SUKOBI U DALMATINSKOJ AKCIJI

AIM, SPLIT, 2.4.1995. Dr. Mira Ljubic-Lorger ostaje predsjednica Dalmatinske akcije. Povjerenje joj je izglasano vecinom glasova na Petoj skupstini te stranke odrzanoj u nedjelju u Splitu. A od 44 prisutna delegata dva su glasala protiv dok ih je sedam (medju kojima i dr. Lorger) bilo suzdrzanih.

Time je celnica DA potvrdila svoje mjesto u stranci, a tek treba vidjeti sto ce to znaciti za clanstvo Dalmatinske akcije i politicko djelovanje stranke. Kako sada stvari stoje, u stranci je mnogo problema, a jedan od najvecih je pasivizacija vecine clanova gradskih i opcinskih odbora. Posljednjih dana kulminirao je i sukob predsjednice stranke sa u medjuvremenu suspendiranim potpredsjednicima DA Zoranom Ercegom iz Splita i Davorom Maricicem iz Zadra. Njih dvojica i javno su istupili kroz novinske napise i internim pismom clanstvu DA iznoseci sto sve zamjeraju predsjednici - "prije svega njezinu samovolju". Erceg se priopcenjem za javnost ogradio i od izjava dr.Ljubic-Lorger danih u intervjuu "Feral Tribuneu" na racun Hrvata, nakon cega je i uslijedila njegova suspenzija. Obojica drze da su razlozi suspenzije osobne naravi i da nemaju nikakve veze sa njihovim nanosenjem stete DA.

Erceg i Maricic o tome su novinarima govorili i na press- konferenciji sazvanoj uoci Skupstine DA. Osporili su regularnost te "programske sjednice", te najavili svoj izlazak iz stranke ako Mira Ljubic-Lorger ostane predsjednica.

Skupstini se odazvalo 45 od 69 delegata s pravom glasa, ali je clan zadarskog Gradskog odbora Sasa Jaksic napustio sjednicu protestirajuci sto u dvoranu nije pusten Davor Maricic. U toku sjednice, naime, Komisija za zalbe i predstavke konstatirala je da je Maricic punopravni clan Skupstine jer premda je suspendiran sa svih funkcija nije brisan iz evidencije clanstva. No, Maricic ipak nije prisustvovao sjednici mada su na pocetku on, Erceg i jos neki bivsi celnici stranke primjeceni pred vratima.

U svom izvjestaju o radu Mira Ljubic-Lorger kazala je da je posljednja skupstina odrzana potkraj listopada 1993. godine u ilegali kad su se ocajnicki pokusavali spasiti ljudi kojima je montiran sudski proces, a ova se skupstina odrzava javno sto takodjer govori o stranci. Osvrnula se i na cinjenicu da je stanje u Dalmatisnkoj akciji odredjeno opcim stanjem u Dalmaciji. Iznijela je i da je pretvorba poduzeca obavljena tako da skoro citavu imovinu kontrolira drzava, da je bankarski sustav nakaradan, da je u Dalmaciji sve vise nezaposlenih, da se stvara latinoamericka socijalna struktura, a "o nama odlucuje mala grupa ljudi povezana rodbinskim vezama koja stoluje u Zagrebu". Kazala je i da je zadovoljna rezultatima DA s obzirom da je stranka stvorena ni iz cega, a da su njezini clanovi cesto maltretirani, Iznijela je i misljenje da je Programska deklaracija, koja je ponudjena clanovima Skupstine na usvajanje prekretnica u politickoj misli i da je to program nacionalnog spasa. "Drzavni mediji - rekla je dr. Ljubic-Lorger - ustupaju prostor onima koji ne mogu prihvatiti stranacku disciplinu i kolektivni rad vec naprotiv citavo vrijeme opstruiraju. Opovrgla je sve navode koje su u javnosti iznosili suspendirani potpredsjednici. Stranka nije bez problema, ali ljudi se tek uce politickom djelovanju, rekla je ona dodavsi na kraju da je DA stranka velike gradjanske hrabrosti, te je zavrsila svoj izvjestaj rijecima "Tudje necemo - Dalmaciju ne damo".

U diskusiji o tom izvjestaju cula su se misljenja oprecna onom sto je iznijela dr. Lorger, ali i ona koja su podrzala njezino izlaganje. Slobodan Bocina iz Splita rekao je da njezin izvjestaj govori o svemu izuzev o radu DA. Zatrazio je da Skupstina stane na kraj improvizacijama koje su postale zastitni znak stranke jer niti jedan njen organ ne radi kako treba, a neki se nikad nisu ni sastali, kao naprimjer Sud casti iako je za to bilo razloga. Radovan Keckemet, predsjedavajuci Skupstine upitao je kakve su namjere onih koji prigovaraju jer pirmjerice Bocina je clan Komisije za statut koja se nikad nije mogla okupiti jer se nisu mogli dogovoriti o vremenu odrzavanja sastanka. Tanja Zizic je pak misljenja da je svatko tko je htio mogao raditi.

Poldo Puharic iz Makarske naglasio je da su od osnutka stranke 22 clana Regionalnog odbora dali ostavku zbog Mire Ljubic-Lorger. Ivan Rudez ustvrdio je takodjer da stranka ima los protok informacija, da se clanstvo pasiviziralo, a da sve stoji u rukama dva-tri covjeka: "Ja i sebi upucujem kritiku zbog nerada, kao i svima vama, a najvecu kritiku upucujem Miri Ljubic-Lorger jer je da bi stranka opstala sve uzela u svoje ruke. Ne moze se desiti da je predsjednica u SAD a da za to vrijeme stranka ne djeluje".

Na kraju se sa Rudezovim rijecima slozila i dr. Mira Ljubic- Lorger konstatiravsi da u rukovodstvu stranke nije bilo kolektivnog rada jer su redovito dva glasa bila protiv. Na kraju je sve zavrsilo usvajanjem Programske deklaracije DA u kojoj se istice zalaganje svim demokratskim sredstvima za regionalnu samostalnost uz primjereni stupanj slobode opcina i gradova jer nepostivanje prava na regionalno organiziranje moze imati nesagledive posljedice za privredni i kulturni razvoj Dalmacije, ocuvanje demokracije u Hrvatskoj, te njezino integriranje u Evropu.

MATE TUKIC