HOcE LI RATOVATI ZA PREVLAKU ?

Na diplomatskom ili puscanom nisanu

tekst:

Sredinom februara "Nasa Borba" je objavila vijest da su hrvatski vojnici i policajci preuzeli brdo Kupicu ( 213 metara nadmorske visine) sa svim vojnim objektima koji se nalazili na tom uzvisenju koje dominira poluostrvom Prevlaka i smatra se kljucnom kotom za odbranu ovog parceta teritorije koje, shodno sporazumu Cosic - Tudjman, kontrolisu posmatraci Ujedinjenih nacija. Prema nasim naknadnim saznanjima, uzvisenje Kupica su prethodno napustili posmatraci UN, a njihovo cetvorodnevno odsustvo iskoristila je hrvatska strana i zaposjela ga. Kupica se prema tumacenju izvora "Nase Borbe" nalazi u tzv. plavoj zoni u kojoj nije dozvoljeno nikakvo vojno-policijsko prisustvo bilo koje strane u sporu.

Ova informacija protumacena je kao znak da sa hrvatske strane postoji ozbiljne namjere da ce, poslije povlacenja plavih sljemova, koje je zakazano za kraj marta, zaposjedne Prevlaka do one granicne linije koju je jednostrano ucrtala nadlezna komisija Republike Hrvatske, na cijem je celu dr Hrvoje Kacic. O ozbiljnosti takvih namjera svjedocile su i ranije informacije o tome da hrvatski vojnici i policajci, naocigled posmatraca UN, ulazi u tzv. "plavu zonu" i da su na strateski vaznim mjestima vec izgradjeni fortifikacijski objekti. U "plavoj zoni" sagradjeno je na desetine bunkera, posebno na Glavici, tvrdi se u informaciji koju je objavila "Na{a Borba".

Crnogorski nezavisni nedjeljnik "Monitor" sredinom februara je takodje potvrdio da u "plavoj zoni", neposredno uz Prevlaku, povremeno i vrlo kratko borave hrvatski civilni policajci, ali je njihovo prisustvo objasnjeno kao pratnje radnicima "Plov-puta", koji odrzavaju svjetionik na rtu Ostra. Pozivajuci se na izvore bliske UN, "Monitor" je objavio da su Hrvati u "zutoj zoni" obavili opsezne in`injerijske radove na pojedinim punktovima, ali uz napomenu da na tim polozajima nema borbenih postava topovskih baterija. Zanimljivo je da "Monitor" takodje pominje uzvisenje Kupicu, s tim sto ga smjesta u zutu, a ne u plavu zonu.

Zvanicno nije bilo potvrde navoda objavljenih u "Nasoj Borbi", ali se nije krilo da je povremeno dolazilo do incidenata u "plavoj zoni", sto je potvrdio i crnogorski premijer, Milo Djukanovic na konferenciji za novinare pocetkom marta. U Beogradu i Podgorici se inace, insistira na tome da je Prevlaka izvan konteksta hrvatsko-srpskog spora u samoj Republici Hrvatskoj i da sporazum Cosic - Tudjman nije sastavni dio Vensovog plana. Predsjednik crnogorske Vlade je to naglasio i na pomenutoj konferenciji za novinare, obznanjujuci, pritom, da savezni i republiki organi vode zivu diplomatsku aktivnost, o cijim rezultatima bi javnost trebala ubrzo da bude obavijestena. Djukanovic je izrazio nadu da ce ti rezultati biti pozitivni, ali je predocio i to da se u Beogradu i Podgorici razmislja i o svim drugim mogucim vidovima raspleta. "Ni mi ne sjedimo skrstenih ruku", rekao je on.

Crnogorski premijer nije zelio da ulazi u detalje kada je pominjao diplomatska nastojanja, tako da je ostalo nejasno da li se rjesenje trazi u direktnim kontaktima sa Republikom Hrvatskom ili se urgira kod relevantnih medjunarodnih faktora da izvrse pritisak na hrvatsku stranu da odustane od zaposjedanja Prevlake, sto je najavio ministar odbrane Republike Hrvatske, Gojko Susak. Djukanovic nije otkrio karte ni kada je pominjao druge vidove raspleta, iako nije tesko pretpostaviti da je Vojska Jugoslavije razradila varijantu za slucaj da posmatraci UN napuste Prevlaku, a hrvatske oruzane snage zaposjednu prostor koji se smatra spornim. Za slucaj takvog, nepovoljnog raspelta dogadjaja pojacano je vojno prisustvo, o cemu svjedoci i diskolacija pojedinih artiljerisko-raketnih jedinica iz kasarni u unutrasnjosti Crne Gore. Prema nasim izvorima iz Herceg Novog, demonstracija sile sa crnogorske strane granice nije, ipak, pretjerano uocljiva, sto se moze tumaciti zeljom da se druga strana ne izaziva, a svijetu, istovremeno, pokaze ozbiljnost namjera da se granicni spor rjesava mirnim putem.

Sporno parce kopna, koja je u jesen 1991. godine bilo povod JNA da otpocne ratne operacije i na diplomatskom nisanu, a dilema ili na ovom dijelu hrvatsko-crnogorske, odnosno hrvatsko-jugoslovenske granice ponovo je aktuelizovana.

Posto vlastima u Beogradu i Podgorici u ovom trenutku ne odgovara da se problem Prevlake dramatizuje i djavo vuce za rep, uocljiva je uzdrzanost i odsustvo borbene retorike. Ona je za sada prepustena nacionalnim srpskim strankama u Crnoj Gori (Srpska radikalna stranka i Narodna stranka CG), koje su predlagale preventivno vojno zaposjedanje Prevlake. Na drugoj strani, Liberalni savez CG nastoji da u ocima crnogorske javnosti minimizira znacaj ovog problema. Potpredsjenik LSCG, Miodrag Vukmanovic, nedavno je, preko "Monitora", sugerisao da bi bilo bolje da "umjesto o oslobodilackom pravu" na Prevlaku crnogorska vlast i njeni istomisljenici iz opozicije, kada je rijec o razgranicenju sa Hrvatskom, razmisljaju u relacijama buducnosti. "U uslovima medjusobnog priznanja Crne Gore i Hrvatske", pise g. Vukmanovic, "i takozvanih mekih granica, racunajuci na perspektivu evropske integracije, Crna Gora bi mogla nadomjestiti gubitak pune kontrole ulaza u Boku. U svakom slucaju, bilo bi to izglednije rjesenje nego ono koje bi se moglo ocekivati nakon razmjene artiljerijske vatre na potezu od Dubrovnika do Kotora".

Za razliku od potpredsjednika Liberalnog saveza CG, koji ne dovodi u pitanje hrvatsko pravo na Prevlaku, dr Nebojsa Vucinic, profesor Medjunarodnog prava na podgorickom Pravnom fakultetu, smatra da je ovdje u pitanju klasicni, udzbenicki primjer teritorijalnog spora koji treba rjesavati iskljucivo pregovorima ili sudskim nacinom rjesenja sporova" u sporu. Dr Vucinic preporucuje crnogorskoj, odnosno jugoslovenskoj strani "maksimalnu strpljivost, tolerantnost i uzdrzanost, jer za sukob uvijek ima vremena", i nudjenje hrvatskoj strani neke vrste kompromisa, kao privremenog rjesenja. "To bi ukljucivalo prijedlog koji bi se odnosio na neku vrstu zajednicke civilne uprave ili "kondominijuma", kako se to kaze u medjunarodnom pravu, koji bi zajednicki vrsile lako naoruzane policijske snage Crne Gore i Hrvatske, uz odredjeni broj civilnih sluzbenika. To bi bilo privremeno rjesenje do meritornog rjesenja spora", kaze dr Vucinic. Mogucnost meritornog i trajnog rjesenja spora oko Prevlake on vidi ili u neposrednim diplomatskim pregovorima ili posredstvom Medjunarodnog suda pravde u Hagu, stalnog arbitraznog suda ili ad hok izabrane arbitraze. "U pitanju je par exselence pravni problem koji je, nazalost, i te kao zloupotrebljen u politicke svrhe", kaze dr Vucinic.

Nova politicka zloupotreba jos nije izbjegnuta, a hoce li biti zavisi od razumnosti i jedne i druge strane u sporu, ali i od razvoja dogadjaja na sirem prostoru bivse Jugoslavije.

Dusko VUKOVIC (AIM Podgorica)