BOSANSKOHERCEGOVACKE POLITICKE IGRE
MINISTRI OTKAZUJU POSLUSNOST ZASTUPNICIMA SVOJIH STRANAKA
Zenicka sesija /ne/odrzavanja Skupstine Federacije BiH pokazala je, izuzev vec bjelodanog spora na relaciji SDA-HDZ oko rotacije predsjednika i potpredsjednika, da dvije vladajuce stranke ipak imaju zajednickih dodirnih tacaka - zasmetala im je, naime, vlastita Vlada koju su oformili iz svojih najlojalnijih redova. Naime, dok su se stranke, svaka na svoj nacin, upirale da bojkotiraju Federaciju, bosnjacki i hrvatski ministri u Vladi uporno su pripremali zakonske temelje za zajednicku drzavu. Nesklad izmedju vladajucih stranaka i njihove Vlade kulminirao je odbijanjem na Skupstini svih zakona koje je Vlada pripremila za usvajanje, ali i ostankom vladinih ministara iz hrvatskih redova na republickom zasjedanju kojeg je vecina zatupnika HDZa, naravno, bojkotirala.
AIM ZENICA, 20.12.94. O farsi oko odrzavanja, tacnije neodrzavanja Ustavotvorne skupstine Federacije BiH, receno je i vise nego sto ona zasluzuje. Blagovremeno je, iz tehnickih razloga, zakazana za 12. decembar u Zenici, na njeno su zasjedanje uredno dosli poslanici vladajuce SDA i opozicionih stranaka, pokoji bosanskoherecegovacki ambasador, no predstavnici druge vladajuce stranke, dakle HDZ, nisu se pojavili. Naivnim novinarima su visoki funkcioneri Skupstine u medjuvremenu davali jos naivnija tumacenja te su ovi prenosili svojoj javnosti kako su u pitanju samo nebitni detalji i da Skupstina iznenadni intermeco koristi za rad u svojim tijelima, ali da ce sve proteci u najboljem redu. Upucenijima je, pak, zvucalo neuvjerljivo i najblaze receno cudno, tim prije sto se znalo da se u isto vrijeme u Livnu odrzava sjednica Glavnog odbora HDZ na kojoj se tek zauzimaju stavovi za predstojeci parlamentarni skup, koji je na dnevni red, veoma ambiciozno, stavio cak 27 zakonskih prijedloga iz oblasti ekonomije, finansija, trgovine i pravosudja.
No, treceg dana iscekivanja poslanici HDZ konacno stizu u Zenicu i, cini se, Skupstina konacno moze da pocne. Ali, ne miruje ni druga strana - poslanici SDA odmah na pocetku izlaze sa prijedlogom da se na dnevni red stavi i pitanje rotacije predsjednika i potpredsjednika Federacije, odnosno zamjene mjesta Kresimira Zubaka i Ejupa Ganica za narednih sest mjeseci. Stav je obrazlozen postignutim Beckim dogovorom i usvojenim Ustavom po kojima nakon sest mjeseci (a taj rok je davno prosao) automatski vrsi zamjena dva kljucna mjesta na u vlasti Federacije. U ime hrvatskih zatupnika Ivan Bender je osporio predlozenu rotaciju govoreci da se radi o krupnom pravnom i politickom pitanju, kako nisu steceni uvjeti za tu zamjenu, da mandat predsjednika i potpredsjednika treba da traje dok traje i prelazni period, ali i da Hrvati ne mogu prihvatiti stanje u kojem bi sve celne funkcije u Federaciji obavljali kadrovi bosnjacko-muslimanskog naroda. Ne nalazeci rjesenje, predsjedavajuci Ustavotvorne skupstine Mariofil Ljubic daje pauzu od sat i po koja ce potrajati i punih trideset sati. Za razliku od "pauze" zajedanje je uspjelo potrajati jedva nekih dvadesetak minuta!
Sutradan Ustavotvorna skupstina ponovno ne radi, ali iza zatvorenih vrata odrzavala se sjednica Vlade R/F BiH. Kako se premijer Silajdzic taj dan nalazio u Zagrebu sjednicom je predsjedavao potpredsjednik Vlade, Jadranko Prlic. Iznenadjujuce, ali nakon sastanka saopstava se da Vlada zauzima jedinstven stav te da i dalje stoji iza svih svojih zakonskih prijedloga koje je ponudila Skupstini! U toj istoj Vladi, naravno, pored Prlica sjedilo je jos cetveri resornih mistara iz redova hrvatskog naroda. Naime, kada skupstinsko zasjedanje ipak nekako otpocne pokazace se da nije sporno samo pitanje rotacije predsjednika i potpredsjednika Federacije, vec i niza zakonskih prijedloga koje je Vlada postavila pred poslanike. Hrvatski zastupnici ce preko Ivana Bendera traziti da se s dnevnog reda skinu prijedlozi zakona o pretvorbi drustvene svojine, zakona o preduzecima, i stranim ulaganjima, dok ce poslanici SDA istu stvar traziti za zakonske prijedloge o Vrhovnom sudu Federacije i federalnom tuzilastvu. Pojavljuje se cudno jedinstvo poslanika obje vladajuce stranke u otporu prema radu "njihove" Vlade.
"Pred vama su zakonski prijedlozi koje ste VI kao zastupnici trazili, i Vlada jedinstveno stoji iza njih", rijeci su podpredsjednika Jadranka Prlica, upucene poslanicima. No, nije ni to pomoglo. Kao ni upozorenja da se neusvajanjem sistemskih zakona prakticno rusi duh fasingtonskog sporazuma, blokira rad Vlade te da se nakon toga Vlada ne moze optuzivati za neimpelmentaciju Ustava. Zakoni se poslanicima nikako nisu "svidjeli". Neslavno kako je i pocela, federacijska Skupstina se zavrsila utvrdjivanjem da nema kvoruma medju zastupnicima iz redova hrvatskog naroda, pa se odlucivanje o sistemskim pitanjima nije ni moglo ocekivati. Petodnevno zamajavanje oko Skupstine ima tragikomican epilog - nije usvojen cak ni dnevni red!
Zasjeda, potom, republicki parlament, sto ce reci isti ljudi samo uz daleko mani broj prisutnih hadezeovskih zatupnika. No, na ovom skupu ostaje, ponovno, i potpredsjednik Vlade Jadranko Prlic ali i svi ministri koje je kandidirao HDZ. Prlic se i obraca republickom sazivu Skupstine rijecima da iz "bizarnih razloga" Ustavotvorna skupstina nije usvojila zakone kojima bi se omogucilo brze zazivljavanje Federacije i dobija aplauz prisutnih slicno kao i Mariofil Ljubic koji je izvjavio da dileme u izgradnji Federacije ne moze biti. Nakon toga je vec bilo bjelodano jasno da se ponasanje vecine hrvatskih zastupnika i njihovih clanova vlade uveliko razlikuje. Da li je u pitanju samo trenutni spor ili trajniji sukob, jesu li se i u redovima hrvatskih politicara polarizovale takozvane cvrsca i meksa stuja na osnovama uspostave Federacije, ubrzo ce se pokazati.
No, iako se poslije svega ne moze reci da je ucinjen i najmanji korak u brzem zazivljavanju bosanskohercegovacke Federacije, iako i dalje na ovom prostoru zive dva potpuna razlicita pravna sistema sto upravo Vladi stvara najvece teskoce - tihi pobjednik zenickih sesija je premijer Vlade, Haris Silajdzic. Pokazalo se, naime, da u izuzetno teskoj situaciji njegova Vlada moze djelovati jedinstveno bez podlijeganja pritiscima stranaka koje su je oformile. Ipak,kako niti jedan zakon te iste Vlade nije dobio "zeleno svijetlo" od parlamentaraca dvije vladajuce stranke, kakav ce biti konacan ishod ostaje tek da se vidi.
MLADEN PAUNOVIC