SUKOB VLADE I TELEVIZIJE BIH
POKUSAJ OBARANJA PREMIJERA SILAJDZICA
AIM SARAJEVO, 12.1.95. Na pocetku sve podsjeca na atmosferu iz Kafkinog "Procesa". Poslije neuspjele sjednice Ustavotvorna skupstina Federacije Bosne i Hercegovine na kojoj ni uz petodnevno zamajavanje, zbog nesuglasice izmedju poslanika Stranke demokratske zajednice i zastupnika Hrvatske demokratske zejednice nije usvojan cak ni dnevni red, troje izvjestaca Radija i televizije BiH sa ovog neslavnog skupa u Zenici bivaju suspendovani. To su novinari televizije Raska Denjalic i autor ovog teksta, te sa Radija Mladen Bosnjak. Suspenzija ce se kasnije prosiriti i na novinara televizije Elmira Brackovica, koji uopste i nije bio u Zenici. Usmenu odluku (pravno dakako nevaljanu) o suspenziji "do daljnjeg" bez ikakvog obrazlozenja, a jos manje upoznavanja novinara donosi v.d. generalnog direktora RTV BiH, Amila Omersoftic. Njena bitka do posljednjeg novinara, ali i posljednjeg gledaoca, time se prakticno uspjesno privodi kraju, jer su neposredno prije toga otkaze u ovoj kuci dobili i Mehmed Agovic (pocetkom rata BiH postavljen na duznost generalnog direktora), potom Arif Mesihovic i Boro Kontic, autor brojnih emisija za koje je upravo RTV BiH dobila najvisa medjunarodna priznanja. No, uz samovilju Amile Omersoftic kadrovska pustos dozivljava svoju kulminaciju, a program RTV dozivljava najnizi moguci nivo sto uspjesnosti, sto gledanosti.
I sve bi ovo ostalo pod velom tajne i marginalnog slucaja jos jednog protjerivanja novinara da na konferenciji za stampu Socijaldemokratske partije njen potpredsjednik Nijaz Skenderagic nije javno postavio i ovo, ali i druga pitanja vezana za programsku i uredjivacku politiku ove informativme kuce, tacnije prisutne jake cenzure. Argumente za ovakvu tvrdnju Skenderagic je nasao u neobjavljenom saopstenju ove stranke sa Ustavotvorne skupstine u Zenici, u kojem SDP istice kako je jedini pozitivni dogadjaj na pomenutom zasjedanju "bila Vlada koja nije podlegla pritiscima vrhova vladajucih stranaka, nego je jedinstveno i odlucno stala iza svih zakona koje je predlozila Skupstini". Embargo na ovakav tekst saopstenja stavila je licno Amila Omersoftic, koja ce u kasnijem kontaktu sa predstavnicima ove stranke sugeritati da "Vladu treba kritikovati".
Strijela je tako odapeta, a njena meta je niko drugi do premijer Vlade, Haris Silajdzic. Novinari su tu, naravno, jos jednom u epizodnoj ulozi, kao zrtve mnogo krupnije i do tada cesto spominjane, ali uvijek dobro zakulisne i opasne unutarstranacke politicke igre. Kao clan najuzeg tijela Stranke demokratske akcije, njenog Izvrsnog odbora, Amila je Omersoftic istureni igrac za rusenje i obaranje premijera koji u posljednje vrijeme uziva nepodjeljene simpatije ne samo bosanskohercegovacke, vec i medjunarodne javnosti. Haris Silajdzic prihvata bacenu rukavicu, doduse uz ne mnogo takta, te uz obrazlozenje da Vlada "nema povjerenja u rukovodstvo TV, koje javnosti prezentira poluistine i dezinformacije" privremeno zabranjuje da novinari televizije prete sjednice Vlade. "Celicna direktorica" Amila Omersoftic se ne predaje, organizuje medjunarodnu pres konferenciju na kojoj ce svu svoju zuc i optuzbe sasuti na premijera Silajdzica, ali ne zaobilazeci ni nepodobne novinare i bivsa ratna rukovodstva RTV BiH. Tonom neargumentovanih napada na premijera javnost je bila zaprepastena i sokirana, zvucalo je sve kao direktan poziv za rusenje Vlade - da li samo Omersoftickin ili je dama bila tek u ulozi necijeg glasnogovornika za sada je jos uvijek otvoreno pitanje. Nacin njenog istupanja mozda je najbolje ilustrirao, u javnosti cak i ne bas omiljen, minstar kulture i obrazovanja, Enes Karic: "Da je u mojoj nadleznosti, ja bih odmah smijenio v.d. direktoricu TV BiH. Odavno nisam vidio vecu histeriju od one koju je ispoljila pomenuta direktorica".
No, kako premijer i Vlada nisu poput obicnih novinara, te ih se ne moze tako lako smjeniti, Amila je Omersoftic ocigledno precijenila svoje mogucnosti. U vladinom se saopstenju o njenom potezu decidno kaze: "Tesko je pronaci drzavu u svijetu u kojoj direktor drzavne televizije postavlja i smjenjuje premijera, ili izaziva krizu vlade koja je u Skuostini dobila 100 posto glasova u tajnom izboru!" Nesto dalje u istom saopstenju stoji: "To su veoma opasne igre. One nisu opasne za premijera ili za Vladu, to je opasnpst za sistem koji zeli sacuvati demokratiju, sprijeciti zloupotrebu javnih funkcija i izbjeci zamke neogranicene vlasti pojedinaca." O samoj atmosferi koja vlada na TRV BiH svoje je misljenje izrekao i premijer Haris Silajdzic: "Radi se o politickom komesarijatu koji je tamo napravljen. A nasem je svijetu dosta svakog nasilja. Ja necu dozvoliti da se to radi. Pitanje je hocemo li dozvoliti demokratiju ili necemo. Ja sam za demokratiju, hocu je i boricu se za nju. To cu reci i Parlamentu,a on neka izabere put."
Sudeci po reakcijama obicnih ljudi, cini se da je prvu rundu u duelu Silajdzic-Omersoftic ubjedljivo dobio premijer. No, simptomaticno je da su na sjednici Vlade koja je o ovome raspravljala, od 12 prisutnih ministara dvojica na celnim resorima (Irfan Ljubijankic, ministar inostranih i Bakir Izetbegovic, ministar unutrasnjih poslova) bili protiv toga da se Vlada o ovome oglasi saopsetenjem. Samim tim namece se i pitanje da li je Amila Omersoftic u svom negativnom pristupu prema Vladi i njenom premijeru bas usamljeni i slobodni strijelac, ili je pak izvrsilac stranacke politike. U Sarajevi, naime, vec par mjeseci kruze price o sukobu Silajdzica sa uzim i tvrdim rukovodstvom SDA, zapravo o sukobu dva politicka koncepta. Logicno je, stoga, pretpostaviti da Amila Omersoftic kao clan Izvrsnog odbora SDA i iz potrebne partijske discipline ne nastupa samo u svoje ime. Doduse, uz poziv Harisu Silajdzicu i Amili Omersoftic da odmah obustave uzajamna optuzivanja, upucenog od strane Izvrsnog odbora SDA, to se ne bi moglo zakljuciti, a miroljubiv ton saopstenja oko ovog slucaja ne precizira na cijoj je SDA strani.
Svoj stav oko ovog sukoba koji je dobio prvorazredne politicke dimenzije dale su sve politicke partije, a najradikalniji medju njima je SDP koja trazi ostavku v.d. generalnog direktora RTV BiH, Amile Omersoftic. Rasplet drame ocekuje se na prvom narednom zasjedanju Skupstine, zakazanom za 17. januar. Naravno, suspendirani novinari, zrtve politikanskih igara jedne stranke, i dalje su na ledu, a u nekada uglednoj informativnoj kuci neki novi "prekonoci novinari" (cast jos nekolicini izuzetaka) igraju se televizije i programa. Naravno, onako kako svira neprikosnovena "celicna ledi" A. Omersoftic, sireci oko sebe prazninu i pustos, dosadu i glupost.
MLADEN PAUNOVIC