SPUSTANJE NEBESA

Vjerske zajednice u Crnoj Gori

tekst:

"Ne vjerujem u nebesa vec u Marksa i Engelsa", izglasa su pjevali do skoro napredni Crnogorci, kivni na ostatak covjecanstva sto se sporo oslobadja bremena proslosti. Tek kad su odnosi s nebesima normalizovani pocelo je masovnije uocavanje proste cinjenice da ovdje jedino vecinski crnogorski narod vec 75 godina nema vlastite Crkve.

Kad je '91. osnovan Odbor za obnovu autokefalnosti Crnogorske pravoslavne crkve izgledalo je da nema nikakvih sansi. Suprostavili su mu se zdruzenim snagama, vlast, Srpska pravoslavna crkva, drzavni mediji, policija i sve srpske stranke. Koliko su protivici autokefalne crnogorske crkve bili sigurni da je rijec o obicnoj zajedljivosti mozda najbolje ilustruje podatak da su se sa skupa na kojem je gospodin Antonije Abramovic izabran za poglavara CPC na drzavnoj televiziji u bezbroj verzija vrtjeli snimci s ocitom namjerom da narodu pokazu kako u Crnoj Gori ima i cudnih ljudi. Neko je, medjutim, brzo presabrao da ovakva igra moze imati drugaciji ucinak - dva mjeseca kasnije sa najveceg skupa na Badnji dan u Crnoj Gori, ispred dvora Kralja Nikole, drzavna glasila nijesu javila nista. Cutanje jos traje - sto naravno ne znaci da je vlast promijenila vjeru. Samo taktiku.

Odbor za obnovu autokefalnosti CPC, poslije nekoliko neuspjesnih pokusaja, ipak je izbrisan iz registra drustvenih organizacija. Zagovornici autokefalne Crkve potkraj lanjske godine osnovali su, medjutim, Vjersku zajednicu pravoslavnih Crnogoraca, a njen predsjednik mitropolit Antonije Abramovic definitivno se vratio kuci. Nadlezni su, izgleda, spremni da otrpe jednom godisnje okupljanje pravoslavnih Crnogoraca ispred dvora kralja Nikole, no stvari idu dalje. "Ovih dana uputicemo zahtjev za vracanje ogromnog bogatstva Crnogorske pravoslavne crkve, koje je poslije prisjedinjenja Crne Gore Srbiji 1918. godine, zaposjela Srpska crkva. Na temelju ustava iz 1905, gdje jasno pise da je CPC autokefalna, trazimo da joj se vrate 640 crkava i manastira na teritoriji Crne Gore" kaze Stevo Vucinic generalni skretar Odbora za obnovu CPC. Nakon ovogodisnjeg masovng okupljanja Crnogoraca na Badnji dan pred Dvorom, njihov mitropolit je prvi put javno pozvao sve svestenike "koji Crnu Goru osjecaju kao domovinu a nasu Crkvu kao majku da pristupe u njeno okrilje". Nasuprot vjerovanju da su bas svi duhovni pastiri Srpske pravoslavne crkve imuni na autokefalnost dobro obavijesteni izvori tvrde da ce upravo iz njenih redova u Crnogorsku crkvu uskoro preci jedan svestenik. Njegovo ime jos nije objelodanjeno. Iako glasila pod kontrolom vlasti o tome ne javljaju, Mitropolit Antonije Abramovic vec je u nekoliko opstina obavio preko stotinu krstenja, a svim pozivima, kazu u VZ pravoslavnih Crnogoraca, ne moze udovoljiti. Uvjereni su, takodje, da im nece u nedogled "nebo biti jedini pokrivac". Uskoro pocinje prikupljanje priloga za izgradnju kapele na Cetinju.

Ovakav red poteza, ne moze proci bez reakcije. Dosad se oglasio predsjednik Skupstine Svetozar Marovic, zaduzen u vladajucoj partiji za te stvari."Drzava ce obezbjediti sigurnost postojece crkve, to je njena pravna obaveza" rekao je u intervjuu "Dugi". Svakome je, naravno, jasno na koga je mislio. Vladajuca DPS koja sebe racuna kao mjeru izmedju srpskog i crnogorskog "precerivanja" izucavajuci crkveno pitanje dosla je do otkrica da se za autokefalnost zalazu nevjernici iz politickih razloga i inovjerci iz pakosti. Neutralanom posmatracu nije bas lako da shvati po kojem metafizickom zakonu crogorska nacija i crkva ne mogu zajedno, ali u praktican ucinak ove teorije niko ne sumnja. Inovjerci su zgodan propagandni izum - kao socna psovka.

Kakva ce biti sudbina CPC nezahvalno je nagadjati. Skala za mjerenje crnogorske ljubavi prema Tvorcu, koliko se zna, jos nije izumljena pa se o tom suptilnom odnosu moze raspravljati tek na osnovu cinjenica podloznih razlicitim tumacenjima. Crnogorci su u vrijeme optimizma zaista voljeli okolo da se hvale svojom bezboznoscu, no, nista nije dovijeka. Na posljednjem popisu u Crnoj Gori samo je 9850 stanovnika izjavilo da nijesu vjernici. Nikad ovdasnji zivalj, ne samo pravoslavni naravno, nije bio narocito preduzimljiv u obavljanju tekucih vjerskih obaveza niti priljezan u smjernim molitvama.I laici znaju - ne iscrpljuje se obredima bilo ciji odnos prema bogu, a pogotovu ne uloga crkve. Ono sto strucnjaci nazivaju njenom "socijalnom funkcijom" kod Crnogoraca ima najjacu tradiciju. Po svemu sto su dosad radili zagovornici autokefalnosti vidljivo je da najvise polazu na svoju "zivu crkvu". "Obnova ce trajati dugo i spremni smo na to. Sve sto je cinilo pravoslavnu Crkvu Crnogoraca unistavano je posljednjih 70 godina. Mi vec imamo vjernike, a neposredan nam je zadatak vracanje svestenstva i monastva", kaze Danilo Radojevic, predsjednik Odbora za obnovu CPC.

Dok Crnogorska crkva dokazuje pravo na postojanje, ostale zjednice u Crnoj Gori podesavaju osvoju organizaciju novoj politickoj geografiji. Katolicka crkva, posto se raspala Biskupska konferencija SFRJ, priprema formiranje Biskupske konferencije za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju. Procjenjuje se da na tom prostoru zivi oko 550.000 katolika. U Makedoniji djeluje samo Skopsko-prizrenski biskup koji ima pomocnog biskupa u Prizrenu. U katolickoj crkvi objasnjavaju da jedan biskup ne moze ciniti konferenciju i da ce se zato ova nova prostirati na podrucje dvije-tri drzave. Vec nekoliko mjeseci ceka se da statut organizacije odobri Sveta stolica. Na pitanje kada ce se to desiti, Petar Perkolic, nadbiskup barski, kratko odgovara: "Cim prije".

Najznacajnije promjene u Islamskoj zajednici vec su obavljene. Od oktobra prosle godine Islamska zajednica Crne Gore je samostalna, suverena i me|unarodno priznata. U njoj smatraju da duhovno jedinstvo muslimana iz doskorasnje zajednicke domovine treba ocuvati, a da ce tome najbolje doprinijeti saradnja samostalnih i ravnopravnih zajednica. Zbog toga su i odbacili sugestije o stvaranju jedinstvene IZ za SRJ. Nije bilo nista ni od price da ce se neki njeni odbori pripojiti sandzackom Mesihatu. " Ova IZ je prva priznata na Balkanu - na Berlinskom kongresu 1878 godine, a od 1912 godine jedinstveno djelujemo na prostoru Crne Gore. To je duga tradicija i nijedan nas Odbor, u postojecim prilikama, nije bio protiv samostalnosti. Naprotiv, odziv na izbore bio je veci nego ikad. Nijesmo imali nikakvih problema da dokazemo legitimitet ni kod medjunarodnog priznanja, jer smo legalno formirani u drzavi Crnoj Gori", objasnjava Idris Demirovic predsjednik Mesihata IZ za Crnu Goru.

U SPC u Crnoj Gori, sve je po starom. Jedino sto mitropolit Crnogorsko-primorski, njegovo preosvestenstvo Amfilohije Radovic ove godine, nije proklinjao one "koji hoce da razdvoje Crnu Goru od Srbije".

Esad KOCAN AIM Podgorica