NAKON POSLJEDNJE REZOLUCIJE VIJECA SIGURNOSTI UN
i.include c:\wp60\
KOD UNPROFORA NISTA NOVA
AIM SARAJEVO, 3.04.95. "Priznajem, razumljive su mi frustracije Bosne i Hercegovine zbog ogranicenja misije UN", izjavio je jedan od americkih diplomata u UN, Karl Inderfurt, dodajuci pri tome kako lijek za te frustracije u ovom trenutku svakako nije povlacenje snaga UN ni iz BiH ni iz Hrvatske. Ovo diplomatino "priznanje" o shvacanju "ovdasnjih frustracija" zapravo razotkriva i koliko je siromasno poznavanje elementarnih cinjenica o desavanjima na prostorima bivse Jugoslavije, bar kod onih koji se delegiraju da sudbonosno o tom prostoru odlucuju.
Zapravo, Bosna i Hercegovina zvanicno nikada nije zatrazila povlacenje "plavih sljemova" s njenog teritorije, stovise nije uslijedio niti zvanicni zahtjev za bitnu promjenu mandata Unprofora vec striktno i potpuno sprovodjenje dosadasnjeg. Prvi covjek republickog Predsjednistva, Alija Izetbegovic, na nedavnoj je konferenciji za novinare izjavio da "na osnovu postojeceg mandata Unprofor bi imao vec sada mnogo sta da radi i to je ono na cemu cemo mi insistirati u narednom periodu", te pojasnio to zahtjevima za efikasnom zastitom sigurnosnih zona u skladu s vec donesenim rezolucijama, potom provodjenjem mandata na osnovu NATO ultimatuma u zoni iskljucenja Sarajeva, potiskanja Karadzicevih snaga iz sigurnosne zone Srebrenice, provodjenjem mjera zastite od snajpera u Sarajevu i otvaranjem puteva preko aerodromske piste u ovom gradu.
No, komentar prvog covjeka republicke i federacijske Vlade BiH, Harisa Silajdzica, nakon najnovije rezolucije Vijeca sigurnosti UN o tri odvojene misije njihovih snaga u tri novonastale drzave na ovom tlu, potcrtava kako je i ona u funkciji zadrzavanja problema i nastavka konflikta unutar BiH: "Osnovni problem jeste u tome sto se taj koncept podudara sa konceptom rezima u Beogradu. Zato ne vidim da je ova rezolucija donijela nikakve bitnije promjene. Dok se ne razidju ta dva koncepta - konept medjunarodne zajednice kroz UN i koncept Beograda - nema rjesenja problema", kaze Silajdzic. Premijer se, ujedno, ne nada nicem boljem jer je "sasvim ocito da se ovom rezolucijom ponovno oslikava raspolozenje medjunarodne zajednice koja je prihvatila zrtvovanje BiH za tzv. svjetski mir i poredak".
Prijedlog generalnog sekretara UN da se "visak mirovnih snaga" - operira se i s brojkom od 6.000 vojnika - poslije isteka njihovog mandata u Hrvatskoj jednostavno preseli u Bosnu i Hercegovinu, docekan je u Sarajevu s istim nepovjerljivim odnosom kao i sama najnovija rezolucija 981, ali ponovno kao pojedinacni stav predstavnika vlasti, a ne kao institucionalno i jasno definirana drzavna politika. Ministar u Vladi BiH za odnose s Unproforom, Hasan Muratovic, iako tvrdi da be-ha Vlada nema nista protiv dolaska dodatnih snaga, kategoricno trazi da se razjasni kakav ce zadatak ti vojnici imati: "Nas zahtjev sastoji se i u tome da se administracija UN preseli negdje u BiH. Ako im ne odgovara Sarajevo, onda im sigurno odgovara Zenica", veli Muratovic.
Za razliku od vladajucih struktura u bosanskohercegovackoj politickoj sceni opozicija je daleko konkretnije i, cak, drzavotvornije prokomentirala posljednja desavanja oko boravka "plavaca" u BiH. "Prisustvo snaga UN je sustinsko pitanje o kome odluku i politicke stavove treba da donosi jedino Skupstina RBiH", tvrdi potpredsjednik UBSD, Sejfudin Tokic, cija je stranka inace vec nekoliko puta potencirala cjelovitu raspravu o ovom pitanju i upozoravala na nedopustivost pausalnih i samostalnih izjava predstavnika vlasti. "Moramo shvatiti da bez vojnog i politickog prisustva medjunarodnih faktora nema stabilnog mira i zivota na ovim prostorima. Mi, naravno, time ne zahtjevamo promjenu, vec jace i vece prisustvo radi zastite granica i sigurnosnih podrucja u BiH", zakljucuje Tokic.
Clan predsjednistva SDP BiH, Esad Zgodic kaze da je njegova stranka eksplicitno protiv da se dodatne snage Unprofora razmjeste na sadasnje linije razgranicenja koje je beogradski rezim uspostavio zlocinom i genocidom: "To bi znacilo sankcioniranje definitivne podjele BiH i legalicaziju sile kao vodeceg principa medjunarodne politike". Glavni odbor stranke MBO pak smatra da je uloga Unprofora na podrucju BiH svedena na ulogu nezainteresiranih posmatraca koji se nerjetko nalaze u vojnicki ponizavajucim situacijama.
Koliko ce tek uloga Unprofora u BiH biti ponizavajuca u slulcaju obnavljanja proljecnog rata, o cemu se sve glasnije govori i unutar Bosne i Hercegovine i izvan nje, nazalost, vrlo brzo cemo vidjeti.
MIRSADA BOSNO