ZAGREB:PULA 18:18
AIM, ZAGREB, 20.2.1995. Od 3. veljace Zupanija istarska ponovo ima Statut, kojeg je Vlada suspendirala jos 13. travnja prosle godine. Vlada je, naime, smatrala da je cak 36 clanova Statuta protustavno i o tome zatrazila misljenje Ustavnog suda koji je presudio nerijeseno, to jest 18 clanova je dobilo vizu, a isto toliko ih je brisano.
Prve reakcije Istrana nakon ovakve odluke, koja je i pored burne rasprave u kojoj nije manjkalo ni politike, sto si jedan sud, a pogotovo Ustavni ne bi smio dopustiti, glasile su: Sve su nam ponistili, sve su nam uzeli! U tom stilu ogorcenosti i razocaranja napisana su i prva saopcenja Istarskog demokratskog sabora, stranke koja u Istri ima neprikosnovenu vecinu, i Talijanske unije. Tvrdilo se da ce ukidanje pojedinih clanova Statuta direktno utjecati na buduci polozaj talijanske nacionalne manjine, te da se ne moze smanjiti dosegnuti stupanj zastite Talijana, a posebno dvojezicnost i ravnopravnost jezika, pravo na konsenzus u radu odgovarajucih tijela i legitimnost Talijanske unije. IDS dalje kaze da su odluke Ustavnog suda donesene pod pritiskom vladajuce stranke pa ce o ukidanju pojedinih prava izvijestiti medjunarodnu javnost. Ta medjunarodna javnost vrlo brzo se oglasila i to, naravno, iz susjedne Italije od kuda su dosle prijetnje na hrvatski racun. Slicno kao i prema Sloveniji, Italija ce uciniti sve da sprijeci ulazak Hrvatske u Evropu, te onemoguciti dobijanje nekih povoljnih kredita.
Sve se zapravo vrtilo oko prava Talijana, jer najvise ukinutih clanova upravo se odnosilo na njih. Sud je procjenio da nije ustavna odredba po kojoj su hrvatski i talijanski jezik ravnopravni u cijeloj zupaniji, sve dotle da pri zaposljavanju imaju prednost oni koji se sluze sa oba jezika. Autori Statuta rukovodili su se povijesnim razlozima, bez obzira na podatak da u cijeloj regiji zivi svega petnaestak tisuca Talijana, a u cijeloj Hrvatskoj oko 21.000. Sud nije imao namjeru rukovoditi se onom da "je bolje presoliti", jer koga od viska prava nacionalnih manjina moze boljeti glava, vec je dosljedno proveo odredbe da pravo na dvojezicnost Talijana imaju u onim opcinama i gradovima gdje njihov broj prelazi osam posto od ukupnog broja stanovnika. Moglo bi se, dakle, reci da dvojeziicnost zapravo i nije ukinuta, vec je ona svedena samo na lokalnu razinu, cime se dosljedno provodi nacelo da je Hrvatska unitarna, centralizirana drzava, jer u suprotnom princip koji je htio progurati IDS mogao bi se onda prosiriti i na teritorij cijele drzave, sto bi naravno imalo dalekosezne posljedice.
Ustavni je sud tako zapravo ipak branio Ustav, bez obzira sto su njegove odluke prije svega politicke naravi, i sto su bespotrebno pogorsale odnose s Italijom i nanijele Hrvatskoj prilicnu stetu u Evropi. No, zanimljivo je koje je jos clanove sud smatrao nezakonitim. Ponajprije je ukinuta odredba po kojoj se Zupanija definira najprije kao lokalna samouprava, a tek potom kao upravna razina. Zatim stanovnici nisu vise gradjani, jer gradjane ima samo drzava, a zupanija ne moze garantirati dodatna prava i gradjanske slobode. Ukinuta je zatim odredba o samostalnom utvrdjivanju poreza i ona o pravu Zupanije na decentralizaciju. Bivsa je i odredba po kojoj se istrijanstvo afirmira kao izraz istarskog plurietnosa. Nema vise ni mogucnosti da se Zupanijska skupstina nazove Istarskim saborom (Dieta Istriana), niti ce clanovi Zupanijske skupstine uzivati poseban imunitet. Ustavni su suci ukinuli i odredbu po kojoj zupana bira i smjenjuje iskljucivo Zupanijska skupstina, bez mogucnosti da Vlada razrijesi zupana pod uvjetima koji su opisani u zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi.
Oko ovih clanaka nije u javnosti do sada bilo vecih polemika, jer gotovo da se i ocekivalo da ce se to dogoditi, a nakon sto su se strasti malo stisale mogle su se od prvih ljudi Zupanije istarske cuti i ocjene da nerijeseni rezultat zapravo i nije tako los, pogotovo sto se utakmica igrala na gostujucem terenu. Temperatura pomalo opada, jer znacajno je i ono sto je u Statutu ostalo, a sto je Vlada trazila da se brise. Tako ostaje rjesenje o zupanijskoj himni, grbu i zastavi, sjedistu Skupstine u Pazinu, a poglavarstva u Puli, pravu na suradnju s drugim lokalnim jedinicama i udruzivanju u medjunarodne asocijacije regija. Ustavnim je oglaseno i pravo na raspisivanje referenduma iz oblasti koje su u nadleznosti zupanije. Sud je zacudo dao zeleno svjetlo i za zupanijsku zastitu od svake djelatnosti koja moze ugroziti plurikulturalne i plurietnicke osobitosti Istre, jer rekosmo istodobno je zabranio da se stiti istrijanstvo kao izraz upravo te iste plurietnosti.
Moglo bi se zapravo reci da je rasprava na Ustavnom sudu pokazala svu nedogradjenost i nepreciznost hrvatskog zakonodavstva u sferi lokalne samouprave i uprave, pa su ovim odlukama pomaknute granice samouprave u drzavi koja priznaje samo jednu vlast, to jest onu zagrebacku, ili sa Pantovcaka. I sam sudac izvjestitelj dr. Nikola Filipovic izjavio je da ustavno jos nije sasvim definirano sto je to zupanija i zato pristup istarskom statutu nije bio pretjerano restriktivan. Dr. Filipovic je iznio dojam da su se u izradi statuta pobrkali ustavno-pravni i politicki aspekti, a onda zakljucio da je siguran kako stanovnici Istre zele vise samouprave, te da ce do toga i doci budemo li pratili demokratsku Evropu.
Bura oko Statuta tek sto se stisala, a zanimljivo je pritom da je najvise prigovora na racun ponasanja IDS-a doslo od strane saborskog zastupnika Elia Martincica, koji je presao u Mesiceve nezavisne demokrate, a svoje bivse stranacke kolege optuzio za politikanstvo i zaprijetio im uvodjenjem prinudne uprave u Istru, a pojavio se novi problem. Naime, shodno svom opredjeljenju o ocuvanju istrijanstva, a na prijedlog, gle cuda, nikog drugog do li Elia Martincica, u Puli ce se od 13. do 16. travnja odrzati Prvi svjetski kongres Istrijana, koji ce okupiti preko tisucu sudionika. Glavna tema bit ce Istra u Hrvatskoj. Organizator je Istarska zupanija, pa prema tome to nije kongres IDS-a, a bit ce pozvani predstavnici Hrvatske, Slovenije i Italije, te predsjednici sve tri drzave. Ali ni ova zelja da se Istrijani okupe nije prosla bez polilitickog skandala, jer se po svaku cijenu od strane vladajuce stranke zeli dokazati kako se radi o separatistima i antihrvatskoj raboti. Naime, na sjednici saborskog odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, kojem je glavna tocka bila rasprava o planu Z-4, koji je ocjenjen kao udar na hrvatski suverenitet, potpredsjednik Sabora Vladimir Seks upitao je: Je li se Luciano Delbianco u povodu Prvog kongresa Istrijana slucajno ili namjerno potpisao kao "predsjednik Zupanije istarske?
O tom je vodjena i poduza rasprava, pa je na kraju zakljuceno da se zupan javno ocituje, te da se uz to jos trazi i misljenje Ministarstva uprave i Vlade. Cijelu tu pricu treba shvatiti kao nastavak rata izmedju Pule i Zagreba i pokusaj da se ostvare one prijetnje o raspustanju zupanijske skupstine, smjene zupana i raspisivanja novih izbora. Naime, HDZ jastrebovi kojima je Istra kost u grlu, a posebice je ne moze progutati predsjednik Tudjman, pokusavaju proizvesti aferu i tamo gdje je nema. Delbianco se ocitovao vec drugi dan objasnjavajuci da je rijec o najobicnijoj cinovnickoj pogresci do koje je doslo zbog pisanja poziva na tri jezika, pa je u potpisu trebalo stajati predsjednik Poglavarstva Zupanije istarske.
Osjetljivost hrvatskih vlasti na zbivanja u Istri i oko nje je visestruka. Ponajprije HDZ ne moze preboljeti sto na najvecem hrvatskom poluotoku kao stranka nema sto traziti, bez obzira sto ga na svaki nacin zeli "okupirati" i "pohrvatiti" namecuci svoje sefove policije i direktore, te pokusavajuci je kupiti putem pretvorbe. S druge pak strane tvrdim glavama tesko je shvatiti specificnosti Istre, a kamoli da ih iskoriste za svoj put u Evropu. Istrane se stalno sumnjici da nisu neki pravi Hrvati, iako oni sami kazu da su drugaciji. Ali ta ista vlast zaboravlja da ti isti Istrani jednako ostro reagiraju na pokusaje svojatanja Istre od strane Talijana i da su upravo oni bili ti koji su medju prvima upozorili da je jugoslavenski ministar Jovanovic Istru poklanjao Talijanima. Hrvatska vlast ponavlja greske Jugoslavije. Umjesto da ucini sve da u granicnom pojasu ima jaku i zadovoljnu branu, ona cini sve da Istrane naostri protiv sebe.
GOJKO MARINKOVIC