PRATI TRAG NOVCA

Uzbuna na deviznom trzistu

Tekst:

Protekli vikend gradjanima Jugoslavije obnovio je nezeljena sjecanja na vrijeme hiperinflacije od prije godinu i po dana. U toku svega jednog dana, u nedjelju 26. marta, vrijednost marke na crnom trzistu je udvostrucena. Bura na glavnom podgorickom trzistu devizama - tzv. kamionskoj pijaci, poznatom sastajalistu svih koji trguju devizama, pocela je vec u prijepodnevnim casovima tokom kojih je marka sa standardnih 2,2 dinara dostigla za mnoge fantasticnu vrijednost od tri dinara. U prvim poslijedpodnevnim satima doslo je do kratkotrajnog smirivanja (dilerima je ponestalo para), pa je cak doslo i pada cijene marke na 2,9 dinara. Ali, vec oko tri sata popodne nove kolicine dinara isplivale su na ulicu (a medju dilerima se to objasnjava dolaskom poslovnog voza iz Beograda), tako da je u vecernjim satima cijena marke zastala na 4 - 4,5 dinara.

Pijaca je toga dana bila bez uobicajene zivopisne atmosfere, bez larme i saljivog cjenkanja. Dileri i preprodavci svercovane robe iz Turske i Madjarske, zabrinuti, nijesu imali objasnjenja za nagli pad dinara. Kao po onoj narodnoj "Ko uzme kajace se, ko ne uzme jos i vise" svi su se zabavili o svom jadu i strijepili od novog toka kursa. Dok su trgovci preracunavali gubitak koji su pretrpjeli zbog skoka marke (robu kupuju za devize, a prodavali su je za dinare po starom kursu, pa sad ne mogu da se "izvuku"), dileri su prebrojavaju devize i dinare po dzepovima i kalkulisali sta im je pametnije ciniti - oslobadjati se dok je vrijeme dinara ili deviza.

Haos se prenio i na ponedjeljak. Iako je citava operacija vec bila zavrsena, inflatorni zamajac, strah stanovnistva od dalje propasti dinara i brzo prilagodjavanje trgovaca dnevnim promjenama kursa vjestacki su produzavali naglo stvoren nivo kursa marke. Posto je ponestalo dinara i nakon sto su stigla brojna zvanicna tumacenja da nema pomena o devalvaciji, niti da je iko u drzavi stampao novac bez pokrica, pogotovo sto su finansijski policajci i trzisne inspekcije pocele da zatvaraju i kaznjavaju radnje, tokom dana je doslo do postepenog smirivanja i povratka kursa na predjasnji nivo.

Uslijedila su brojna reagovanja. Ovog puta su se svi drzavni organi, bankari, pa cak i direktori preduzeca na vrijeme potrudili da se ograde od bilo kakve veze sa iznosom dinara na ulicu. No, metod koji je koristen za otkup deviza, jer o tome se radi, odavno je vec bio primjenjivan u zemlji. Drzava je bjesomucno stampala sve manje vrijedan novac da bi ga na razne nacine, pa i ovakve kao sada poturala stanovni{tvu u zamjenu za devize. Sto se kursa dinara tice, ovog puta ostalo je sve po starom, samo sto izostaje odgovor na pitanje ko je izazvao svu ovu pometnju.

Bez mogucnosti da daju definitivne odgovore novinari su poceli detektivsku igru traganja za krivcem jednodnevnog monetarnog haosa. Uputstvo novinarima koji su otkrili aferu Votergejt glasilo je "prati trag novca"! Ima li tragova iza ovog "zlocina"? Posto su dinari istovremeno ispusteni u sve vaznije centre u zemlji znaci da se radi o dobro planiranoj i siroko organizovanoj akciji. Na smirivanje kursa u Podgorici, tvrde dileri, uticale su devize donesene sa Kosova, u Crnoj Gori ih jednostavno nije bilo dovoljno da zaustave inflatorni stampedo.

Zanimljivo je da se sve ovo zbilo istog dana kada je guverner Narodne Banke Jugoslavije Dragoslav Avramovic upoznao javnost sa "notornom istinom" da nikakve primarne emisije u zemlji nema. Kao u zlosrecnom sticaju okolnosti i savezni premijer Radoje Kontic, ocjenjujuci tromjesecne interventne mjere, koje su obuhvatile zamrzavanje plata i penzija, vrlo restriktivnu kreditno-monetarnu politiku i politicki pritisak na vracanje cijena, istoga dana izjavljuje: "Te mjere su uticale na smirivanje cijena uz ocuvanje pariteta dinara na decembarskom nivou". Posto je naglasio da su interventne mjere vec dale pozitivne rezultate, Kontic je, kao uzgred, najavio njihovo ukidanje i prelazak na veci stepen trzisnosti. Ovakvu najavu poznati crnogorski ekonomista Dr Veselin Vukotic shvata kao "znak da ce u medjuvremenu doci do dodatnog stampanja odredjene kolicine novca, a kada se s time zavrsi, tada ce se reci: evo vam trziste."

Otkuda onda odjednom tolike pare na ulici?

Medju "krivcima" za upumpavanje dinara na ulicno trziste podgoricani su prvo pronasli dobitnika nedavne premije na LOTO-u (1.5 miliona dinara) iz Niksica. No, anonimni srecnik je tek dva dana kasnije podigao dobitak iz kase crnogorske lutrije, tako da je ta varijanta morala otpasti. Uostalom, ukupan dobitak iznosi oko milion i po dinara, sto je, tvrde strucnjaci, u odnosu na sumu koja je mogla izazvati ovakve poremecaje na trzistu isto sto i kap u moru. Naravno, krivca je po ugledu na raniji period bilo vrlo lako pronaci i u crnogorskim vlastima, koje su navodno obrnule pare pripremljene za isplatu penzija. (Beogradska "Politika", tako, cak navodi da su dinari u Srbiju stigli iz Crne Gore.) Medju potencijalnim krivcima nasli su se i vojvo|anski seljaci, koji su upravo dobili pare za sjetvu, medjutim, posto se radi o sumi od "svega" 15 miliona dinara ukupno, tesko je vjerovati u mogucnost da se sve odjednom i tako precizno sinhronizovano sjuri na crno devizno trziste. Cuju se i nagadjanja o tome da je rijec o parama koje je drzava odstampala za potrebe vojske (navodno oko milion i trista hiljada dinara, od cega je tek jedan dio ispla}en oficirima - po 150 dinara za regres, a ostatak zavrsio na ulici). Medju ubjedljivijim verzijama je i ona po kojoj se radi o novcanicama koje su odstampali bosanski Srbi i za njih na brzinu pokupovali valjaniju valatu. Nezvanicno se tako saznaje da su u Podgorici iz automobila trebinjske registracije koferima donoseni dinari i da su pronadjene znacajne kolicine falsifikovanog novca. S obzirom na ranija iskustva sa ilegalnom stamparijom novca u Banjaluci i na aktuelne sukobe Karadzica i Milosevica, ovakva tumacenja izvora haosa na deviznom trzistu ne djeluju neubjedljivo. No, istovremeno, dileri tvrde da su i ovog puta medju najaktivnijima bili oni za koje je odranije poznato da rade za banke.

Objasnjenja zvanicnika, koji demantuju bilo kakvu vezu sa ovim zbivanjima, i upucuju na tzv. psiholoski faktor, odnosno laznu uzbunu medju privrednicima zbog prica o devalvaciji i ocekivanja da ce se to ozvaniciti istekom 31. marta, tj. interventnih mjera, ipak nijesu sasvim ubjedljiva. Zaista, tromjesecni period interventnih mjera privodi se kraju, a odgovora na pitanje kakva ekonomska politika ce se voditi od prvog aprila jos nema. Sve otvorenija ocekivanja da ce drugi kvartal biti manje restriktivan otuda su mnogi privrednici protumacili kao ponavljanje stare seme o kreditima za ozivljavanje proizvodnje i cini se da je poceo start trke za kreditima. Zbog toga je i porastao ziralni kurs marke tokom prosle nedjelje. Tromjesecne restrikcije u kreditnoj politici postavile su problem nelikvidnosti na prvo mjesto, a strucnjaci upozoravaju da dalje odugovlacenje sa finansijskom podrskom privredu vodi u depresiju, ali istovremeno i da neoprezno popustanje kreditnih ventila otvara put u inflaciju.

Zvanicne devalvacije, ukoliko je vjerovati funkcionerima NBJ, nece biti. No, zato, bez obzira na protekli "crni vikend" dinar kontinuirano, polako, ali sigurno, gubi svoju vrijednost. Prije svega mjesec dana probio je psiholosku granicu - dva dinara za jednu marku i potom svakodnevno padao da bi se prije nedjeljne oluje odrzavao na kursu 2,2 dinara za marku. S obzirom na staro pravilo ponude i potraznje strucnjaci smatraju da do ovoga dolazi sbog kontinuiranog povecavanja novcane mase u opticaju. Posto je, kako se tvrdi, u opticaju oko 2,4 milijarde dinara, strucnjaci tvrde da se dnevno dodatno upumpava jos oko 50 do 60 miliona dinara. Posljednje analize domacih ekonomskih prilika strucnjaci beogradskog Instituta ekonomskih nauka zavrsili su upozoravajucim rijecima: inflaciju uvijek i svuda proizvodi jedino drzava.

Dragan DjURIC (AIM)