STO GODINA ROBIJE

Politicka sudjenja u Crnoj Gori

size:

Nedavno su u crnogorskoj prijestonici Cetinju izrecene drakonske zatvorske kazne grupi mladica koja je jos prije godinu i po dana "povrijedila ugled predsjednika Republike", tako sto je Bulatovicu skandirala "izdajnice", "lopove" i slicno. To je bio posljednji u nizu politickih procesa koji su, u posljednjih mjesec dana, vodjeni i okoncani u Crnoj Gori, i na kojima je, optuzenima izrecena ukupna zatvorska kazna od 104 i po godine! Osudjeni su prvaci SDA, zbog navodnog antidrzavnog djelovanja, potom poslanik i lider crnogorskih radikala Acim Visnjic, zbog vrijedjanaj premijera Djukanovica u Skupstini ove Republike, i na kraju, pomenuti Cetinjani radi "povrede ugleda" predsjednika Bulatovica. Opozisija je, i pord politicke raznorodnosti, jedinstvena u osudi ovih procesa, optuzujuci vlast da je stvorila partijsku a ne gradjansku drzavu Crnu Goru. Vladajuca stranka na sve to uzvrca dosta hladno, prijeteci apsolutnom vlascu koju je osvojila na posljednjim izborima, sto joj, kako smatra, omogucava da je, do narednog izbornog testa, sprovodi kako ona nadje za shodno. Problem svih ovih proces i presuda nije toliko u visini kazni koliko u cinjenici da oni ukazuju na princip selektivnosti koju sudovi primjenjuju u svom radu zbog cega se optuzeni tretiraju ne spram pocinjenog prekrsaja vec oartijske ili neke druge pripadnosti.

Tekst:

Osnovni sud na Cetinju izrekao je, prije nekoliko dana, presude sesnaestorici Cetinjana, optuzenih za krivicno djelo povrede ugleda Republike Crne Gore i krivicno djelo ometanja javnog skupa, posvecenog 180-godisnjici smrti Petra II Petrovica Njegosa - trojica od njih su "zaradila" dvije, osmorica jednu, petorica sest mjeseci zatvora, a jedan se izvukao sa uslovnom kaznom od jedne godine.

"Svi oni krivi su jer su... izlozili poruzi predsjednika Republike Crne Gore, Momira Bulatovica grubim vrijedjanjem i drskim i bezobraznim ponasanjem tako sto su mu, kada je izasao iz Biljarde i posao prema sluzbenom vozilu, upucivali uvredljive izraze: "izdajnice, ubico, lopove, kopile Slobodana Milosevica, izdao si Crnu Goru", a kada je Predsjednik usao u vozilo ponovo su mu upucivali iste izraze, pljuvali i udarali rukama i nogama po vozilu, i na taj nacin ugrozili spokojstvo gradjana i remetili javni red", glasilo je, u jednom dijelu, obrazlozenje presude.

Na sudu se, kao krunski svjedoci odbrane, nijesu pojavili Predsjednik Bulatovic i Mitropolit crnogorsko-primorski, Amfilohije, koji je bio u Vladinom domu kada je prekinut naucni skup. Sud nije uzeo u obzir ni svjedocenje o tome da je predsjednik Bulatovic iritirao ucesnike protestnog skupa pokazivanjem srednjeg prsta, niti cinjenicu da je Predsjednik bio neadekvatno obezbijedjen.

Presude u Osnovnom sudu Cetinje bile su posljednje u nizu izrecenih u posljednjih mjesec dana u Crnoj Gori. U svim slucajevima se radilo o osobama koje pripadaju politickoj opoziciji. Sudski hronicari izracunali su da sve kazne u zbiru iznose blizu 104 godine, plus jedna godina uslovnog zatvora.

Nedjelju dana ranije, lideri i aktivisti SDA za Crnu Goru, njih 21, osudjeni su na ukupno 87 godina zatvora "za krivicno djelo ugrozavanja teritorijalne cjeline SRJ i nedozvoljenog drzanja oruzja i eksplozivnih materijala". U medjuvremenu, Visi sud u Podgorici potvrdio je kaznu od pet mjeseci zatvora jednom od prvaka Srpske radikalne stranke u Crnoj Gori i njenom poslaniku u Skupstini, Acimu Visnjicu, zbog toga sto je izlozio javnoj poruzi Vladu i njenog premijera, i sto je klevetao sudove i sudije u Crnoj Gori. Od svih presuda izrecenih u toku jednog mjeseca jedino je, za sada, punovazna ona koja se odnosi na gospodina Visnjica.

Jedan od branilaca okrivljenih celnika i aktivista SDA, podgoricki advokat Vladan Djuranovic, okvalifikovao je proces pred Krivicnim vijecem Viseg suda u Bijelom Polju kao "tipican primjer politickog procesa". On objasnjava da je "postupak poceo nevidjenim pritiskom na javnost preko svih medija", da je javnost "prosto bombardovana materijalima i podacima prikupljenim od strane MUP-a, iako se radilo o podacima koje je tek valjalo provjeriti u krivicnom postupku. "Na ovaj nacin optuzeni su osudjeni i prije sudjenja, i sud doveden u situaciju da vrsi svoju funkciju pod strahovitom hipotekom vec stvorenog ubjedjenja da su optuzeni krivi i da im treba samo odmjeriti kaznu", kaze Djuranovic. On, takodje, napominje da je na pocetku istrage braniocima bilo uskraceno pravo da prisustvuju istraznim radnjama. Kasnije je to rjesenje ukinuto, ali nijesu ponovljene istrazne radnje u prisustvu branilaca optuzenih, niti je iz sudskih spisa izdvojen zapisnik o tim radnjama, kako je trazila odbrana. Advokat Djuranovic navodi i mnoge druge cinjenice koje ukazuju na to "da protiv okrivljenih nije vodjen zakoniti postupak, d su njihova prava drasticno krsena, te da presuda nije rezultat cjelokupnog cinjenicnog materijala utvrdjenog u toku postupka".

Ni advokat okrivljenih Cetinjana nije u nedoumici kada je u pitanju karakter krivicnog postupka protiv njegovih branjenika. To je apsolutno politicki proces, kaze advokat Miodrag Zivkovic, optuzujuci Demokratsku partiju socijalista za reziju; partiju kojoj su, kako on kaze, "policija i pravosudje, nazalost, samo produzene ruke djelovanja". Da bi obrazlozio svoje uvjerenje, advokat Zivkovic navodi: "Da 'cetinjski slucaj' nije politicki predmet, zar isti ne bi pokrenuo tuzilac sa Cetinja, nego visi tuzilac iz Podgorice; zar bi istragu vodio predsjednik Suda sa Cetinja, Lalicic, pored istraznog sudije Vujovica; zar bi svi osumnjiceni bili pritvoreni; zar bi se svakom osumnjicenom, kao posebno pitanje u istrazi postavilo pitanje kojoj politickoj partiji pripada, odnosno koje stranke je clan; zar bi svjedoci optuzbe bili samo pripadnici MUP-a i nijedan gradjanin; zar bi svi pripadnici MUP-a, kao svjedoci, bili u istrazi saslusavani iza ledja i sakriveno od branilaca osumnjicenih; zar bi, takodje, u istrazi branioci mogli biti onemoguceni da izvrse uvid u spise predmeta..."

I jedan od advokata osudjenog Acima Visnjica, njegov partijski drug Ilija Darmanovic, iznosi argumente da je u pitanju politicki proces koji ce sluziti kao primjer odnosa prema svakome ko se, po procjeni vladajuce partije, "ponasa kako njima ne odgovara, a ko bi ozbiljno i konstruktivno kritikovao rad Vlade i vladajuce partije ili njihovih celnika".

Iako je bilo reagovanja i povodom presuda liderima SDA za Crnu Goru i procesa koji je vodjen protiv poslanika SRS, Acima Visnjica, to ni izdaleka nije naislo na politicki odjek kao izricanje presuda grupi Cetinjana. Kazne zatvora od dvije godine do sest mjeseci izazvale su pravu sablazan kod politickih stranaka koje se zalazu za suverenu Crnu Goru, Liberalnog saveza CG i Socijaldemokratske partije CG, ali i kod Narodne stranke CG, koja slovi kao srpska nacionalna stranka u Crnoj Gori. U saopstenjima za javnost, izdatim ovim povodom, bez obzira na nijanse u pristupima i razlicitu politicku akcentaciju, sve tri ove opozicione politicke stranke ocijenile su da se radi o drakonskim kaznama i o politizaciji crnogorskog pravosudja.

"Tezina izrecenih kazni posebno govori da se vlast odlucila za drakonske mjere kako bi se strahom pokusalo sprijeciti kriticko govorenje i legalno izrazavanje uobicajenog protesta protiv katastrofalnih posljedica sestogodisnje DPS vladavine. Cetinjsko sudjenje govori o tome da se nece prezati od uvodjenja otvorene diktature kako bi se sprijecili nesumnjivi dometi demokratije u Crnoj Gori", porucili su javnosti crnogorski liberali. Socijaldemokrate su posebno ukazale na cinjenicu da se "jos jednim slucajem vrsi politizacija szdstva", dok Narodna stranka potencira neodrzivost sudjenja i presuda zbog verbalnog delikta. "Da je u Crnoj Gori pravna drzava podredjena partijskoj i policijskoj, najbolje govore presude grupi mladica sa Cetinja", kazu narodnjaci. Javnosti je predoceno i to "da partijska drzava demonstrira svu svoju okrutnost onda kada se za to ima najmanje razloga, a ponasa se indolentno kada su zivoti gradjana ugrozeni, kada kriminalci postaju ugledni biznismeni, kada samozvane vladike rade protiv SPC u Crnoj Gori ili kad huligani prebiju na smrt milicionera".

Na ovaj opozicioni utuk stigao je, odmah, i odgovor iz vladajuce Demokratske partije socijalista. "DPS je vladajuca partija u Crnoj Gori zahvaljuju}i odluci gra|ana Crne Gore, a ispravnost svoje politike i nacina vodjenja drzavnih poslova provjerice kroz naredne redovne izbore. Do tada DPS Crne Gore ostaje da osjeca zabrinutost zbog cinjenice da dvije najjace opozicione partije (Narodna stranka CG i Liberalni savez CG) primjenu zakona nazivaju tiranijom, a njihovo grubo krsenje dozivljavaju kao tekovine demokratije i pravde", receno je, izmedju ostalog, u DPS-ovom saopstenju za javnost.

Potvrdjujuci, makar i nesvjesno, tvrdnje opozicije da je crnogorsko sudstvo pod potpunom kontrolom vladajuce stranke, saopstenjem se istog dana kada i DPS, i u istom duhu, oglasio i Izvrsni odbor Udruzenja sudija Crne Gore, trazeci od politickih stranaka da ostave sudove "da u teskim i slozenim drustvenim uslovima primjenjuju Ustav i zakon u interesu drzave, zastite gradjana u ostvarivanju njihovih prava i obaveza pred sudovima".

U ponovnom reagovanju, Narodna stranka CG je podvukla da sudska vlast, povinujuci se volji DPS-a, "kaznjava gradjane tek onda kad oni izraze svoje neraspolozenje prema drzavnim funkcionerima, umjesto da kaznjava svaki prestup i tako poveca opstu pravnu sigurnost". Narodnjaci su, ujedno, optuzili vladajucu partiju da smisljeno dize tenzije izmedju vlasti i opozicije, ocjenjujuci da je to "daleko veca opasnost za Crnu Goru od navodne koalicije, odnosno principijelnosti koju opozicija demonstrira stiteci ugrozene demokratske procese".

Ako se sudi na osnovu principa podjele vlasti, sudovi u Crnoj Gori su nezavisni i za njihov rad ne bi trebalo kriviti druge dvije vlasti - izvrsnu i sudsku, niti Demokratsku partiju socijalista. No, kako ova partija ima nadpolovicnu vecinu u Skupstini, skoro apsolutnu u Vladi (nekoliko ministara nijesu njeni clanovi) i dominantnu vecinu u pravosudju, onda se tesko oteti utisku da ne funkcionise sve onako kako je u Ustavu zapisano. Demokratska partija socijalista je u vise navrata demonstrirala volju da svom partijskom interesu podredi i zakonodavnu i izvrsnu i sudsku vlast, pravdajuci to voljom gradjana i posljednjim izbornim rezultatima. Cak sta vise, da ih podredi interesima pojedinaca ili grupa u partijskom i drzavnom vrhu. Zbog toga se kao osnovni problem ne postavlja to sto sudovi kaznjavaju drakonski, vec sto kaznjavaju selektivno, previdjajuci ono sto se nezakonito cini pod direktnom ili precutnom zastitom vlasti. Zbog toga je tacnije govoriti o Crnoj Gori kao partijskoj, nego pravnoj drzavi. Krajnjih politickih konsekvenci takvog cinjenja Demokratska partija socijalista ne zeli da bude svjesna, iz straha da ce joj sa gubitkom apsolutnog uticaja u svim sferama drustva biti ispod nogu izvucen tepih.

Dusko Vukovic AIM Podgorica