O VASPITANJU I OBRAZOVANJU U SLOVENIJI

Globalne promene u Sloveniji, posebno oblikovanje samostalne države, uspostavljanje višepartijskog politièkog sistema i usvajanje novog ustava, zahtjevaju i promjene u sistemu edukacije. Brojni struènjaci su u opsežnoj takozvanoj Bijeloj knjizi o vaspitanju i obrazovanju u Republici Sloveniji naglasili da je potrebno osloniti se na zajednièko evropsko naslijedje politièkih, kulturnih i moralnih vrijednosti, koje se prepoznaju u pravima èovjeka, pravnoj državi, pluralnoj demokratiji, tolerantnosti i solidarnosti. Ministar za školstvo dr.Slavko Gaber, utemeljujuSi potrebu po prevazilaženju nedostataka sadašnjeg sistema vaspitanja i obrazovanja, upozorava da "udruživanje Evrope donosi i za nas sve prepoznatljiviju nužnost visokih obrazovnih standarda te kompatibilnost školskih sistema i s tim povezanu medjusobnu uskladjenost stepena obrazovanja za pojedine profesije te medjusobno priznavanje svjedoèanstava i diploma". Vezano za sistemske promjene su za vaspitanje i obrazovanje posebno znaèajne one promjene koje dolaze iz priznavanja pluralizma vrijednostnih sistema.Razlog za promjene školstva u Sloveniji je nesumnjivo i èinjenica da jesadašnje školsko zakonodavstvo zastarjelo i na njemu- struèno i pravno utemeljeno - nije više moguSe niti rješavati nove probleme niti prenositi mnoge uspješne inovacije u svakodnevnu praksu.Osim toga nije moguSe sakriti èinjenicu da se obrazovni nivo stanovništva Slovenije presporo mijenja.Uspostavljanje kvalitetnog sistema obrazovanja koji Se dostiSi nivo razvijenih država, dalo bi doprinos u razvoju Slovenije kao države obrazovanih i kultivisanih ljudi i na taj naèin bi, pod odredjenim uslovima, bilo omoguSeno što veSem broju stanovnika da ostvari pravo na obrazovanje te dosegne što veSi stepen obrazovanja i kvaliteta na razlièitim podruèjima. Brojni struènjaci, radnici u oblasti vaspitanja i obrazovanja te dio predstavnika civilne javnosti su najviše pažnje posvetili konceptualnim rješenjima. Uprkos tome su se i prije i poslije parlamentarne rasprave rasplamsale polemiène rasprave koje su èesto bile ideološki obojene. Tako je, recimo, najveSi i najglasniji odjek imalo i još uvek ima pitanje uvodjenja predmeta o religijama, s naglaskom na kršèansku nauku, u redovne i obavezne školske programe. Polemike su se razvijale i u vezi s pitanjem trenutnih odnosno postepenih promjena u obaveznoj osnovnoj školi i usrednjim, kako opšte-obrazovnim tako i u struènim odnosno zanatskim školama. VeSina struènjaka kao i predstavnika ministarstva za školstvo se zalaže za postepeno uvodjenje promjena.Naglašavaju da se i još dobronamjernije promjene veoma lako preobrate u svoju suprotnost ukoliko nisu teoretski utemeljene i provjerene na manjim, reprezentativnim uzorcima obdaništa i škola, ili ako nisu bile veS provjerene u drugim državama. Slovenija se zalaže za oblikovanje sistema edukacije koji Se uzeti u obzir konkretne društvene odnose i razvojne težnje. Ujedno, neka "nova" škola na svim nivoima što bolje doslijedno ostvaruje zahtjev za kvalitetnu i nerepresivnu školu koja odgaja otvorenost duha, kritièko rasudjivanje i predstavlja oslonac u suoèavanju s raznim ideološkim pritiscima. Nastavne jedinke, metode predavanja, standardi znanja bili bi usaglašeni s zahtjevom za dostizanje medjunarodno provjerenih standarda znanja razvijenih država i poštovanja pluralizma kultura. Uprkos tome da su neki pojedinci i grupe pokušavali dokazati preuranjenost parlamentarne rasprave i usvajanja zakona, koji bi do isteka stoljeSa racionalnije uredili predškolsko obrazovanje, osnovnu školu (ta bi se sa dosadašnjih osam produžila na devet godina), dopunili i usavršili srednješkolske i visokoškolske programe, riješili pitanje privatnih obdaništa i škola, obrazovanja odraslih te finansiranja vaspitno-obrazovnih zavoda, paket novih zakona je bez veSih zapleta izdržao parlamentarnu proceduru i bio usvojen. Medjutim, rasprave i struèna utemeljivanja konkretnih izvedbi i dalje se nastavljaju. Nastavljaju se i polemike o predmetu o religijama, finansiranju privatnih obdaništa i škola, podijeljena su mišljenja o racionalnosti ranijeg polaska u školu i produžavanja, odnosno trajanja osnovne škole te o maturi na kraju srednje škole. Zajednièki nazivnik mnogih, nažalost ne i uvijek struènih diskusija i polemika, je ideološki i politièki rascijep, koji se u Sloveniji odražava i na školskom polju. Na sreSu je sve glasnija i sve bolje argumentirana diskusija u onim krugovima koji se prihvataju rada na promjenama u sistemu vaspitanja i obrazovanja ideološki i politièki neoptereSeno i struèno, što jasnije i preciznijew argumentirano. I upravo ti koncepti zajedno sa osnovom obnove zakonodavstva u školstvu najavljuju prekid s preijašnjom praksom, kada su, istini na volju, manjkajuSa konceptualna rješenja èesto nadomještana s na brzinu usvojenim zakonima. A ta otsutnost konceptualnih riješenja se nerijetko, više ili manje spretno prikrivala. Ako govorimo o razradjenim i veoma pregledno predstavljenim konceptualènim rješenjima, ne smijemo preSutati èinjenicu da, osim pri privatnom školstvu, predložena rješenja nisu u potpunosti stvorena na novo. Nisu nastala preko noSi, nego preko noSi, nego predstavljaju nastavljanje i širenje veS obavljenih istarživanja i ekspertiza struènjaka s razlièitih podruèja i razlièitih teoretskih usmerjenja. sasatavljaSi koncepta edukacije i zakonskih izvedbi su bili i još su uvijek svjesni postojanja razlièitih moguSnosti struènih, odnosno nauèno i filozofsko baziranih rješenja pojedinaènog problema. Medjutim još prije parlamentarne rasprave trebalo je tražiti najveSi moguSi stepen saglasnosti, bez koje ni u buduSe neSe iSi.
Katarina Lavš, AIM