NEMA MIRA U CAZINSKOJ KRAJINI

GOSPODAR SE JOS TRAZI

AIM SARAJEVO, 4.02.95. Vijest, kojom i nakon zakljucenja sporazuma o prekidu vatre i cetveromjesecnoj obustavi neprijateljstava, pocinju sve informativne emisije be-ha drzavnih medija je situacija u sjeverozapadnoj Bosni. Ovdasnja publika vec unaprijed zna da ce izvjestac iz bihackog pres-centra Armije BiH govoriti o obnovljenim napadima srpskog agresora i Abdiceve paravojske, ali niko ne zna kakav je stvarni odnos snaga. Medjutim, samo su naivni bili optimisti da ce se nakon zakljucenih sporazuma o prekidu vatre i neprijateljstava situacija u Cazinskoj Krajini smiriti. Naime, ni nakon tromjesecnih borbi niko, a takozvanih "strana" ima vise nego na drugim frontovima, nije bio zadovoljan.

Jedini konkretan korak koji je preuzet u pravcu uspostavljanja mira u ovom regionu je zakazivanje sastanaka REgionalne zajednicke komisije 14. januara, na kojem je trebalo da se postigne dogovor o povlacenju stranih trupa, te uspostave posmatracke tacke UN-a. Medjutim, dalji tok dogadjaja pokazao je da na ovom podrucju nema jos uvijek stvarnog interesa za postizanje prekida vatre. Takav nagovjestaj dao je i komandant Armije BiH, general Rasim Delic, koji je i prije ovog sastanka izjavio da se snage Fikreta Abdica sa stanovista legalne bosanske vlasti tretiraju kao strane trupe. S tim u vezi uslov za prekid vatre i obustavu neprijateljstava u Cazinskoj Krajini iz ugla bosanskohercegovackog drzavnog i vojnog vrha je i povlacenje Abdicevih snaga. I sam svjestan da je to samo iluzija, Delic je dodao da ce u suprotnom problem "kladuskog Babi" rjesavati kao stvar unutrasnje pobune "a zna se, istakao je Delic, kako to svaka drzava rjesava". I komandant UNPROFOR-a za BiH general Rupert Smith je svoju nedavnu misiju "uspostavljanja mira u bihackom dzepu" zavrsio po svoj prilici s jednakim neuspjehom kao i njegov prethodnik general Michael Rous u januaru. Rous se tada sastao i sa Fikretom Avdicem i dobio njegov potpis na dokumentu o prekidu vatre, za koji je Abdic kasnije isjavio da ne vazi jer isti dokument nije htio potpisati komantant Petog korpusa Armije BiH, Atif Dudakovic. Istovremeno, dakle polovinom januara, u bihackom regionu borbe su intenzivirane. UNPROFOR je indirektno priznao da je bilo izvjesnog pomjeranja linija u pogranicnim oblastima u korist Armije BiH. Zvanicnici UNHCR-a nagovjestili su pocetak priprema za prijem izmedju 20 i 30 hiljada ljudi iz Velike Kladuse u izbjeglicke logore u Hrvatskoj, iste one u koje su ovi do kraja izmanipulirani nesretnici bili smjesteni nekoliko mjeseci ranije. Istovremeno Fikret Abdic, kao i prilikom prethodnog povlacenja iz Velike Kladuse u javnim obracanjima preko "Radio-Velkatona" poziva narod da se opredjeli za njegovu "mirovnu" opciju.

Kao i povratak, tako i opstanak "kladuskog Babe" zavisice iskljucivo od podrske bosanskih i krajiskih Srba. No, ovi su sada zauzeti borbama u pogranickim dijelovima oko Bihaca i na bosansko-krupskom podrucju, a srpski mediji priznali su nedavne poraze i gubitke na ovim podrucjima, dok UNPROFOR potvrdjuje da je Armija BiH ovladala sa jos 42 kilometara teritorije. Medjutim, bosanski drzavni mediji izvjestavaju o novoj ofanzivi srpskih snaga, te dovlacenju svjezih snaga iz UNPA zona u Hrvatskoj. Ova informacija je djelimicno tacna jer Srbi pokusavaju vratiti izgubljene teritorije sto potvrdjuje i UNPROFOR izjavom da novi pokreti preko granice nisu primjeceni. Predsjednik Predsjednistva BiH Alija Izetbegovic upozorio je neki dan specijalnog izaslanika generalnog sekretara UN-a Jasusija Akasija na najnovije srpske (protiv)napade. Izetbegovic pod izgovorom "zahtjeva svoje Armije" nagovjestava mogucnost otvaranja novih frontova kako bi se rasteretilo bihacko bojiste. Mada je u Sarajevu, kada je rijec o legalnoj bosanskoj vladi, vidljivo preferiranje ratnoj opciji i maksimalna skepticnost prema najnovijem prekidu vatre, Izetbegovic na ovaj nacin samo pokusava otkloniti opasnost da izgubi zauzeto te ne bi bilo lose ako bi mu u tome pomogle malo i Ujedinjene nacije.

Medjutim, bitka za sjeverozapadnu Bosnu jos uvijek nije zavrsena. Mnogo je razloga za to. Medju prvima je onaj da se mora znati ko je "gazda u kuci", a vlada u Sarajevu nikad nece prihvatiti da to bude Fikret Abdic, pa i na jednoj manjoj teritoriji kao sto je Velika Kladusa i bez obzira ima li podrusku tamosnjeg stanovnistva. Motiv vise je cinjenica da je Abdic sada neskriveno srpsko "kukavicije jaje". Obruc oko Bihaca, poput onog oko Gorazda ili Srebrenice, Srbima je potreban kao jos jedno sredstvo ucjene. Pod firmom "pregazicemo Bihac" oni vezu ruke Armiji BiH na drugim frontovima. Na kraju, krajinski i bosanski Srbi i dalje drze interesantnim prugu "cetiri B" koja povezuje Benkovac sa Banja Likom i Beogradom preko Bihaca.

Geopoliticka pozicija Bihaca, naseljenog pretezno bosnjacko muslimanskim stanovnistvom, bila je predmet intersovanja u svim ratovima. Nije bez razloga Husko Miljkovic, organizator muslimanske milicije ovog kraja iz drugog svjetskog rata, promjenio sve kape i oznake da bi na kraju stradao od ruke pobjednika, mada mu se pridruzio. Bez obzira na sve uticaje i svojatanja, ovaj ce kraj ostati jednako daleko (ili blizu) od Sarajeva, Zagreba i Beograda.

BORIS JURISIC