HDZ-OV VRABAC U RUCI

AIM, OSIJEK, 26.4.1995. Ako je tocna informacija do koje su ovih dana dosli u vrhu HSLS- a, najjace oporbene stranke u Hrvatskoj, da je HDZ za pocetak jeseni zakupio sva mjesta na oglasnim panoima uzduz najvaznijih cesta u Hrvatskoj, mogao bi to biti dosad najcvrsci dokaz da se stranka na vlasti odlucila za prijevremene izbore. Takvih je znakova iz dana u dan sve vise. Posljednji medju njima dolazi upravo iz samog HDZ-a, sa sjednice njegovog predsjednistva, odakle se "potice hrvatsku Valdu da razmotri mogucnost povecanja mirovina do dana drzavnosti". Vijest o povecanju mirovina, za koje, na istom skupu, premijer Nikica Valentic kaze kako "ocekuje da ce moci za godinu dana povecati sve mirovine za 30 do 50 posto" ne stize dakle iz hrvatske Vlade, vec sa sjednice predsjednistva vladajuce stranke. Ako se zna da u Hrvatskoj ima oko 860.000 umirovljenika (prosjecna mirovina iznosi 756 kuna ili nesto vise od 200 DEM), sto je gotovo trecina glasackog tijela, jasno je zasto tako dobra vijest za umirovljenike stize bas sa sjednice predsjednistva HDZ-a.

Izreka kako se najvise laze poslije lova i prije izbora, mogla bi tako naci svoju potvrdu i u obecanju da ce hrvatski umirovljenici uskoro mjesecno primati (prosjecno) 100 DEM vise. Nejasno je na koji nacin Valentic misli u fond mirovinskog osiguranja godisnje upumpati fantasticnih milijardu maraka potrebnih da bi bilo moguce ispuniti obecanje. No, zato je jasno zasto HDZ najvecu brigu posvjecuje upravo umirovljenicima. Podjimo redom.

Prije nekog vremena jedne su tjedne novine objavile rezultate istrazivanja javnog misljenja, koja navodno, za potrebe vladajuce stranke, u prilicnoj diskreciji, izvodi tim Instituta za primjenjena drustvena istrazivanja, na celu s dr. Esadom Cimicem. Rezultati su bili takvi da oni koji selektiraju informacije sto dnevno stizu na stol predsjednika Tudjmana, danima nisu znali kako da ih predoce hrvatskom drzavnom poglavaru. Prema tim rezultatima, na slijedecim izborima u Hrvatskoj najvise bi glasova dobila Hrvatska seljacka stranka (HSS), drugi bi bio HSLS, a HDZ bi se nasao tek na trecem mjestu.

Uzmemo li pricu o rezultatima Cimicevih istrazivanja kao tocnu, postat ce nam i jasnije otkud HDZ iskazuje toliku brigu prema umirovljenicima. Posljednji su izbori pokazali da u vecini hrvatskih gradova (s izuzecem Zagreba), HDZ gubi bitku s opozicijom. Ako je HSS doista toliko uznapredovao od posljednjih izbora, znaci da su i glasovi ruralnog dijela glasackog tijela okrenuli ledja HDZ-u. Oslanjanje na radnicke glasove takodjer je vise nego nesigurno, jer je nezadovoljstvo u tom dijelu stanovnistva - izuzmu li se prognanici - zacijelo najnepovoljnije. Uspjesi strajkova (zeljeznicari, prosvjetni radnici) to su najbolje pokazali, a teske prilike u hrvatskom gospodarstvu, gdje vecina zaposlenih prima place s velikim zakasnjenjima i gdje ogromna nezaposlenost prijeti realnim socijalnim buntom, to dodatno potvrdjuje. Ne dogodi li se nesto spektakularno sto bi omogucilo povratak prvih prognanika njihovim domovima, HDZ tesko moze racunati na znacajniji postotak glasova tog dijela birackog tijela. Njihovo nagomilano nezadovoljstvo i ocajan polozaj u kojem se nalazi ogromna vecina prognanika, bit ce pogodno tlo za stranke s desnog spektra hrvatske politicke scene.

Kad se, dakle, sve zbroji i oduzme procjena da valja igrati na sigurno i ponajprije udovoljiti umirovljenike, tradicionalno najinertniji i najkonzervativniji dio glasackog tijela, cini se posve logicnom. Moze li to medjutim biti dovoljno i za izbornu pobjedu?

Zagrebacki tjednik "Globus" proteklih je dana objavio informaciju o sklapanju predizborne koalicije cetiriju oporbenih stranaka - HSLS-a, HSS-a, Hrvatske narodne stranke i Hrvatskih nezavisnih demokrata. Te bi stranke, racuna se, na iducim izborima mogle odnijeti vise od 50 posto glasova i tako skinuti HDZ s vlasti. Iako koalicija cetiri stranke, ciji programi uz to i nemaju previse zajednickog, ne izgleda lako ostvariva - ona bi, pise spomenuti tjednik, funkcionirala jedino u slucaju kombiniranog vecinskog i proporcionalnog izbornog sustava. Za koji ce se izborni sistem opredijeliti HDZ i koliko je istine u pricama da bi cijela Hrvatska mogla biti jedna izborna jedinica, dakle, da bi novi izborni zakon mogao favorizirati cisti proporcionalni sustav, pokazat ce istrazivanja u labaratoriju Smiljka Sokola, tvorca svih dosadasnjih izbornih zakona koji su osigurali pobjedu HDZ-a. No, u tom slucaju koalicija spomenutih stranaka ne bi se odrzala, jer i HSLS i HSS procjenjuju da su dovoljno snazni i da mogu samostalno uci u hrvatski Sabor.

Bez obzira odrzali se izbori slijedece jeseni ili u redovnom roku iduce godine, HDZ ih nece docekati tako spokojno i samouvjereno kao prethodne. Cini se da je predsjedniku Tudjmanu jasno stavljeno do znanja da nikakva vojna akcija sirih razmjera nece biti tolerirana i da je on to kopenhaskim sporazumom i prihvacanjem Rezolucije 981 i sam potvrdio. Izaci na izbore, a ne napraviti pomak u apsolutno najvaznijem hrvatskom prioritetu - reintegraciji okupiranih podrucja - nije plus za vladajucu stranku i sigurno je da ce oporba tu cinjenicu iskoristiti kao najsnazniji argument u pokusaju skidanja HDZ-a s vlasti. Ako ima dijela istine u pricama da bi moglo doci do reintegracije zapadne Slavonije i pocetka mrvljenja "Krajine", o cemu se s vremena na vrijeme oglasavaju dobro informirani izvori, bio bi to preokret koji bi mogao donijeti novu glatku pobjedu HDZ-a. No, takvih naznaka na vidiku nema (narocito ne nakon jednodnevne demonstracije sile, kada je Martic na 24 sata zatvorio "svoj" dio autoceste) i cini se da je vise rijec o zeljama onih koji takve price lansiraju, nego o njihovu realnom uporistu u stvarnosti.

Znak da se, unatoc visekratnim ponavljanjima iz vrha HDZ-a kako prijevremenih izbora nece biti, oni ipak priblizavaju, vidljiv je i u pokusajima kompromitacije celnih ljudi pojedinih opozicionih stranaka. Dok se Mesic-Manoliceve Hrvatske nezavisne demokrate ovih dana cereci po drzavnim medijima kao nacionalne izdajnike par exellence zbog intervjua koje su dali beogradskim listovima (kad su u Beogradu objavljivani intervjui Tudjmana, Domljana ili Glavasa, takvih harangi nije bilo), a Budisine prve suradnike iz HSLS-a, dr. Zlatka Kramarica i Mladena Vilfana pokusava optuziti za spijunsko-obavjestajnu djelatnost, dotle se Istarskom demokratskom savezu (IDS), nakon Prvog svjetskog kongresa Istrijana, pripisuje separatisticke nakane. Pridoda li se tome i kriminalna afera s preprodajom kukuruza iz robnih rezervi u koju je upleten najpopularniji clan HSS-a Josip Pankretic, sasvim je jasno da stranka na vlasti pedantno otvara dosijee, nagovjestavajuci da u odlagaliste prljavog rublja ima jos kojecega. Istodobno, da bi se stvorilo uvjerenje kako je HDZ jos uvijek atraktivna stranka, bucno se objavljuju prelazi pojedinih zastupnika (Mirko Madjor iz HSS-a) i najavljuju novi (navodno Ivica Vrkic, Mirko Tankosic i Slavko Mestrovic iz HNS- a).

Moze se dakako postaviti i pitanje otkud tolika zurba HDZ-a da izadje na prijevremene izbore, kada je golub kojeg bi zeljela imati u ruci jos uvijek na grani. No, cini se da je Tudjmanova stranka svjesna cinjenice da bi i sadasnji "vrabac" mogao otprhnuti, jer su unutarstranacke podjele tolike da ih, bez obzira na svu stegu i kohezionu moc vlast jos nece biti moguce dugo kontrolirati. Vec drugi put unatrag dva mjeseca stizu priopcenja kako premijer Valentic ostaje na funkciji (sada je receno: do novih izbora) sto valjda treba obznaniti da Tudjman ipak ostaje uz menadzersku struju, koja je u konstantnom sukobu s desnim krilom i, s promjenjivim uspjehom, vodi rovovsku bitku za svako utjecajno mjesto. Uostalom, podjele unutar stranke vise se i ne prikrivaju, pa jedna od uzdanica vladajuce stranke Katarina Fucek i glavni tajnih HDZ-a Zlatko Canjuga u svojim posljednjim istupima javno govore o strujama i frakcijama. A kako je ukupno stanje u drzavi opcenito "danas losije nego jucer, ali zato gore nego sutra", procjene su da s izborima ne treba cekati, jer se broj potencijalnih glasova osipa iz dana u dan.

Mnogo toga zavisi kako ce proci unutarstranacki izbori u Hrvatskoj demokratskoj zajednici, predvidjeni za ovo ljeto. Izborni stab vodi Ivan Milas, ciji je polozaj unutar stranke mozda najbolje odrediti kao poziciju izmedju menadzera i desnog krila stranke. Tek kad se okoncaju ti poslovi, a HDZ pomete ispred vlastitog dvorista bit ce jasno i s cime ce, sada vjadajuca stranka nastupiti na izborima. Iz toga ce se dati zakljuciti i kada ce oni biti.

DRAGO HEDL