LETI, LETI ......SOKO

Ljubljana Apr 6, 1995

Vjerovatno predsjednik Slovenske nacionalne desnice (SND) i poslanik u parlamentu, Sašo Lap nije èitao Krležine rijeèi o "oslobodiocima i politièarima koji sa ptièjih visina i iz ptièje perspektive gledaju na svoje podložnike", kada je u prošlu nedjelju, na rukometnom igralištu na periferiji Ptuja (malog grada u slovenaèkoj Štajerskoj, op. p.), izrekao "antologijsku" misao o tome da su visoko poletjeli slovenski sokolovi i da oni daleko vide. Radilo se o promociji "narodnobuditeljskog i fiskulturnog društva Slovenski soko (SS)", kada je, u prisustvu poslanika Lapa, predsjednika SND predstavljeno trinaest èlanova SS-a, obuèenih u zelene amerièke vojne kombinezone, nabavljene u vojnim skaldištima u Italiji, crne èizme i sa Rej Ban (Ray Ban) naoèalima. Novinari koji su pratili dogadjaj bili su jedinstveni u ocjeni da sam dogadjaj nije privukao pažnju - posjetilaca koji su došli da vide pripadnike nove nacionalno desnièarske organizacije bilo je "ako odbijemo novinare, pleh muziku, pjevaèki hor, tri ptujska mangupa koje su sokoli morali otjerati sa igrališta na kojem su igrali fudbal, sokolski izlet na Ptuj vidjelo je najviše šezdeset ljudi", zapisao je poznati slovenski nedjelnik Mladina. Malo komièno je bilo gledati kako se 13 SS-ovca, fiskulturnika i zagovornika zdravog i sportskog naèina života, trudi da uvuèe poveSe trbuhe u uske kombinezone, za koje su poznavaoci tvrdili da su garantovano posljedica piva i kako su, nakon trominutne smotre koju je izvršio njihov vodja Anton Vidic (tako su ga i pozdravljali : Pozdrav, vodji!), požurili da zapale cigarete. Sokolski pogled na svijet objasnio je "vodja" ( na njemaèkom firer) Vidic: " Ako su se nekadašnji sokoli borili protiv nemèurja, naš se bori protiv èifurja". Nemèurji su, pred prvi svetski rat bili oni koji su prihvatali njemaèki jezik, bili èlanovi njemaèkih klubova i organizacija, uglavnom bogatiji gradski trgovaèki slojevi, koje su tako nazivali nacionalno orientisani Slovenci. Èifurji su pripadnici takozvanih "južnih" naroda koji su živjeli i žive u Sloveniji. Sa ovakvom filozofijom u potpunom su skladu beretke na sokolskim glavama, sa znaèkom na kojoj je soko i slovima SS. Da ne zaboravimo - Krleža je u eseju "Deset krvavih godina" napisao o oslobodiocimai narodnim vodjama koji iz ptièje perspektive misle da vide dalje i bolje, što je za svoje SS-ovce rekao i Sašo Lap, da su "ptice biSa za koje je dokazano da imaju najzakržljaviji mozak od svih živih biSa na zemlji". Proti ovakvih "sokola" glas su digli oni pravi Sokoli, prijeratni ( tu se radi o periodu prije 2.sv.r.) èlanovi sokolske organizacije, koji su se masovno ukljuèili u Oslobodilaèki front (OF) i NOB. Zoran Poliè,predsjednik onih pravih sokola, uporno dokazuje da Lapovi SS-ovci ne mogu da budu pripadnici Sokola, jer su pravi Sokoli bili nestranaèka organizacija i nikad nisu bili pod pokroviteljstvom bilokoje politièke stranke, niti su to pokroviteljstvo prihvatali. To su potvrdiliiukljuèivanjem u OF , jer je bila OF pluralno sastavljena i u njojsu Sokoli bili ravnopravan èlan, odnosno nisu se trudili da visoko lete i daleko vide, nego su letjeli i gledali zajedno sa drugima kojima je cilj bila borba protiv fašizma. SS-ovci se bore protiv "èifurja", odnosno za nacionalno èistu Sloveniju, ako njihov vodja Vidic zna šta govori. Vidic je inaSe, prije nego što je se prepisao u nacionalnu desnicu i SS-ovce, bio šofer u slovenaèkoj ambasadi u Zagrebu. Da SS-ovci nisu ni u javnosti najlepše doèekani, svjedoèi grafit u najstrožem centru Ljubljane, na Èopovoj ulici koja vodi na Tromostovje : "Svaki SS-ovac svog partizana doèeka". Država za to vrijeme još šuti. Svjesna je, sudeSi po izjavama policijskih zvaniènika, da bi radikalno reagovanje izazvalo više šteti nego koristi. Ukoliko SS-ovci uistinu ostanu fiskulturno društvo, u što je teško poverovati veS zbog izreèenih rijeèi o "èifurima", nema razloga da reaguje. Ali, reagovaSe oni stari Sokoli koji pripremaju prijedlog za sudsku zabranu SS-ovca jer nisu, ni u jednom elementu svoje aktivnosti pripadnici stare sokolske organizacije, koja je i danas razširena u Evropi, odnosno zbog toga jer su ukrali ime koje im ne pripada i na koje nemaju pravo. SS-ovci imaju i pristalice, uglavnom u krugovima ekstremne,antikomunistièke emigracije. Tako je poznati hotelijer iz Gorice, Vinko Levstik, inaèe optužen za ubistvo najmanje petorice ranjenih partizana, ali i brzinski oslobodjen optužbe zbog "nedostatka dokaza", veS najavio da Se u mimohodu koji Se biti organizovan u okviru obilježavanja 50.godišnjice pobjede nad nacifašizmom, doSi sa vodom slovenaèkih domobrana. Inaèe, predvidjeno je da u mimohodu uèestvuju pripadnici slovenaèkih partizanskih jedinica sa ratnim zastavama i veterani iz zemalja antifašistièke koalicije. levstikovo pismo u kojem najavljuje svoj dolazak, izazvalo je takodje žestoke reakcije ljudi, koji su protestovali, citirajuSi tekst domobranske zakletve, u kojoj se pominje i vjernost Hitleru i pripadnost oružanom bratstvu sa njemaèkim iitalijanskim fašistima, kojima je, unatoè novog èitanja istorije iz ptièje perspektive, ipak osnovni posao bio oslobadjanje Slovenije od Slovenaca, kada je rijeè o Sloveniji, iako su im "oslobodilaèke" ambicije bile daleko veSe.

ZORAN ODIÆ, AIM