INTERVJU: SEJFUDIN TOKIC, ZASTUPNIK U PARLAMENTU BiH I POTPREDSJEDNIK UBSD
OVDJE SE PRAVI DRZAVA SDA
AIM SARAJEVO, 6.02.95. * Gospodine Tokicu, koliko su istinite price da bh. opozicija u tajnosti priprema obracun sa vladajucim strankama, pri cemu je nedavni istup pet clanova Predsjednistva tek pocetni korak?
- Puno argumenata ide u prilog teze da je SDA u posljednih nekoliko mjeseci provela potpunu cistku sa rukovodecih mjesta u privredi, vojsci i policiji svih kadrova koji nisu kadrovi stranke, odnosno onih koji nisu lojalni Izetbegovicu. Danas imamo nedopustivo poistovjecivanje stranacke sa drzavnom strukturom, kao u funkcionisanju, tako i personalno - predsjednik SDA A. Izetbegovic je i predsjednik Predsjednistva, potpredsjednik SDA E.Ganic je clan Predsjednistva i potpredsjednik Federacije, drugi potpredsjednik SDA Silajdzic je predsjednik Vlade R/F BiH, predsjednik Glavnog odbora SDA Irfan Ljubijankic je ministar vanjskih poslova, ministar unutrasnjih poslova je clan najuzeg SDA rukovodstva, a komandanti korpusa Armije BiH su u pravilu clanovi regionalnih rukovodstava SDA... Zbog logike stvaranja jednopartijske drzave sa funkcija su uklonjeni mnogi ugledni i zasluzni ljudi, primjerice, vec legendarni komandant specijalaca Dragan Vikic ili komandant korpusa u Tuzli, general Hazim Sadic. Paralelno sa procesom kadrovskog ciscenja isla je i ideologizacija drzavnih struktura, prevashodno diplomatsko- konzularnih predstavnistava, policije i vojske. Ovaj proces provodjen je bez znacajnijeg politickog otpora i najveci broj stranaka nedopustivo ga je indolentno posmatrao, a predstavnici SDP (stranka koja ima vecinu u Predsjednistvu RBiH) takvim svojim odnosom i direktno pomagali.
* Vasa stranka nema predstavnika u Predsjednistvu, niti u vlasti opcenito, a nesluzbeno se govori da je upravo ona inicirala koordinirani istup opozicije u javnosti.
- Unija bosanskohercegovackih socijaldemokrata permanentno je ukazivala na opsanost poistovjecivanja vjerskog, stranackog i drzavnog. U tom kontekstu otvoreno smo zatrazili i odgovornost Predsjednistva RBiH kao kolektivnog sefa drzave za odredjene devijacije u Armiji. Inicirali smo medjustranacke konsultacije o tim pitanjima i postigli visok stepen usaglasenosti sa Republikanskom strankom, Hrvatskom seljackom strankom, Muslimanskom bosnjackom organizacijom i Socijaldemokratskom partijom. Dogovorili smo citav niz zajednickih aktivnosti ciji je krajnji cilj definisanje odgovornosti svih onih koji su kao nosioci drzavnih funkcija u prakticnom radu odstupili od koncepta politicke borbe za cjelovitu multinacionalnu decentraliziranu drzavu BiH, definiranu izmedju ostalog i kroz Platformu o djelovanju Predsjednistva u ratnim uslovima.
* Mada se cjelokupno Predsjednisvo, na koncu, oglasilo zajednickim saopstenjem da ne postoji podjela u toj instituciji, Armijski vrh se javno svrstao iskljucivo uz A.Izetbegovic i E. Ganica, slicno kao i Ministarstvo unutarnjih poslova. Nije li time objelodanjeno da su najvaznije drzavne institucije cvrsto u rukama SDA?
- Mislim da je manje-vise svim poznavaocima politickih prilika u BiH jasno da su politicki uticaj i moc Izetbegovica i Ganica u odnosu na ostale clanove Predsjednistva naprosto neuporedive. Moze se cak i ustvrditi kako su neki clanovi Predsjednistva, poput Tatjane Ljuic-Mijatovic ili Mirka Pejanovica, ustvari samo statisti ili kako sarajevskim zargonom kazu "demokratsko cvijece", a niti Durakovic, Komsic i Kljujic, nazalost, znacajnije ne uticu na politiku Predsjednistva. Sada su sve te cinjenice, uglavnom, izasle u javnost, a sopstenja generalstaba Armije i kolegija MUP-a su upravo potvrdila ono sto su njima htjeli demantovati - kako su te strukture ideologizirane i potpuno u funkciji jedne partije. Uostalom, u kojoj to demokratskoj zemlji policija i vojska javnim saopstenjem dijeli politicke lekcije neistomisljenicima, cak i svojim nadredjenima?
* Od pet clanova Predsjednistva koji su se ogradili od vjerskog manipuliranja Armijom, dvoje je vec otputovalo iz zemlje. Sve se, donekle, stisalo, no ostaje pitanje da li se ista postiglo njihovim ogradjivanjem?
- Javno mnjenje u Sarajevu, kao i vecina opozicionih politickih organizacija koje odnedavno koordiniraju svoju aktivnost i djeluju organizovanije, su na odredjen nacin iznudili reakciju nekih clanova Predsjednistva, kojom su oni izrazili neslaganje sa ideologizacijom Armije i MUP-a BiH i instrumentalizacije vjere. Stoga nisam ni ocekivao da oni izmedju funkcija i privilegija s jedne i principijelne politicke borbe s neizvjesnim ishodom s druge strane, izaberu ovo drugo. Ono sto je znacajno jeste da je postignut efekat koji ce domacoj i medjunarodnoj javnosti omoguciti jasnije razlikovanje gradjanskog politickog koncepta od politike SDA, a samim tim i podrske cjelovitoj RBiH od podrske vladajucoj strukturi SDA i HDZ.
* Sto uopste opozicija moze da uradi ili postigne u situaciji kada je drzava poistovjecena s vladajucim strankama?
- Na cjelokupnoj teritoriji RBiH, bez obzira pod cijom je kontrolom, jaca antiratno raspolozenje. Ljudi se na sve strane osjecaju prevarenim i izmanipuliranim od strane nacionalnih oligarhija. Postalo je ocito da su mnogi clanovi rukovodstva ranijih koalicionih partija SDA, SDS i HDZ iskoristili rat za nesluceno bogacenje. Oni koji rukovode ratom, u pravilu, nemaju clanova svojih obitelji medju vojnicima. Njihova djeca smjestena su na sigurna mjesta i danas rade, studiraju ili naprosto bogato zive u inostranstvu dok njihovi vrsnjaci krvare ili gladuju. Ako su, pak, i u zemlji onda su predodredjeni za bezbjedna i atraktivna rukovodeca mjesta. Zbog toga vlada opste nezadovoljstvo i opozicija ima mogucu istorijsku zadacu da takvo raspolozenje politicki artikulise na nacin da se sto prije uspostavi mir i medjunacionalna tolerancija, a gradjane BiH s puta destrukcije okrene evropskim tokovima ekonomskog prosperiteta i demokratije.
* Cini se da se ovih dana finaliziraju medjustranacki dogovori o sudbini podjeljenog Sarajeva. Bez obzira na medjunarodni protektorat koji je predvidjen u mirovnim planovima, ovdje se cak i od nekih opozicijskih stranaka s odusevljenjem docekao zahtjev za formiranjem hrvatskih opstina. Je li to kraj multietnickog Sarajeva?
- Sarajevo, naravno, nije slucajno odabrano kao cilj opsade i laganog ubijanja. Kao simbol multikonfesionalnosti i medjunacionalne tolerancije, slicno kao ranije Vukovar ili pak Mostar, Sarajlije su platile i placaju skupu cijenu nepristajanja na nacionalne iskljucivosti pa i neke oblike fasizma. Pored toga, ovaj grad dobrim dijelom personificira i drzavnost RBiH, pa kao takvo smeta nacionalistima i protivnicima cjelovite RBiH koji pokusavaju realizirati njegovo unistenje i podjelu. SDS je to cinio uz pomoc stotine hiljada projektila, SDA s dovodjenjem lojalnog ruralnog stanovnistva i provincijalizacijom grada, a HDZ evo sada sa otvorenim zahtjevom za podjelu. Tuzno je da u tome imaju podrsku i Liberalne stranke, cije se vodstvo samoiskljucivanjem iz koordinacije opozicionih stranaka izgleda odlucilo za promjenu svoje dosadasnje politike. No, ono sto je bitno jeste da je potreba otpora gradjana prema svim ovim atacima jos uvijek jaca od pristajanja.
* Federacija ne funkcionira, mirovni pregovori zapali su u slijepu ulicu, medjunarodna zajednica krajnje je neslozna po pitanju razrjesavanja bosanskohercegovacke krize, novi sukobi prijete, a projekti etnickog ciscenja gotovo su pri kraju. Oprostite, ali na cemu vi gradite svoj optimizam?
- Nikada nisam ocekivao da ce Washingtonski sporazum biti moguce implementirati sa onim istim akterima koji su odgovorni za prethodni rat izmedju Armije BiH i HVO. Naprosto, oni koji su mjesecima radili na satanizaciji hrvatskog ili muslimanskog naroda ne mogu vracati medjusobno povjerenje i graditi mir. Sve ovo utoliko prije sto su Washingtonski sporazum portpisali vise pod prinudom mocnog zapada nego sto je to bio izraz njihovog istinskog politickog opredjeljenja. Upravo zbog toga sto Washingtonski sporazum nije njihovo djelo, ni njegova krajnja sudbina u principu nece zavisiti odljih. Ocigledno je, pogotovo nakon minhenske konferencije, da ce projekat Federacije kao etape u ukupnoj politickoj reintegraciji BiH imati jos jacu potporu SAD, Njemacke, Austrije, Turske, ali i Francuske pa i Rusije. Naravno, sve to prostor BiH vodi ka jednoj vrsti medjunarodnog protektorata, sto s obzirom na stepen prisutne destrukcije i nije lose rjesenje.
RUSMIR SPAHIC