PREDSTAVA ZA EVROPU

AIM, ZAGREB, 29.1.1995. Cetveroclana delegacija izvjestitelja Parlamentarne skupstine Vijeca Evrope posjetila je Hrvatsku s ciljem da utvrdi jesu li ostvareni svi uvjeti za njeno primanje u to ugledno evropsko drustvo. Neprikrivena namjera hrvatske strane da se gostima iz Evrope pokaze u najboljem svjetlu na koncu je, uslijed nedostatka mjere, pazljivo reziranu predstavu svela na farsu. Slicne predstave bezbroj puta su odigrane pred delegacijama evropskih strucnjaka i duznosnika koje povremeno provjeravaju stanje ljudskih prava i vladavine zakona u Hrvatskoj. Po principu - nije vazno sto jest vec ono sto im kazemo - "Evropljani" se bombardiraju informacijama o "prevelikim medijskim slobodama", "najvisim svjetskim standardima" i slicnim frazama udomacenim na ovdasnjoj politickoj sceni.

I ovoga puta brojni susreti parlamentaraca (od sefova oporbenih parlamentarnih stranaka, saborskih zastupnika do potpredsjednika Vlade i ministra vanjskih poslova Mate Granica), osim u slucaju razgovora s predstavnicima medija, bili su zatvoreni za javnost, pa su novinari svoju znatizelju i interes javnosti morali zadovoljiti djelomicnim informacijama te ponekim papirom koji se sretnim slucajem nadje u rukama.

Uz aktualni otkaz UNPROFOR-u, pa tako i mogucem rasplamsavanju ratnog sukoba, susretima vaznim za odluku o prijemu Hrvatske u vijece Evrope dominirale su rasprave o pravnim, zakonodavnim pitanjima. Kakav su dojam gosti stekli saznat ce se iz izvjestaja, koji ce, kako je najavljeno, biti usvojen na zasjedanju Vijeca Evrope, koncem sijecnja. Domaci, a za sada i jedini izvor, Ministarstvo vanjskih poslova, pak tvrdi da je parlamentarna delegacija Vijeca Evrope vrlo pozitivno ocijenila pravne propise, a da su jedine zamjerke dane na njihovo provodjenje. No, ako su razgovori protekli u skladu s dopisom kojeg je Milan Vukovic, predsjednik Vrhovnog suda RH dostavio Ministarstvu RH kao svoje misljenje o izvjescu jednog od ureda Parlamenta Vijeca Evrope u kojem se govori o zakonodavstvu u Hrvatskoj, onda su gosti iz Evrope mogli steci dojam da, u najmanju ruku nisu dobrodosli, jer se petljaju u unutarnja pitanja Hrvatske. Obrazlozivsi zasto je po njegovom misljenju sporan dio izvjesca koji se odnosi na sudbenu vlast, Vukovic u svom napisu strucnjacima iz Vijeca Evropa, koji su dosli sa zadatkom da ocjene cjelokupni drzavni ustroj, od Predsjednika na nize, odrice pravo da to cine.

No i pored pazljive rezije stvar je autorima i ovog puta izmakla iz ruku. Pocelo je na razgovorima s predstavnicima Sabora, kada je iza zatvorenih vrata doslo do spora izmedju predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava Ljubomira Antica i potpredsjednika Srpske narodne stranke Veselina Pejnovica, koji je cak u jednom momentu htio napustiti dvoranu. Spor je izazvala Pejnoviceva tvrdnja o 300.000 srpskih gradjana koji su do sada napustili Republiku Hrvatsku sto je, tvrdi Pejnovic, izazvalo neprilicnu reakciju saborskog branitelja ljudskih prava.

Razgovor parlamentarne delegacije s predstavnicima hrvatskih medijskih kuca protekao je u znaku "uvjeravanja" Evrope da smo "dobri demokrate", ali u tolikoj mjeri tako da se na koncu postigao sasvim suprotan ucinak. Saborski odbor za vansjku politiku kao organizator i domacin potrudio se na skup pozvati predstavnike, po njegovom misljenju reprezentativnih medijskih kuca, drzavnih, privatnih, javnih ("Vjesnik", "Vecernji list", "Slobodna Dalmacija", HTV, Hrvatski radio, HINA, "Globus", "Novi list"), a da bi izgledalo kao da su pozvani svi pojavila su se i "samostalna" novinarska pera kao Aleksa Crnjakovic, Olga Ramljak i Andjelko Perincic. Brizljivo odabrana novinarska druzina koja je u odsutnosti onih, manje "poslusnih", imala potvrditi tvrdnje vlasti o velikim, pa cak i pretjeranim slobodama medija. "Neposlusne" se pak na sve moguce nacine namjeravalo preskociti pa se unatoc intervencije gostiju u tome i uspjelo. "Feral Tribune", "Erazmus", "Arkzin", OTV, pozvani su tek nakon inzistiranja gostiju, ali prekasno i ne osobito jasno. Nitko od njih se nije pojavio pa je tako organizator uspio u nakani da parlamentarci ne cuju i drugacije misljenje o domacim medijima.

Najverojatnije bi sve teklo po provjerenom scenariju, organizatori zadovoljni a gosti sretni zbog rasta medijskih sloboda u Hrvatskoj, da uslijed prevelike zelje za kontrolom stvari nisu izmakle kontroli. Potpuno pogresnim pokazao se odabir domacina da o tzv. slobodi medija govori Antun Vrdoljak, politicar i donedavni direktor HRTV-a. Zacudjenim Evropljanima Tonci je objasnio da "smo vec umorni od Evrope" jer, kako kaze, "vreba na svaku nasu gresku". O Evropi koja je Maginot linija, koja je Dachau..., govorio je nadugo i nasiroko, toliko da su ostali (i to ne svi) uspjeli tek kratko predstaviti sebe i svoje medijske kuce. Uslijed manjka vremena, o slobodi medija u Hrvatskoj jasno su artikulirana samo dva problema - ultranacionalisticko glasilo "Hrvatski vjesnik" iz Vinkovaca i satircki tjednik "Feral Tribune", za koje je gostima objasnjeno da ih ne bi tolerirale ni evropske drzave. Evropljani nisu komentirali ni jedan od navoda, a na nekoliko kokretnih pitanja koje su uspjeli postaviti nisu dobili nikakav a kamoli precizan odgovor.

Zahvaljujuci nastojanju organizatora da sve tece u savrsenom redu i pod kontrolom, delegacija evropskih parlamentaraca imala je priliku cuti da u Hrvatskoj ne postoji problem manjka, vec naprotiv, viska medijske slobode, s kojom se nasa mlada demokracija boji uhvatiti u kostac, sve zbog Evrope, naravno. Informacije poput one da u takovom carstvu medijske slobode "Feral Tribuneu" zahvaljujuci porezu na sund koji mu je odredila drzava, prijeti financijski slom, nitko od reprezenata hrvatskog novinarstva nije ni spomenuo. Na koju carobnu formulu moze prezivjeti novina kad joj drzava na ime samo jednog poreza tjedno uzima od 10 do 13 tisuca DEM, ovisno o tirazu. Tako da se nije culo ni pitanje kako to da "Hrvatski vjesnik" jos uvijek izlazi jer bi ga, po takvim drzavnim arsinima, porez na sund odavno trebao ugasiti.

No, pokusaj sminkanja zivota u mladoj demokraciji nije zavrsio na susretu s novinarima. Analiza stanja na podrucju funkcioniranja pravne drzave, koju su pripremili strucnjaci Vijeca Evropa, domacini su proglasili povjerljivim dokumentom i tako je sakrili pred vlastitom javnoscu. U analizi se posebno upozorava na mnoge nedostatke: prisilna iseljenja, nedostatak slobode izrazavanja i neovisnost medija, nedostatak krivicnog gonjenja onih koji su pocinili djela protiv pripadnika srpske nacionalnosti... Prerano je zakljuciti da su ispunjeni odgovarajuci standardi u zastiti ljudskih prava, jedan je od zakljucaka u materijalu od kojih nas je vlast postedjela.

Hrvatska zeljno ocekuje prijem u punopravno clanstvo Vijeca Evropa, u cemu su nas do sada pretekle i Rumunjska i Albanija, pa je shodno ovdasnjoj tradiciji organizator ucinio sve da se Evropljanima svidi. Pomno pripremana predstava kojom se parlamentarna delegacija Vijeca Evrope trebala uvjeriti u hrvatsko carstvo slobode ne koristi nikome. Cak i u slucaju da i pored lose rezije i glumatanja gosti nisu nista vidjeli od onoga sto nije bilo za njihove oci. Evropski izvjestitelji nasi su gosti jer je to Hrvatska trazila i pristala na njihova pravila igre. Nama u Hrvatskoj je tako kako jeste, a interes bi nam svima trebao biti - uci u evropsko drustvo i po cijenu da nam se gleda u tanjur. Ono sto je u njemu, nas je problem, ne njihov.

BRANKA VUJNOVIC