SKUPSTINA RBIH RASPRAVLJALA O BOSNJACIMA U SANDZAKU

DEKLARACIJA O KRSENJU LJUDSKIH PRAVA SRBIJI I CRNOJ GORI

AIM SARAJEVO, 30.03.95. Nakon Izetbegoviceve konstatacije na Glavnom odboru SDA, neposredno prije zasjedanja Skupstine BiH, da su "eventualne specijalne veze bosanskih Srba i Srbije moguce jedino uz uvjet istih takvih veza izmedju Bosnjaka u Bosni i sunarodnika u Sandzaku", i na republickom parlamentu se po prvi put javno raspravljalo o sandzackom pitanju i stavu BiH prema desavanjima u tom dijelu tzv. SR Jugoslavije. Naime, sudbina Bosnjaka- Muslimana u srbijanskom i crnogorskom rezimu bila je dio ekspozea premijera Harisa Silajdzica, nakon cega su zatupnici izglasali Deklaraciju o krsenju ljudskih prava i sloboda Bosnjaka-Muslimana u Sandzaku i drugim dijelovima Srbije i Crne Gore.

"U Srbiji i Crnoj Gori poodavno su dignute maske iza kojih se krio ekstremni i fasistoidni nacionalizam" kazao je Silajdzic a potom podsjetio da je zbog terora, uskracivanja nacionalnih, politickih i vjerskih prava i sloboda, te zbog policijskih i sudskih progona vise od 70 hiljada Bosnjaka-Muslimana u protekle tri godine izbjeglo iz Sandzaka trezeci utociste u zemljama sirom svijeta: "Bosnjaci su potpuno prognani iz 45 sela i sest manjih naselja duz granice RBiH. U terosristickim akcijama srpskih ekstremista ubijena su najmanje 44 Bosnjaka. To je broj o kojem se javno govori, ali tajnih likvidacija ima mnogo vise. Ukupno 181 sandzacki Bosnjak vodi se na listi nasilno odvedenih - kidnapovanih osoba", ustvrdio je be-ha premijer. U nastavku svog ekspozea on je konstatovao da je, u uvjetima kada su liseni osnovnih ljudskih prava, iluzorno govoriti o politickim pravima Bosnjaka u Srbiji i Crnoj Gori.

• Vjerske se slobode takodjer grubo narusavaju, nastavio je Silajdzic, i realizuje se perfidan program gusenja nacionalnog identiteta, a sve je praceno i ekonomskim pritiskom. Samo tokom prosle godine u Sandzaku je u sudskim i administrativnim postupcima zabranjeno poslovanje najmanje 590 privatnih preduzeca i radnji ciji su vlasnici Bosnjaci-Muslimani. Mnogo toga ostaje skriveno od javnosti i mi samo mozemo naslutiti sta se dogadja iza "gvozdene zavjese" koju je tzv. Jugoslavija spustila na prostore na kojima zive nesrpski narodi - posto je beogradski rezim osjetio da istina o polozaju manjina promija u svijet.

Odnos medjunarodne zajednice, odnosno Generalne skupstine UN, OESS-a i Tadeusa Mazovjeckog, prema problemu Bosnjaka u tzv. SR Jugoslaviji, takodjer je zauzelo mjesta u premijerovom izlaganju. Po Silajdzicevom misljenju rezim u Beogradu je, upravo zbog svog odnosa spram nesrpskog stanovnistva, zabranio daljnji rad Stalne misije organizacije za evropsku sigurnost i suradnju u Sandzaku, na Kosovu i u Vojvodini, nakon cega je do nepodnosljivih razmjera eskaliralo nasilje, bezakonje i svi oblici gazenja ljudskih prava:

• Mir na Balkanu nece se postici gusenjem i unistenjem bosnjacke, albanske, madjarske, hrvatske i drugih manjina u Srbiji i Srnoj Gori. Jedini pravi i pouzdani put prema miru je da se javno osudi i sprijeci teror i genocid nad manjinama i da se otvore procesi demokratizacije koji ce voditi ka punom postivanju ljudskih prava i prava koji su po medjunarodnim zakonima priznata nacionalnim manjinama. Bosnjaci u Srbiji i Crnoj Gori ni na koji nacin nisu dali povoda za tako brutalan i surov odnos prema njima, zakljucio je Silajdzic napominjuci da su Bosnjaci na tim prostorima uvijek bili primjer tolerancije i umijeca zajednickog zivota, te da to mogu biti i ubuduce "ako im se obezbjede osnovna prava, rpije svega pravo na zivot, pravo na licnu i imovinsku sigurnost, pravo na nacionalni identitet i pravo na ispovjedanje svoje vjere".

Zakljucujuci svoj ekspoze Haris Silajdzic je ustvrdio da otvaranje ovog pitanja u Skupstini BiH ne znaci da drzava BiH otvara pitanje teritorijalnog integriteta Srbije i Crne Gore: "Mi respektujemo medjunarodno priznate granice susjednih zemalja i ne pretendujemo da se mjesamo u unutrasnja pitanja drugih zemalja." Po njegovim rijecima radi se o tome da Skupstina RBiH ima i pravo i obavezu da ukaze na gazenje ljudskih prava, na teror i nasilje koje se vrsi nad Bosnjacima u Srbiji i Crnoj Gori, a narocito u Sandzaku, te da se insistira na preduzimanju mjera kojima ce se sprijeciti dalji genocid nad pripadnicima bosnjackog naroda.

Nakon premijerovog izlaganja zastupnici Skupstine RBiH usvojili su Deklaraciju o krsenju ljudskih prava i sloboda Bosnjaka- Muslimana u Sandzaku i drugim dijelovima Srbije i Crne Gore. U dokumentu se zahtjeva od Vijeca sigurnosti UN, Vijeca Evrope, Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju, Evropske unije, Organizacije islamskih zemalja i Medjunarodne konferencije o bivsoj Jugoslaviji da odmah preduzmu mjere za zastitu Bosnjaka- muslimana u Srbiji i Crnoj Gori. Skupstina RBiH apeluje, potom, da parlamenti i vlade SAD, Ruske Federacije, Njemacke, Velike Britanije i Francuske sprijece nasilje nad Bosnjacima- muslimanima u Sandzaku. Parlamentima Madjarske, Hrvatske, Albanije i drugih zemalja cije nacionalne manjine zive u Srbiji i Crnoj Gori, predlozeno je da preduzmu zajednicke aktivnosti na zastiti njihovih prava i sloboda.

Republika Bosna i Hercegovina ce se zalagati za autonomiju Sandzaka, stoji u dokumentu, ali u skladu sa odgovarajucim aktima medjunarodnog prava koja ce imati neophodne medjunarodne garancije, te se naglasava da je to principijelno pitanje raspleta krize na prostorima bivse Jugoslavije jer "niko nema pravo da drugim narodima uskrati ono sto trazi za pripadnike vlastitog naroda". Na koncu, u Deklaraciji stoji i to da ce Skupstina RBiH i dalje kontinuirano pratiti polozaj Bosnjaka- Muslimana u Sandzaku i drugim dijelovima Srbije i Crne Gore.

MIRSADA BOSNO