SLOVENIJA KAO IZGOVOR

Zasto je morao da ode i ko je Lojze Peterle

rezime:

Bivsi slovenacki ministar spoljnih poslova Lojze Peterle,koji je i pred- sednik Slovenackih krscanskih demokrata, samje podnjeo ostavku na mesto mini- stra jer mu je bilo ocigledno jasno da bi u suprotnombio smijenjen.Na sastanku u Ogleju u Italiji, je prihvatio italijanske predloge ,kojima bi Slovenija izgubila svoj suverenitet na dobrom djelu drzave.Peterle je to uradio na svoju ruku,bez odobrenja vlade i parlamenta. Ali to nije prvi Peterleov greh a i greh njegove stranke. Dok je Peterle posle osamostaljenja Slovenije pre tri i po godine otisao u Austriju na odavanje pocasti austriskim fasistima i- ne zna se u cije ime - izvinjavao se zbog partizanskih "zlodjela" na Koruskoj, u njego- voj stranci postajali su sve utjecajniji slovenacki domobranski emogranti i oni koji su bili za vreme 2.svetskog rata saradnici okupatora. Velike simpa- tije prema nekadasnjim okupatorima odavaju krscanski demokrati i danas, sto ima odjeka u slovenackoj javnosti.Moguce je da ce morati da napuste vladnu koaliciju, jer ako hoce da ostanu,vjerovatno ce morati da smene svog predsje- dnika.

Dokumenat iz Ogleja,koji italijanska Farnesina naziva medjudrzavnim spo- razumom, a bivsi slovenacki ministar inostranih poslova Lojze Peterle,gestom dobre volje slovenacke strane i pismom o namjerama,koje nije potpisano,nego samo signirano inicijalima obojice ministara u desnom gornjem uglu,dok ga slo- venacka vlada i parlament odbijaju u cjelini,jer predstavlja "rasprodaju slo- venske zemlje", jos uvijek nije javno objavljen, ne zna se sta u njemu pise, iako svi o njemu govore. Zbog njega je Peterle definitivno otisao sa spoljno- politicke scene Slovenije. Zbog Peterleovog odlaska (iako je mjesec dana prije Ogleja Peterle podnio ostavku, ali nastavio da vrsi duznost ministra inostra- nih poslova) krscanski demokrati ozbiljno razmisljaju da napuste "veliku koa- liciju" u vladi Janeza Drnovseka, ali - javna je tajna da u tome nisu jedin- stveni.Naime, onim koji su ostali u vladi ne napustaju se ministarska i drzav- nosekretarska mjesta, a drugi misle da nije u interesu stranke da zbog svog predsjednika (Lojze Peterle je naime predsjednik slovenackih krscanskih demo- krata) stranka zanemari nacionalne interese.Tako je druga moguca varianta da Peterle ostane i bez mjesta predsjednika stranke,na kojem se dugo "ljulja". Najozbilnija optuzba i u javnosti i u dijelu vlastite stranke je da je Peterle vodio drzavnu politiku na stranacki nacin,a da je stranacku politiku identifi- kovao sa svojom licnoscu, zbog cega je na poslednjem kongresu,na kojem je Peterle ponovno izabran za predsjednika,napustio rukovodstvo stranke jedan od intelektualno najacih i najuticajnijih clanova, donedavni generalni sekretar Slovenskih krscanskih demokrata (SKD), Edvard Stanic.

Najlucidnije je cijelu zbrku ocijenijo Marjan Sedmak,glavni urednik dnevnog lista "Republika", kada je napisao da je nakon zatvorene sjednice par- lamenta o Oglejskom papiru zapoceo "krizom odnosa sa Italijom, nastavio na ivici vladine krize izavrsio krizom slovenacke demokratije."

"Dobitnici" dobijene bitke

Cinjenica je da u Sloveniji jos traje proces politickog profiliranja politickih stranaka u kojem su se, do sada najbolje pokazale stranke koje su nastale iz nekadasnjeg SSRN.One nisu vodile samo proces demokratizacije slovenackog drustva, nego i definisale slovenacku strategiju do federacije, kako proces mirnog silaska sa vlasti koji je rezultirao politickom pluraliza- cijom slovenackog drustva i drzave i prvim visepartijskim izborima.Na izborima je pobjedila koalicija Demos u kojoj su ucestvovale kako stranke koje su nas- tale bez temelja i tradicije SSRN.Demokrscani u Demosu predstavljali su stran- ku cije je clanstvo sastavljeno "napola" - dio koji je osnovao stranku djelo- vao je u kulturnim i civilnim pokretima koji su ranije djelovali u okviru SSRN i u svojim politicko-programskim zahtjevima slijedio zahtjevima modernih ev- ropskih krscanskih demokratija.Drugio dio, koji se aktivirao i prikljucio u toku predizborne kampanje,predstavljali su emigranti ilioni koji su bili sa njima povezani i klerikalisticki krugovi.Poslednjima je osnovna ideja bio kle- rikalizam i revansizam prema svemu sto je bilo ranije,kako u vrijeme antifasiz- ma, tako u vrijeme socialisticke Slovenije u Jugoslaviji.Pre svega pokusaju da rehabilituju sve one koji su bili u antifasistickoj borbi porazeni, istoriski i politicki.Danas ovi krugovi svojataju cak i zasluge za osamostaljenje Slo- venije.

Lojze Peterle je vec pre osamostaljenja Slovenije , kao predsjednik najmocnije stranke u Demosu , dobio mandat za sastav vlade.Njegova vlada je, po podacima iz 1989.godinu, naslijedila 15 hiljada milijardi dinara akumula- cije,nezaposlenost koja je bila najniza u Evropi,solidnu privrednu infrastruk- turu, u Skupstini su bili vec usvojeni amandmani koji su ozakonili ekonomsku samostalnost republike,nemogucnost uvodjenja vanrednog stanja bez saglasnosti republicke skupstine,ozakonjeno je sluzenje regruta iz Slovenije u Sloveniji, promenjen je sistem finansiranja nedovoljno razvijenih,umjesto budzetski na principu zajednickih ulaganja.Uplacene carine nisu automatski prelivana u savezni (SFRJ) budzet,nego su uplacivane na poseban racun,dok se ne postigne dogovor o nacinu podjele,itd.Na politickom nivou,razdvojena je politicka od drzavne vlasti.Sadasnji slovenacki premier Drnovsek je,kao predsjednik pred- sjednistva SFRJ odbio daucestvuje u radu najviseg partiskog (SK) organa, a za njim je to odbio i savezni premier ,Ante Markovic, a sve to je postignuto u napornim,mucnim,konfliktnim pregovorima i sukobima na saveznom nivou.To su bi- li glavni zahtjevi "slovenackog proljeca",koji su ispunjeni prekidom partiskih odnosa, kada je delegacija SK Slovenije napustila 14.vanredni Kongres SKJ, na kojem se zalagala za ukidanje demokratskg centralizma .za nastanak saveza rav- nopravnih partiskih republickih organizacija, a pre svega za usvajanje rezolu- cije o postovanju prava coveka.Svi zahtjevi su jim bili odbijeni preglasavan- jem.Ali je ocigledno da je jos prije proglasenja osamostaljenja postignuto prakticno sve ono sto je zahtjevano u procesu koji se danas naziva "slovenacko proljece" i sto danas svojataju svi koji su se u taj proces naknadno "prisle- pali", shvativsi da je proces demokratizacije dobijen,iako nije jos zavrsen.

U junu mjesecu1990.godine,umjesto akumulacije od 15 hiljada milijardi dinara,dobijenih u naslijedje od poslednje (Sinigojeve) socijalisticke vlade, zjapila je rupa od minus sedam hiljada milijardi dinara.Peterleova vlada je uspjela u prvih sto dana svog trajanja "zafurati" 22 hiljade milijardi dinara, a ni danas se niko nije zapitao gdje,kako i na sta.Tada su izbile afere.Prvo Elan, kada je finansijski direktor Elana, svetski poznate tvornice smucki,pri- znao da je dijelom nestalihsredstava finansirana predizborna kampanja krscan- skih demokrata, a dokumentaciju je odnio u Austriju,odakle jos nije stigla nazad.Izbila je afera Metalna,gdje su obecana sredstva za sanaciju,ako se smijeni direktor ljeve orientacije.Pokusaj da stranka (SKD) ovlada ekonomskim prostorom zavrsio se katastrofom za ekonomiju,doslo je i do sukoba oko zakona o privatizaciji, kada je Peterle srusio u skupstini usvojenu koncepciju i po- kusao dovesti Dzefrija Saksa (Jeffry Saks) da provede svoju "sok terapiju", zbog cega podnose ostavku podpredsjednik vlade Joze Mencinger i ministar fi- nansija Marko Kranjc.

Sukobi su se umirili u vrijeme desotodnevnog rata, ali su ponovno za- poceli vec oko toga da li je moratorij, prihvacen na Brionskom sastanku sa rukovodstvom SFRJ, bio u interesu Slovenije."Jastrebovi" u Peterleovoj vladi su zagovarali nastavak oruzanog sukoba sa JNA i kada se pokazalo da su u pravu oni koji su zagovarali moratorij, zapoceli su proizvoditi afere koje su desta- bilizovale unutrasnjepoliticku scenu i rusile spoljnopoliticki ugled Sloveni- je,koji nije porastao ni nakon toga kada je Peterle, za cijenu ostanka njego- ve stranke u "velikoj koaliciji" postao ministar inostranih poslova, a pret- hodno mu je izglasano nepoverenje kao premijeru, pa je predsjednik vlade po- stao Janez Drnovsek.

Trgovina mrtvim za vladanje zivim

Dok drzava nije imala, a ni danas je nema, spoljnopoliticku strategiju, vec prvi Peterleovi ministarski koraci, odavanje pocasti austriskim fasistima i izvinjenje Austriji zbog partizanskih "zlodjela" na Koruskoj, ucesci na misi za domobrane i stavljanje vijenca na njihov spomenik u Kanadi, izazvali su burne reakcije u Sloveniji.Ovim nisu bili zadovoljni ni njegovi stranacki cla- novi, koji akcenat stavljaju na demokratiju, za razliku od krila u stranci ko- je akcenat ne stavlja ni na krscanstvo ni na demokratiju,nego na klerikalizam i revansizam.U najnovijem programu stranke krscanskih demokrata zapisano je sljedece,sto samo uvjerava da je to krilo u ofanzivi:

"Slovenski narod bio je tesko pogodjen kako fasistickim,tako i komunis- tickim totalitarizmom.Posebno je komunisticka partija pod vodjstvom Kominter- ne u najtezem trenutku fasisticke okupacije zapocela krvavu revoluciju od 1941 do 1945 i time,medju nama inicirala bratoubilacki rat koji je zavrsio masovnim ubijanjem onog dijela Slovenaca koji se suprostavio komunistickoj ideologiji i revoluciji... Popravljanje krivica mora obuhvatiti sve zrtve revolucije i njom zapocetog gradjanskog rata.... znaci i sluzbeno prioznanje da su bili antikomunisticki otpor za vrijeme rata i poslijeratno suprostavljanje nedemo- kratskoj vlasti legitimno, legalno i casno djelo koje proizlazi iz opstepriz- natog prava na samodbranu i iz prirodnogprava na otpor protiv totalitarnog rezima...."

Pored otvorene rehabilitacije kolaboracionizma i kolaboracionista,ovaj programski stav sadrzi i niz neistina i na osnovu njega bi se iste optuzbe mogle uputiti na racun svih drzava-clanica antihitlerovske koalicije, kojima ni u snu ne pada na pamet da izjednace ulogu antifasista i kolaboracionista sa fasizmom, iako ih izjednacava u smrti.Nije jasno zasto danas slovenacki krsca- nski demokrati ponovno zapocinju trgovinu mrtvim,osim ako preko mrtvih ne zele odlucivati o sudbini zivih.A sudeci po reakcijama javnosti,tesko da uspiju.

"Oglejski papir" u svemu ovom moze imati samo ulogu revizije ranije potpisanih i ratificiranih Osimskih i Rimskih medjunarodnih ugovora.Te spora- zume su prihvatile i Italija i Slovenija, a njima se garantuje nepovredivost granica. "Kvaka" u njima je u recenici da do promjene granica moze doci samo mirnim putem i dogovorom zainteresiranih zemalja.Kako saznajemo, u "papiru iz Ogleja" napisano je nesto sto tu mogucnost otvara i stoje Peterle (svejsno ili nesvjesno, ali sigurno bez odobrenja svoje vlade ili parlamenta) na svoju ru- ku parafirao, pa italijanska strana danas to koristi.Posle tog potpisa odmah se je sastala slovenacka vlada koja je papir odbila samo sa jednim,Peterleovim glasom protiv.

Zbog toga se slovenski krscanski demokrati nalaze pred dvostrukim izazovom - da razrijese dilemu "predsjednik stranke ili stranka" ali i dilemu svoje politicke orijentacije - ka klerikalizmu i rehabilitaciji fasizma, ili prema modernoj dekomkrscanskoj orijentaciji njemackog tipa.

ZORAN ODIC, AIM