MEDIJSKA MUSAKA

AIM, ZAGREB, 5.3.1995. Na hrvatskom medijskom ratistu ne prestaju carke, ali i ozbiljne, teske rovovske bitke, u koje je najizravnije upetljan i sam predsjednik Franjo Tudjman, a ciji ishod ce ne samo odrediti buducnost demokracije vec i medjunarodni polozaj Hrvatske. Najbolji primjer za to je slucaj "Feral Tribunea" i famozno nametanje poreza na pornografiju, sto ga je bez ikakvog zakonskog uporista odredila bivsa ministrica kulture Vesna Girardi-Jurkic. Osam mjeseci traje pokusaj "feralovaca", ali i mnogih drugih, kao sto su Hrvatski helsinski odbor, Hrvatsko novinarsko drustvo i neke druge organizacije, da dokazu besmislenost ove odluke. Medjutim, za sada se nije nista pormjenilo usprkos tome sto je novi ministar kulture Zlatko Vitez namjeravao ukinuti ovu nezakonitu odluku, ali to nije uspio na izriciti zahtjev samog Predsjednika Republike. "Feral" je tako doveden na rub egzistencije i prijeti mu gasenje zbog materijalnih razloga. Istodobno "Hrvatski vjesnik", kojem je kao pandan "Feralu" odredjena ista kazna, iako se radi o otvorenoj fasisticko-ustaskoj novini, nema nikakvih problema jer njegove troskove pokrivaju brojni sponzori reklamama, bez obzira sto se objektivno radi o beznacajnoj novini sa nekoliko tisuca primjeraka tiraze.

Prilikom nedavnog boravka Pododbora za ljudska prava Parlamentarne skupstine Vijeca Evropa u Zagrebu, sto je trebala biti posljednja provjera da li Hrvatsku primiti ili ne u ovu evropsku asocijaciju, "Feral" je bio glavna tema u onom dijelu razgovora sto se odnosio na medije. Iako su svi sastanci, a bilo ih je desetak, bili zatvoreni za javnost, saznali smo da su Evropljani bili zgranuti da uopce postoji takav zakon i da su moguci takvi "legalni" pokusaji gusenja slobode informiranja. U to vrijeme pojavilo se i pismo potpredsjednika Sabora Zarka Domljana koji je za ukidanje spornog poreza, a posto je slucaj stigao i do Ustavnog suda njegov predsjednik Jadranko Crnic je izjavio: "Slucaj 'Feral' ce uskoro biti rijesen, ali jos ne znamo kako". Posto je opce poznato da je namet odredio osobno Tudjman mnogi se sada pitaju da li ce pobjediti njegova sujeta, jer "Feral" najcesce na tapetu ima upravo njega, ili ce otac nacije postupiti u interesu nacije.

Drugi nacin da se uniste neki mediji su brojne sudske tuzbe protiv novina koje su politicari do sada u pravilu dobivali i prvostepenim presudama dodjeljivane su im enormne sume novca zbog takozvane dusevne boli. U ovim procesima najgore je do sada opet prosao "Feral", ali nista bolje od "Globusa", koji bi kada bi drugostepeni sudovi potvrdili presude mogli odmah zatvoriti ducan. Zato je bilo veliko iznenadjenje kada je zagrebacki Opcinski sud u potpunosti odbacio tuzbu Tomislava Mercepa protiv dvotjednika "Arkzin" i novinara Gojka Marinkovica i zahtjeva za isplatom stete od cak 900.000 kuna (oko 250.000 DEM), te odredio da Mercep plati sudske troskove u iznosu od 56.000 kuna (oko 15.000 DEM).

Istodobno, Denis Kuljis, glavni urednik "Globusa", podnio je zahtjev Ustavnom sudu da ocjeni ustavnost sadasnjeg Zakona o javnom informiranju, jer je Sabor u vrijeme donosenja ovog akta imao 343 zastupnika, pa je za izglasavanje bilo potrebno 172 glasa "za", a ne 157 koliko ih je diglo ruku. Lako se moze dogoditi da zbog ove proceduralne greske Zakon bude stavljen van snage. Na taj nacin bile bi dovedene u sumnju sve dosadasnje presude i sve bi krenulo iz pocetka. Ali u to ne treba polagati velike nade, jer se slicne sudske odluke mogu donijeti na osnovi Krivicnog zakona ili Zakona o obligacionim odnosima. No, blago receno makar se zakuhalo i tesko je predvidjeti kako ce vlast izaci iz ovog tjesnaca? Kao sto je tesko predvidjeti sto ce biti sa tuzbom Vjekoslava Vidovica, prvog predsjednika Vrhovnog suda u samostalnoj Hrvatskoj, koji zbog klevete tuzi nikog drugog do predsjednika drzave Franju Tudjmana, te "Vecernji list" i trazi odstetu od 120.000 kuna (33.000 DEM). Kad smo vec kod sudova kazimo i to, da je Ustavni sud odbacio zahtjev novinara Milana Puljiza da se preispita zakonitost i statutarnost izborne skupstine na kojoj je za predsjednika izabran Ante Gavranovic, jer se Ustavni sud proglasio nenadleznim za ovaj slucaj.

Za to vrijeme traju previranja i glodanja oko Hrvatskog novinarskog drustva, koje je stalno na meti nekolicine nezadovoljnika i nekih novina, posebice "Nedjeljne Dalmacije" i "Vjesnika". A iza, najcesce neargumentiranih, ali zato zestokih i pljuvackih napada, stoji zapravo zelja da se i ova udruga (jedna od rijetkih, uz Maticu hrvatsku, HAZU i donekle Drustva hrvatskih knjizevnika) koja nije u funkciji vlasti, stavi pod sapu HDZ-a. Naravno, drugi razlog je prozaicnije prirode. To je pokusaj da se preuzme upravljanje Novinarskim domom oko kojeg se vrte veliki novci. Trenutno je njegov prihod oko 400.000 maraka godisnje. Pravi odnos snaga unutar novinarske organizacije pokazat ce se vec uskoro kada se bude donosio novi statut, koji predvidja vrlo restriktivne odredbe o primanju u clanstvo, sto znaci da ce mnogi sadasnji clanovi biti brisani. Bitno se smanjuje pravo novinara-umirovljenika, koji bez obzira na svoj broj u Skupstini mogu birati samo pet svojih predstavnika, ali nitko od njih ne moze biti biran za predsjednika ili na neku drugu znacajniju funkciju. "Drzavotvorna" struja uz to je pokusala bitno smanjiti i prava novinara-dopisnika i free lansera, ali to nije uspijela, sto ne znaci da ona svoje zelje nece pokusati ostvariti vec krajem ozujka.

S druge pak strane osnovana je i Udruga izdavaca, kojoj je predsjednik Miroslav Kutle, vlasnik "Slobodne Dalmacije", a potpredsjednici direktor "Vecernjeg lista" Branko Lovric i vlasnik "Europa press holdinga", izdavaca "Globusa", "Arene", "Glorije" i niza drugih novina Zdravko Jurak. Na prvi pogled udruzili su se ljudi razlicitih politickih interesa, ali oni tvrde da ih je na ovaj potez natjerala nuzda to jest pokusaj da zastite svoje interese pred i od drzave. No, neki, ne bez osnova, smatraju da ih veze i pokusaj da se zajednicki docepaju vlasnistva nad poduzecem "Tisak", koje u Hrvatskoj gotovo ima monopol nad distribucijom stampe, a uz to donosi veliku dobit. Neki potezi Ninoslava Pavica, suvlasnika "Europa press holdinga" i Miroslava Kutle rjecito govore u prilog toj sumnji, jer su krenuli u akciju otkupljivanja dionica. Izdavaci pak tvrde da ce njihovim udruzivanjem dobiti i novinari, sto je najobicnija floskula, kao i ona da ce se suradjivati sa Sindikatom novinara Hrvatske. Naime, svuda u svijetu interesi novinara i vlasnika su suprotstavljeni, sto se dokazuje i u Hrvatskoj. Mnogi novinari zaposleni u dobrostojecim listovima koji su dio svoje place dobijali legalno, a dio na ziro-racun, ili na ruke, nasli su se sada u cudu. Otkrili su da ce morati drzavi platiti cak 35 posto poreza na prihode, a uz to u mirovinsku osnovicu ici ce im samo minimalac. Tako ce umjesto poslodavaca ceh platiti oni.

Da novinari uvijek izvuku kraci kraj dokaz su i zbivanja u listu "Vjesnik", ciji je nedavno imenovani glavni urednik Ante Ivkovic, sto je naslijedio Kresimira Fijacka, prilikom ustolicenja izjavio kako je sramota da je prosjek placa u ovoj redakciji svega 310 maraka. Tvrdio je tada da se to hitno mora ispraviti, a koliko je uspio najbolje govori podatak da od kada je Privredna banka kupila ovu novinu place kasne mjesec dana, a honorari i po cetiri-pet mjeseci.

No, da bi ova musaka bila kompletna treba spomenuti i novosti sa Hrvatske radio televizije, ciji je novi direktor Ivan Parac (dosao na mjesto Antuna Vrdoljaka) najavio da ce razmisliti da li je potrebno izravno prenositi sjednice Sabora. Takvu odluku on sam ne moze donijeti, ali to moze uciniti Vijece HRTV-a u kojem vecinu imaju HDZ-ovci zajedno sa zaposlenima u ovoj kuci, u ciju lojalnost vladajucoj stranci ne treba sumnjati. Ocito je da se priblizavaju izbori i da HDZ ovim potezom zeli na svaki nacin onemoguciti opoziciju da se pojavljuje na ekranu, jer upravo saborske sjednice za to su gotovo jedina prilika. Bit ce zasigurno i kadrovskih promjena, neke su vec obavljene, ali razmislja se i o smjeni Marije Nemcic, sadasnje glavne urednice TV, koja tu funkciju i tako obavlja tek formalno, te odlasku sadasnjeg urednika Informativnog programa Ivice Blazicka. Spominju se mnoga imena. Izmedju ostalih i Vesne Skare Ozbolt, savjetnice Predsjednika Republike. Ona za to nema uvjeta jer ako bi Marija Nemcic i dala ostavku (navodno bi isla u UNESCO) kandidat mora imati pet godina iskustva, mora poznavati medij i tehnologiju rada, te ponuditi svoju koncepciju. Nista od toga Vesna Skare-Ozbolt ne ispunjava, ali zar je to vazno. Nije li za direktora "Narodnih novina" imenovana bivsa podpredsjednica Zastupnickog doma Sabor Katarina Fucek, iako zakon izricito kaze da na tom mjestu mora biti pravnik, a ona je tek nastavnica?

Sve u svemu, zbilja nije dosadno, ali zato je pogubno, jer kako rekosmo mnogi od ovih "detalja" bitno ce odrediti sudbinu Hrvatske.

GOJKO MARINKOVIC