo vidi i trazi sansu za reintegraciju cjelovite Bosne i Hercegovine. Na tim, dijametralno razlicitim stavovima, odvijao se posljednjih mjeseci politicki zivot u BiH, pa zastupnici HDZ bojkotuju sjedice republickog Parlamenta, pet ministara i dopredjednik Vlade iz redova hrvatskog naroda ne dolaze u Sarajevo na sjednice Vlade, dok propisi koje ona donosi ne znace nista na pravno nepostojecu a silom veoma utemeljenu tzv. Herceg- Bosnu. Termini o konstituisanju Opstinskih vijeca i kantona, potpisani pred medjunarodnim faktorima, iznova se prolongiraju i utvrdjuju novi. Ocigledno do u nedogled, ali uz stalnu popratnu konstataciju kako je "Federacija i interes i opredjeljenje oba naroda".

No, krcag se razbio u Novom Travniku. Predsjednik Federacije Kresimir Zubak je za ovakvu pat-poziciju direktno optuzio Vladu Republike i Federacije BiH (dakle i njenog celnog covjeka, premijera dr Harisa Silajdzica), te zatrazio da se Vlada razdvoji na republicku i federalnu. "vlada je, tvrdio je Zubak, postala izvor sporova i ona je nedovoljno odgovorna." Podsjetio je, takode na obavezu prema kojoj je Vlada Federacije duzna izvjestavati predsjednika i podpredsjednika Federacije o svom radu, sto ona ne cini, vec, po Zubku, radi na principu cjenjkanja i pogodbi.

Da li je premijer Republike i Federacije dr Silajdzic, ili prisutni poslanici, ocekivao ovaj napad od strane predsjednika Federacije, tesko je reci. Premijer je reagovao braneci Vladu (i sebe, svakako) rijecima da je upravo ona ucinila najvise na implementaciji Washingtonskog i Beckog sporazuma, stavio do znanja da da ima pokusaja da se preko Vlade prelamaju krupni politicki problemi i da ne dozvoljava pausalne ocjene onih koji sa Vladom nemaju veze. Prijedlog o podjeli Vlade, pomenuo je takodje, nametnut je bez ikakvog dogovora. "A sustina je, po premijerovim rijecima, u dvije razlicite opcije - jedna je integrativna, druga dezintegrativna. Ova druga nije nista gora od one koju zastupaju Karadzicevi Srbi, jer je u toj opciji disolucija Bosne i Hercegovine, a njoj bi trebalo da prethodi i podjela Vlade."

Zubak se u svojoj replici nije zadrzao na ovom krucijalnom pitanju, ali je svoju kritiku Vlade dopunio da ona poslije godinu dana nema poslovnika o radu, te kako se zahtjev hrvatskog naroda za formiranje novih opstina ne shvata kao njihovo legitimno pravo "bas kao sto to pravo imaju i Bosnjaci koji su formirali opcine Buzim, Celic i Teocak". Uz razborit prijedlog dopredjednika Vlade dr Jadranka Prlica da se autorizovana izlaganja dostave medjunarodnim arbitrima, jer su izneseni i politicko-pravni stavovi koji ruse projekat Federacije, sustinska skupstinska debata o ovom pitanju bila je zavrsena.

No, ono sto cudi je svakako cinjenica da u odbranu premijera Silajdzica nisu stali niti poslanici Stranke demokratske akcije, mada je on kao njihov istaknuti clan dosao na tu funkciju, niti resorni ministri iz reda bosnjacko-muslimanskog naroda, a ni poslanici opozicije nisu se "isprsili" u ime potpredsjednika SDA i premijera Harisa Silajdzica. Znaci li to pad politickog rejtinga premijera koji je na svoju funkciju od iste Skupstine izabran tajnim glasanjem bez ijednog glasa protiv? Drugim rijecima, okrecu li Silajdzicu ledja stranacki lideri ciji je ljubimac donedavno bio?

Od odrzavanja Ustavotvorne skupstine prolazi i druga sedmica, culo se nekoliko pausalih ocjena o njenom radu, no energicnijeg glasa podrske Vladi i Harisu Silajdzicu i dalje nema. S njegovog imena zig krivca za neimplementaciju Ustava Federacije nije skinut.

U nedefinisanom i nezazivjelom pravnom sistemu Bosne i Hercegovine sigurno da ni Vlada nije bezgresna i da joj se sigurno mogu naci zamjerke, ali uprijeti prstom na nju kao na glavnog kocnicara zazivljavanja Federacije ne moze zvucati dovoljno ubjedljivo. Povika je na vuka, rekao bi narod, a lisice meso jedu. Jer, ako oba federacijska partnera znaju sta hoce (a uporno se zaklinju na vjernost Federaciji) onda se ponajprije moraju dogovoriti i utvrditi medjusobni zajednicki principi kako bi se do cilja doslo. No, tih principa jos nema. Hrvatski zastupnici, naime, Federaciju smatraju tek prelaznom fazom do konfederacije sa Hrvatskom, a bosnjackoj strani ona nije nista drugo do integracije cjelovite BiH. Tu je, zapravo, pozadina sukoba i usporenog federalnog hoda, ali ni poslije novotravnicke Skupstine nije nista jasnije - radi li se ovdje o Federaciji kantona, naroda ili drzavnih, odnosno paradrzavnih entiteta?

Pri skrivanju sustine, obicno, trazi se dezurni krivac. Stoga je bilo daleko lakse (da li dogovorno ili samoinicijativno?) uprijeti prstom u Vladu i njenog prvog covjeka, i reci "eto zasto kasni Federacija". Rasplet, naravno, nece doci ni s rjesenjem Vlade, vec tek kada sve karte budu otvorene i kada svi poloze racune za ucinjeno ili neucinjeno. Tada ce se znati i da su o sudbini Federacije i suzivota na ovim krvavim prostorima odlucivali i oni koji za to nemaju nikakvo legitimno i moralno pravo. Vrijeme, srecom, ne stoji.

MLADEN PAUNOVIC