POKRENUTA PRVA NEZAVISNA TELEVIZIJA U SARAJEVU

DOBAR DAN, GLEDATE NTV 99

AIM SARAJEVO, 3.2.95. Sarajevo je dobilo svoju prvu nezavisnu televiziju! Ovih je dana, naime, s emitiranjem zapoceo program Nezavisne televizije "99", koju je pokrenula novinarska ekipa istoimenog radija, inace sinonima gradjanskog otpora nacionalistickim podjelama.

Prica o Nezavisnom radiju "Studio 99" pocinje 21. decembra 1991, kada se prvi put signal ove radio stanice pojavio u eteru. Uz muzicki "Radio M" bila je to prva radio stanica u Sarajevu koja nije pripadala zvanicnoj RTV i koja je iskoristila mogucnosti Mrkovicevih liberalnih zakona o osnivanju javnih medija. Ipak, pravi rodjendan "Studija 99" je 2. maj 1992, pocetak razornog razaranja Sarajeva i blokade grada, kada se minut iza 12 sati voditelj oglasio "Pogodjeni smo, silazimo u podrum... Studio 99 ostaje uz vas!"

Emitirajuci program iz skucenih podrumskih prostorija, u kojima se uostalom radi i danas, ova radio stanica postaje najslusanija u gradu kao nezaobilazni faktor demokratske javnosti. U njenim su se prostorijama tokom rata okupljani mnogi slobodoumni i nezavisni intelektualci koji su mladoj ekipi od petnaestak novinara i tehnicara davali stalnu podrsku u pravljenju 24-satnog programa u nemogucim uslovima. "Studio 99" je, zauzvrat, promovisao njihove ideje demokratskog i gradjanskog drustva. Tako je nastala, i u Evropi vec poznata, asocijacija nezavisnih intelektualaca "Krug 99" i njen istoimeni casopis koji upravo izlazi iz stampe.

Radio 99, kao najbolji primjer ocuvanja one kriticne mase grajanske demokratske svijesti grada na kojoj pociva odgovornost za ocuvanje multinacionalne i multikulturne BiH, deklariosao se kao urbani radio ali je svoj identitet gradio u vrijeme kada je upravo ta urbana karakteristika grada bila tesko narusena. Vjesto zaobilazeci greske i nesnalazenja u koje je upadala drzavna RTV, uspio je zadrzati stare i privuci nove slusaoce. U jednoj opstoj degradaciji ljudskog duha, odgojio je mladu generaciju novinara koja je zajedno sa nekim starijim kolegama postala okosnica be-ha novinarstva. Kao kriticar politicke nedosljednosti i negativnih koraka vladajucih stranaka i aktuelne vlasti BiH, "Studio 99" je pored brojnih prijatelja stvorio i neprijatelje koji se, za sada, zadrzavaju na optuzbama radija po stranicama ortodoksno nacionalne stampe. Zanimljivo je da "Studio 99", i pored svega, nije imao problema sa institucijama drzave vec uglavnom sa ekstremnim pojedincima iz vlasti i radikalnim klerom. Drzava, valjda pritisnuta drugim problemima ali i nastojanjima da opravda demokratsku deklarativnost, nije onemogucavala rad ove radio stanice. No, to ne znaci da joj pojedinci nisu kacili prefikse "cetnicka", "komunisticka" ili u zadnje vrijeme (sto je izgleda karakteristicno za sve YU prostore) "strani placenici". Naravno, nespremnost da se prihvati politicki i medijski pluralizam, tezu o stranim placenicima poistovjecuje sa izdajstvom Bosne.

Objektivno informisanje i zalaganje za evropska demokratska dostignuca doprinjelo je da UNESKO, uz pomoc Evropske unije, donira opremu za pokretanje televizije "99". Ista radijska ekipa danas pocinje emitirati i TV program, uz stanoviste o cjelovitoj BiH i demokratizaciji drustva koja mora poceti odmah, a ne nakon oslobodjenja, kako politicari s vlasti vole da kazu. Glavni i odgovorni urednik radija i televizije "99", Adil Kulenovic, je na svecanom otvaranju televizije rekao da je pred njegovom ekipom veliki izazov: "Nismo ni svjesni koliko strasnu moc ima ovaj medij. Nastojacemo da opravdamo ocekivanja te profesionalnim radom udovoljimo i zahtjevu slike. Hvala svim prijateljima na podrsci, ali i neprijateljima koji su nas ucinili da budemo jos jaci."

Pred "devedesetdevetkom" je novi period, no imalo laksi nego li prethodni. Potrebno je opravdati steceni ugled i izgraditi TV program. Na putu stoje brojne teskoce ekonomske i politicke prirode, od uspjesnog finansiranja, preko obike tehnickog i novinarskog kadra koji su u opkoljenom gradu izuzetno deficitarni kadar, do zadrzavanja radnika jer nemilosrdna strana konkurencija u glavnom gradu BiH veliki je devizni mamac za domace novinare. Politicki problemi daleko su ozbiljniji jer u zemlji koja je u ratu svaka se greska skupo placa, a pokusaj vlasti da zauzda medije moze pojedincu u potpunosti izmjeniti status u drustvu. Ostaje gorko saznanje da vojni pozivi, upuceni gotovo cijelom urednistvu takodjer nezavisnog sarajevskog radija "Zid", nikako nisu potreba Armije za novim pojedincima vec test kako ce javnos reagovati na gusenje jednog nezavisnog medija.

Nerjetko stranci pitaju u cemu se, zapravo, sastoji nezavisnost "99". Uslovi za ocuvanje nezavisnosti medija u ratu nisu posebno povoljni - oslobodjene su mnoge sile destrukcije a drzava tek izgradjuje svoj demokratski profil. "99" je siromasna stanica, radi se mahom volonterski, no svoju nezavisnot vide u vlastitoj profesionalnosti koju mukotrpno, ali uspjesno, osvajaju svakodnevno i privikavaju se na eticke kriterije slobodnog i nezavisnog novinarstva. Na ovom se mediju postuje princip koristenja vise izvora informacija i autorske slobode novinara, i mada ima svoju uredjivacku politiku i politicke ideje, na svoje talase dovodi i zastupnike drugih misljenja i pogleda pod uslovom da imaju i znaju sto reci.

Pokretanje Nezavisne televizije "99" sa Sarajevo je veliki dogadjaj. Pogotovo u vremenu kad drzavna RTV dozivljava svoju krajnju podcinjenost vladajucoj stranci i njenoj politickoj opciji. U redakciju "99" su, povodom pokretanja TV, stigle nebrojene cestitke, od umjetnika, stranih diplomata, intelekturalaca, opocizionara, kolega novinara, do obicnih gradjana Sarajeva. Jedan je slusalac, umjesto cestitke za otvaranje TV, poslao ovakvu poruku: "Kad devedesetdevetka prestane da se emituje, znacu da nema Sarajeva".

RADENKO UDOVICIC