INTERVJU: RASIM DELIC, KOMANDANT ARMIJE BIH

Sarajevo Mar 20, 1995

AIM SARAJEVO, 20.03.95.

AIM: prije vise od mjesec dana predsjednik Predsjednistva RBiH, Alija Izetbegovic, upozorio je medjunarodnu zajednicu da ce, ne prestanu li napadi na Bihac, Armija BiH uzvratiti na drugim frontovima. Kakva je danas situacija?

Delic: Napadi koje agresor izvodi u bihackoj regiji jesu velikog intenziteta, ali mi i dalje procjenjujemo da snage petog korpusa mogu izdrzati te napade. To pokazuju i na terenu. Mi zelimo da dovedemo do toga da predstavnici medjunarodne zajednice u BiH konacno prekinu sa, nazovimo to neutralnoscu, da konacno kazu ko krsi ovaj sporazum jer je Armija BiH sporazum ispostovala do kraja. Ako bude potrebno, nezavisno od stavova koje zagovaramo i pokusavamo provesti, mi cemo otvoriti druge frontove i sigurno je da peti korpus nece ostati sam. Cak i ako se budemo aktivirali, ne znaci da cemo to medijski prezentirati. Smatramo kao obavezu Armije BiH i drzave BiH da se brani na svakom dijelu zemlje i ne smijemo dozvoliti da ovaj sporazum vazi ili ne vazi samo na nekim dijelovima terena.

AIM: Pozvani ste ovih dana na novi dogovor s generalom Mladicem i komandantom UN snaga za BiH generalom Smithom. Hoce li doci do tog sastanka i o cemu bi se trebalo razgovarati?

Delic: Ja, kao covjek i vojnik, doveden sam u situaciju da radi pokrica necijih aktivnosti treba da idem na sastanke koji su potpuno beskorisni. Govorim ovo i zbog toga sto je sporazum o primirju od 31.12.94. potpuno jasan, nedvosmislen. Mi smo sate i sate utrosili da se u tom tekstu znaju obaveze onih koji ga potpisuju. To smi posebno podvukli jednim dokumentom od 11.01.95. gdje su cak navedeni i datumi i obaveze i UNPRFOR-a i srpske strane kad je rijec, prije svega, o povlacenju stranih trupa iz bihacke regije i o otvaranju humanitarnih puteva. Posto je to i vremenski i prostorno definisano, ja i dalje ne vidim razloga da se sastajemo i razgovaramo o istom pitanju kad se ono sto je precizno definisano i potpisano ne postuje. Kako pregovarati sa onima koji ne postuju vlastite potpise? Smatram da su dalji pregovori samo pokrice za UNPROFOR ili generala Smitha kako nesto rade. Ili pokrice za medjunarodnu zajednicu da se nesto desava na ovim prostorima. Ja nisam spreman da pokrivam bilo ciju neaktivnost i nepostivanje sporazuma.

AIM: Nedavno ste u ZAgrebu imali sastanak s prvim ljudima iz HVO i HV. Da li ce se uskoro formirati jedan stozer-stab, i da li ste se napokon usaglasili o zajednickim djelovanjima?

Delic: Kao kolektivni komandant Armije BiH o jedinstvenom stabu treba da se izjasni i odluci Predsjednistvo RBiH. Mi cemo u svakom slucaju nastaviti aktivnosti po tom pitanju, a cilj je zajednicki: da srbijansko-crnogorski agresor shvati da ne moze da nas razdvoji, naprotiv, da cemo pokusavati pruziti zajednicki otpor ovoj agresiji, kako na prostor BiH, tako i Hrvatske. Kad je rijec o zajednickom borbenom djelovanju i na Kupresu se pokazalo da je to i moguce i pozeljno. Da li poslije ova cetiri mjeseca, ili ne znam kad, sigurno je da ce postojati prostor na kojem ce zajednicki djelovati Armija BiH i HVO. To su nedvosmislene stvari i u tom pogledu preuzete su i mjere da se i dio operativnog tijela zdruzenog staba koji djeluje u Sarajevu izmjesti na pogodnije terene gdje bi mogao koordinirati takva borbena dejstva.

AIM: Ovih se dana govori i o ponovnom formiranju HVO Sarajevo. Koliko je tu istine?

Delic: Ja kao komandant Armiej BiH nemam nista protiv formiranja HVO na bilo kom prostoru, ako je to reciprocno. Ne moze postojati samo HVO na prostorima koje kontrolise Armija BiH, a da ne bude i suprotno. Zato sam nedavno u Jablanici predlozio predstavnicima HVO da formiramo dvije jedinice Armije BiH na prostorima koje kontrolise HVO, da to zapravo bude jedan paritet. U ovom momentu, ponavljam, nema govora o formiranju HVO u Sarajevu, niti na bilo kojim drugim prostorima. Cak, po jednoj uredbi sa zakonskom osnovom, HVO ne postoji na teritoriji koju kontrolise Armija BiH. Samo je u pitanju moja dobra volja i politicki sluh da smo zadrzali 110-tu i 108-u brigadu HVO, u okolini Tesnja i Brckog. Sad smo se dogovorili da te jedinice budu predpocinjene trecem, odnosno drugom korpusu Armije BiH. To je realnost. Te jedinice same za sebe niti bi odbranile te prostore, niti bi ostale tu da nema brojnih jedinica ABiH okolo. Zato ja u svim razgovorima zagovaram principijelno otvaranje koje bi trebalo biti pocetak jednog potpunog otvaranja ka stvaranju jedinstvene federalne vojske.

AIM: Evidentne su u posljednje vrijeme nesuglasice izmedju Armije BiH i UNPROFOR-a na tuzlanskom aerodromu i u Gornjem Vakufu oko srpskih oficira za vezu. Otkuda te tenzije?

Delic: Ne postoje nikakve nesuglasice. Postoje principi koje UNPROFOR mora postovati. Kad je rijec o Gornjem Vakufu i Tuzli, rijec je o nepostivanju sporazuma od 31.12.94. Tamo se, istina, govori o oficirima za vezu, ali i o tome da sve detalje u vezi d tim rjesava centralna zajednicka komisija. Mi smo na centralnoj komisiji upozorili da necemo dozvoliti da srpski oficir za vezu bude na teritoriji koju kontrolise Armija BiH, iz razloga sto ni mi ne mozemo biti prisutni ni u Banja Luci, ni u Zvorniku, ni u Bjeljini... OVako se od strane UNPROFOR-a dovode obavjestajci koji treba da spijuniraju za potrebe srpskog agresora, jer kompletan UNPROFOR je na teritoriji koju kontrolise ABiH i HVO. Nema ga na onoj drugoj strani. Zbog toga mi smatramo da oni to ne mogu tako ciniti. Dalje, mi trazimo najavu prolaska, najavu onog sto rade. Na nizu terena UNPROFOR pokusava silom da se ubaci izmedju llinija, da prebacuje gradjane srpske nacionalnosti na drugu stranu, ponasa se, jednostavno, kao da su oni gospodari u ovoj drzavi. Ipak smo mi ovdje domacini. Ukoliko se dogovorimo da mogu posjetiti te i te osmatracnice, ne mogu onda posjetiti neke druge. Oni zele da rade sta hoce. Da, evo ovdje u Sarajevu, zgaze gradjanina i ne odgovaraju! Izazovu saobracajni udes, ne placaju za boravak ovdje... Mislim da je do komande UNPROFOR-a da vojnike uvojnici da se ponasaju odgovorno i shodno dogovorima. Tada problema nece biti.

AIM: Ovih dana strani mediji tvrde da na tuzlanski aerodrom slijecu avioni sa americkim oruzjem za Armiju BiH?

Delic: Ja bih volio da je to tacno. Na zalost, to su insinuacije. Treba da se oglasi NATO koji avaxima kontrolise prostor iznad BiH. Na aerodrom Dubrave (kod Tuzle) nije se, na zalost, spustio ni jedan avion sa humanitarnom pomoci, kamoli sa naoruzanjem. Aerodrom je potpuno pod kontrolom snaga UN. Ustupljen im je na koristenje. Mislim da su te price proizvod nekoliko faktora. Prvo, zeli se i dalje na svaki nacin zadrzati balans odgovornosti u BiH. Podsjecam vas na zvanicnu izjavu posmatraca UN o preletu vazduhoplova iz Srbije i Crne Gore na BiH teritorij. Da bi se, dakle, nasla ravnoteza tome izmisljaju se price o oruzju. Mada bih ja kao vojnik to volio, o tome na zalost nema ni govora. Druga stvar, zeli se vjerovatno prozvati SAD da su oni ukljuceni u naoruzavanje i obucavanje Armije BiH. No, nisu nam dali niti jednu pusku! Ja sam bio u Americi - nema kod njih ispoljenih takvih aktivnosti. Cak i da to prihvate nadlezni organi ne bi se Amerika upustala u to, nego bi neko treci taj posao uradio. Nema potrebe ni za ucescem bilo cijih strucnjaka na osposobljavanju ABiH. Mi koji rukovodimo ovom armijom zavrsili smo vojne skole, bili smo u nekoj armiji, makar to bila i vivsa JNA. (Rasim Delic presao je u bosansku vojsku 13.04.92, op.a.) Pored toga smatram da, kao sto su nasi hirurzi vjerovatno najbolji na svijetu jer su to prakticno radili tri teske godine, da je i nas strarjesinski kadar sa ovim ratnim sikustvom toliko dobar da mu ne treba niko sa strane. Sve u svemu pomoci nije bilo ni u jednom ni u drugom pogledu. Ne znaci da je nece i biti, ali sigurno je da ce tada SAD to raditi jeavno jer je to velika sila i nema potrebe da to rade u diskreciji.

AIM: Mnogi misle da je neprimjereno da se generalstab i vi osobno ukljucite, pa cak i svrstate, prilikom polemike clanova Predsjednistva RBiH o ideologizaciji u Armiji BiH. Da li ste tada reagirali profesionalno?

Delic: Ja licno i generalstab necemo se nikada ukljuciti u medjustranacku polemiku. Kada, medjutim, clanovi Predsjednistva - koji imaju prostora da na Predsjednistvu koje je vrhovni komandant oruzanih snaga RBiH raspravljaju i o odnosima u armiji

  • javno to iznose, ja koji sam na celu ABiH smatram da su oni postupili ne kao clanovi Predsjednistva nego kao predstavnici odredjenih stranaka. Pogotovo kad je rijec o neprincipijelonom istupu koji nema prave osnove. Da prokomentarisem to: u svim armijama demokratskih zemalja dozvoljena je vjera - prave se kapele, imaju se vjerski sluzbenici. Zasto to ne bi bilo i u Armiji BiH? Niko se ne tjera, ali ako zeli ispoljit vjeru, dozvoljeno mu je. Ne samo pripadnicima muslimanske vjeroispovjesti nego i drugima. Mi jednaku paznju poklanjamo i jednom i drugom Bozicu i Bajramu. Inace, i dalje ova Armija u potpunosti postuje odluke Predsjednistva RBiH. Znaci, nije rijec ni o kakvom svrstavanju na ovu ili onu stranu nego o principijelnom svrstavanju. NAma je u ovom momentu potreban svaki covjek, antifasista i patriota, bez obzira koje je vjere i kojeg politickog uvjerenja.

AIM: Pa, ipak, tvrdi se da se vojnici - Bosnjaci koji su ateisti

  • tjeraju da uce Kur'an, da vjernici imaju privilegije, a da se visoki oficiri moraju uclaniti u SDA. Govori se da je komandandt tuzlanskog, drugog korpusa, general Sadic, smjenjen upravo zato sto nije zelio uci u vladajucu stranku.

Delic: To nije tacno. Evo, ja vam kazem: prvog kog treba smjeniti to sam ja. Ja nisam, takodje, clan SDA i niko na mene nije vrsio pritisak isto kao ni na komandanta drugog korpusa. Barem situaciju komandanta drugog korpusa znam jer smo bliski rodjaci. To je jedan od najuvazenijih starjesina u Armiji BiH, ali je inace bolestan covjek, ima aritmiju srca i neka druga srcana oboljenja, a komandovanje u ratu je tezak psihofizicki posao. Ja ne znam da li je trebalo da taj covjek umre, pa da ga onda smijenimo? On je jednostavno izrazio zelju da bude pomjeren s duznosti i tako smo i uradili. Ja i predsjednik Predsjednistva nudili smo mu kljucne duznosti u armiji, ali on je trazio da se malo odmori. Poslan je za jednu od najodgovornijih duznosti, kada je rijec o vojnim ataseima, za vojnog atasea u Tursku. Tako da su, mislim, te tvrdnje proizvoljne. Ja, istina, ne mogu uci negdje u najnize institucije - mozda negdje ima takvih tendencija

  • ali oficijelno nema toga. Mi imamo povecan broj vjernika ali to je karakteristicno za sve ratove. Imamo jedinica gdje ljudi vole da popiju. U mome rodnom kraju vole da popiju, mada je to strano Kur'anu. Vole da popiju i onda ce otici u dzamiju. To je nespojivo, ali tako je. Ne znaci da mi trebamo ovu ili onu brigadu otpisati zato sto ima onih koji piju rakiju. Mislim, dakle da su to proizvoljne stvari.

AIM: Sta nakon isteka primirja, zadnjeg dana cetvrtog mjeseca? U ofanzivna djelovanja ili nastaviti s pregovorima?

Delic: To je stvar politickih organa. Oni su se zvanicno izjasnili - daljeg produzenja primirja nema jer nije doslo do politickog razrjesenja. Meni, kao vojniku, vise je stalo da mirnim putem dodjemo do rjesenja za BiH. Da ljudi ne gube glave. Armija BiH, medjutim, spremna je i za nastavak rata. Odluka je na politici. NA zalost, medjunarodna zajednica nije nasla mehanizme kojima bi mogla prisiliti srpsku stranu da prihvati planove kontakt grupe i da se taj plan provede stvarno, na terenu. Sve dok se ne iznadju ti mehanizmi i dok se ne obezbijedi ravnopravnost u ovoj borbi, nema mira na ovim prostorima. Mi smo, zbog embarga, neravnopravni u ovoj borbi, ali smo ipak uspostavili ravnotezu. Spremni smo nastaviti oslobodilacku borbu i ne zavisi od nas hocemo li je nastavljati. Mi smo spremni da to cinimo, a koliko ce ona trajati zavisi od odnosa medjunarodne zajednice.

AIM: Da li ce najavljena promjena mandata snaga UNPROFOR-a u Hrvatskoj utjecati i na polozaj i mandat UNPROFOR-a u BiH?

Delic: Sve sto se bude desavalo sa UNPROFOR-om u Hrvatskoj odrazice se sigurno i na stanje u BiH. Mada nema direktne veze u smislu eventualnog odlaska iz BiH, sigurno je da bi se moglo uticati na promjenu mandata.

DUBRAVKO BRIGIC