PASTIRAC, SLIJED I LOPARKA ZA DOBAR TEK
Sto ceka neke buduce srpske turiste kada nakon normalizacije odnosa Zagreba i beograda svrate u hrvatske restorane
AIM, OSIJEK, 29. 3. 1995. Kada normalizacija hrvatsko-srpskih odnosa, o kojoj se u posljednje vrijeme ponovno i sve vise govori, jednom dovede do uspostave sada prekinutih cestovnih i zeljeznickih komunikacija, buduci gosti iz Srbije naci ce se na mukama sto da izaberu iz jelovnika koje ce im ponuditi hrvatski konobari. Naime, iz vremena "al' se nekad dobro jelo, bas", mnogo se toga promijenilo, pa ce trebati prilicno dovitljivosti da se pronikne u nove nazive jela i otkrije sto se iza njih skriva. Dakako da o srpskom pasulju, srpskoj salati ili odresku Karadjordje turisti ili poslovni ljudi iz Srbije vise nece moci ni sanjati, ali ce im, pozele li i neka druga jela koja su obicavali jesti za ranijih boravaka u Hrvatskoj, trebati dodatna pomoc konobara i kuhara. Namjernik koji pozeli cevapcice, na mnogim ce jelovnicima uzalud traziti svoje omiljeno jelo, ni ne sluteci da se ono skriva pod zagonetnim nazivom "prutici od mljevenog govedjeg mesa". Slicno ce proci i onaj tko vise voli jesti zlicom: zatrazi li cobanac i namjeri li se na kakvog konobarskog pripravnika, morat ce mu objasniti o kakvom je jelu rijec. "Mislim da znam", reci ce tada konobar. "To isto jelo sada se zove 'pastirac'". Naime, otkako u Hrvatskoj vise nema cobana, vec ovce cuvaju pastiri, jasno je da je i popularno jelo koje su oni najbolje spravljali, promijenilo svoj naziv.
U seriji popularnih "Kuharica" sto ih je 1985, godine izdala zagrebacka "Mladost" (autorica Branka Vlahovic), u knjizi "specijaliteti s rostilja" pobrojana su mnoga jela cije nazive danas vise nije moguce pronaci na jelovnicima u hrvatskim gostionicama, restoranima ili hotelima. Leskovacki cevapcici, vranjanska ili pirotska pljeskavica, leskovacka muckalica, djulbastija - iscezli su nazivi s jelovnika, no uz malo strpljenja uglavnom cete ih pronaci, dakako pod drugim imenom. Leskovacki voz u jednom zagrebackom ugostiteljskom objektu dobio je naziv "Samoborski vlak", a u restoranu koji u Osijeku tradicionalno ima najbolji rostilj, leskovacki je voz kratko preimenovan u "slijed".
Bilo bi pogresno reci da se na udaru promjena naziva nalaze samo jela ciji je zavicaj u Srbiji ili (nakon muslimansko-hrvatskog rata) u muslimanskom dijelu Bosne. Predstojnik Zavoda za hrvatski jezik Hrvatskog filoloskog instituta dr. Mijo Loncaric, koji predvodi akciju za promjenu stranih nazivlja, tako je objasnio da se i za jedno od najpoznatijih talijanskih jela - pizzu - moze pronaci odgovarajuci naziv u hrvatskom jeziku. Ako se na jelovniku uskoro nadje "loparka", bit ce to samo drugi naziv za pizzu, jer - drzi dr. Loncaric, kako se pizza obicno stavlja lopatom u krusnu pec, logicno je da se jelo priredjeno na taj nacin zove "loparka".
Bude li nastavljen taj trend s jelovnika hrvatskih restorana ubrzo ce nestati hamburgeri, bifteci, ramsteci i hemendeksi, a o raguima, rostbifu, spagetima i lazanjama da se i ne govori. Ni jelovnike nece moci mimoici sveopci trend koji je zahvatio "hrvatski novogovor", pa nakon podsmijeha zrakomlatu (helikopter), ukrudbi (erekcija) i njezniku (muski spolni organ), valja ocekivati i hrvatske prijevode za saumrolne, kremsnite i princez-krafne.
Hrvatska vlada je nedavno donijela odluku po kojoj sva poduzeca u Hrvatskoj moraju imati iskljucivo hrvatske nazive, pa ce se u nevolji naci zrakoplovna tvrtka "Croatia-Airlines", nekadasnji "Jugoton", koji se sada zove "Croatia Records" ili rijecki brodarski prijevoznik "Croatia Lines". Moze se ocekivati da ce pod udar zakona doci i nazivi restorana tipa "Casablanca", "Best". "Styl", "Jet Set" i slicni. Ako pizzerije i postanu "loparnice", onaj tko bude pokusao prevesti cevabdzinicu imat ce vraskog posla. Mesni prutici od govedjeg mesa nisu pogodni za pravljenje jezicnih kovanica, kao sto ni svako meso nije dobro za cevapcice.
DRAGO HEDL