MLADEZ U HRVATA

AIM, ZAGREB, 23.2.1995. "Djeci se omogucuje: prvo, posjet javnim plesnim priredbama; drugo, sudjelovanje u nastavi plesa poslije 21 sat; trece, posjet djecjim balovima ili slicnim priredbama za djecu poslije 21 sat uz pratnju ili odobrenje osobe ovlastene za odgoj. Mladezi se posjet javnim plesnim priredbama, odnosno sudjelovanje u nastavi plesa poslije 24 sata omogucuje samo uz pratnju ili uz odobrenje osobe ovlastene za odgoj". Ovo je samo dio Akta o zastiti mladezi, ciji je autor Domagoj Margetic, predsjednik Hrvatske mladezi Republike Hrvatske, kojim se reguliraju prava i ponasanja mladih Hrvata. Prijedlog je ovih dana dozivio i svoju javnu promociju, a bude li sve islo po planu o njemu bi se uskoro imale izjasniti prvo zagrebacka, a potom i ostale zupanijske vlasti u Hrvatskoj.

Hrvatska Mladez RH osnovana je 1990 kao neovisna, nevladina i nestranacka organizacija. Prema rijecima njezina predsjednika 21-godisnjeg Domagoja Margetica, bivseg studenta agronomije, a sada novinarstva, prema posljednjim procjenama organizacija broji oko 10 tisuca clanova. Od mnostva aktivnosti, poput sudjelovanja u stvaranju Nacionalnog programa hrvatske mladezi i osnivanja Ureda za mladez, koji ni do sada nije zazivio, kao najveci uspjeh organizacije Margetic istice spomenuti "Prijedlog Zakona o mladezi".

Potreba za primjerenijom brigom o mladima opce je mjesto u nastupima vodecih hrvatskih politicara, no stvarnu ozbiljnost problema javnost je spoznala tek kad se o nuznosti rjesavanja problema mladih ocitovao predsjednik Tudjman. U svom Izvjescu o stanju drzave i nacije predsjednik je brigu za mlade oznacio drzavnim prioritetom, poput rjesavanja mandata UNPROFOR-a i povratka prognanika. Slucajnost ili ne, tek par dana uoci Izvjesca predsjednicke urede pohodila je delegacija Hrvatske mladezi predvodjena Domagojem Margeticem koji je predsjedniku iscrpno izlozio svoje vidjenje brige o mladima. Javno predstavljanje prijedloga koje je ubrzo uslijedilo, izazvalo je zestoke reakcije javnosti, pribavivsi predlagacu golem publicitet.

Svrha predlozenih zakona je, kaze Margetic, da zastite djecu i mladez od pogibelji koja bi mogla ugroziti njihov tjelesni, duhovni, dusevni, moralni ili socijalni razvoj a pod uvjetima osobitog uvazavanja odgovornosti osoba ovlastenih za njihov odgoj. Tako Akt o zastiti mladezi predvidja da se mladi stite od pretjerane konzumacije alkoholnih pica, droga i ostalih opojnih sredstava, da se zastite od podcinjavanja krivicnih djela itd. U tu svrhu precizno su odredjena pravila oko svih povoda i mjesta okupljanja hrvatskih drzavljana od njihova rodjenja pa do navrsene 18 godine. Pripadnici Hrvatske vojske i ozenjene ili udane osobe nece se tretirati kao mladez te za njih ne vrijede pravila navedena u prijedlogu. Precizno su definirani svi pojmovi pa tako osobe do 14 godina - spadaju u kategoriju - djece, dok mladez cini populacija u dobi izmedju 14 i 18 godina. Pod javne manifestacije spada sve ono sto se do sada nazivalo kulturnim i sportskim priredbama, iz cega su izuzete "radnje koje sluze zadovoljavanju vjerskih potreba". Osim djece i mladezi prijedlog zakona definira i "osobe ovlastene za odgoj" (roditelji i druge institucije kojima u svakom pojedinacnom slucaju prema gradjanskom pravu pripada pravo na odgoj) kao i "pripomagatelji u odgoju" (osobe ovlastene za odgoj prema tocki 3. ili osobe koje su navrsile 18 godina starosti, a kojima je povjeren nadzor nad djecom i mladezi u svakom pojedinacnom slucaju).

Prema Aktu o zastiti mladezi djeca se u vremenu od 21 do 6 sati smiju zadrzavati na opcenito dostupnim mjestima samo uz pratnju (pripomagatelja u odgoju) ili iz opravdanih razloga. "Policijski sat" za mladez pocinjao bi nesto kasnije te pratnju ili opravdani razlog za zadrzavanje na javnim mjestima moraju pribaviti za razdoblje od 24 sata do 5 sati ujutro. Nadalje, djeca do navrsene seste godine mogu posjecivati javne kinopredstave, kazalisne priredbe kao i TV i video prikazivanja - samo uz pratnju. Djeci starijoj od 6 godina i mladezi mladjoj od 16 godina posjet slicnim manifestacijama omogucuje se samo uz odobrenje osoba odgovornih za izvodjenje manifestacije.

Osim onog sto se "smije", a o cemu govori vecina clanaka, Akt sankcionira i prijestupe: "Radnje usmjerene protiv odredbi ovog akta i naredbi izdanih na temelju istog predstavljaju upravni prijestup, ukoliko sam cin ne tvori kaznenu radnju". Ukoliko osobe iznad 17 godina tim cinom steknu dobit, kazna je 10 tisuca kuna, ili osam tjedana zatvora, a za samu mladez predvidjena je kazna od - 500 kuna". Regulirano je takodjer i konzumiranje alkoholnih pica i duhana na javnim mjestima zabranjeno za osobe do 16 godina, dok je sa mladezi starije od 16 godina skinuta zabrana pusenja. No, clankom 16 djeci i mladezi definitivno se zabranjuje uzivanje opojnih sredstava. Prijedlog Hrvatske mladezi izazvao je zestoke reakcije u hrvatskoj javnosti u rasponu od ostrih osuda do ushicene podrske. Akt o zastiti mladezi nije nikakva Margeticeva umotvorina ni njegove organizacije, porucio je sam autor kriticarima takova nacina odgajanja mladezi, objasnivsi da su se u njegovoj izradi koristili slicnim, vec postojecim evropskim zakonima. Naime, takav zakon, gotovo identican prijedlogu Hrvatske mladezi, sa slicnim kaznenim sankcijama i zabranama, na snazi je u pokrajini Bec od lipnja 1985 godine. Demantirana su i pisanja nekih novina da Hrvatska mladez kani zatvarati disko-klubove. Ustvrdivsi da se to kosi s ljudskim i gradjanskim pravima mladih u Hrvatskoj i sto je vaznije, pravima vlasnika tih klubova, zakonom bi se samo ogranicio boravak u disko-klubovima odredjenim dobnim skupinama djece i mladezi. Djeca do 14 godina moci ce boraviti u disko-klubu do 21 sat i nece smjeti konzumirati alkoholna pica. Mladez od 14 do 18 godina moci ce boraviti do 24 sata, no takodjer bez alkoholnih pica.

Osim Akta o zastiti mladih koji bi trebao biti donesen u zupanijskim, odnosno gradskim skupstinama, Hrvatska je mladez autor i Prijedloga Zakona o dobrobiti mladih o cijoj ce sudbini odluciti Sabor. Zanimljivo je da je integralni tekst tog zakona vec bio na saborskom Odboru za mladez, no buduci da je ostavio zastupnike ravnodusnima, autor je odlucio prijedlog popraviti pri cemu je konzultirao i strucnjake Vijeca Evrope. U doradjenoj verziji definirana je dobrobit mladezi te nacini na koje se moze steci, a pobrojane su i institucije koje bi u tu svrhu imale posluziti. Predvidjeno je takodjer i osnivanje novih institucija rada s djecom i mladezi medju kojima je savjetovaliste za roditelje, skole za roditelje i roditeljstvo te - policije za mladez. Naime, prema autorovoj zamisli u svakoj policijskoj postaji osposobio bi se jedan odjel za rjesavanje problema mladih. U njemu bi skupa s policijom radio i tim strucnjaka razlicitih profila: od lijecnika, socijalnog radnika i pravnika. Prema prijedlogu Hrvatske mladezi maloljetnik se nece moci staviti u pritvor bez prisustva roditelja. Ukoliko roditelji nisu u mogucnosti doci vlastitim prijevozom (u slucaju privodjenja u rane jutarnje sate), policija je duzna otici po njih i dovesti ih. Roditeljima kao i "uhicenom" podmlatku na raspolaganju je besplatna pravna i lijecnicka pomoc.

Najveci uspjeh Hrvatske mladezi je u tome, kaze Margetic, to da su mladog covjeka ucinili jednim od prioriteta hrvatske drzave sto im nije uspjelo za vrijeme mandata Hrvoja Sarinica i clanova njegova kabineta, koji su bili sasvim nezainteresirani za probleme mladih. Da se drzava prioritetno jasno i programski odredila prema mladom covjeku dokaz je i nedavna sjednica hrvatske vlade odrzana pod predsjedanjem predsjednika Tudjmana. Osim o osnivanju Drzavnog odbora za borbu protiv droge doneseni su i zakljucci o zabrani rada nocnih lokala za mladez te zabrani prodaje alkohola mladjima od 18 godina. Zakljuceno je, takodjer, da se u roku od mjesec dana treba donijeti prijedlog programa za demografski preporod, kojim bi se jasno odredili status, prava i duznosti roditelja, djece te naposljetku i obitelji. Bez sumnje drzavna uprava i Hrvatska mladez zajedno rade u istom smjeru. Vrijeme ce pokazati da li i dobrom.

BRANKA VUJNOVIC