CETINJSKI BIJENALE '94 - SVE TEZNJE OSTVARENE

size:Najprije je uvazen zahtjev Asocijacije "Cetinjski bijenale" - upucen preko Ministarstva inostranih poslova Rusije

• da Ruska misija pri Organizaciji ujedinjenih nacija pokrene pitanje izuzeca od sankcija. Potom je, od 20. avgusta, otpocela manifestacija na kojoj su ucestvovali umjetnici iz Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije, Rusije, ZND, Francuske, njih ukupno 200. Bijenalom su ispostovane sve, pred njegov pocetak, ustanovljene intencije, tako da se razmislja o koraku dalje - Trecem bijenalu koji bi se, mozda, mogao mjeriti i sa venecijanskim i sidnejskim

text:

Realizovanjem leta na relaciji Pariz - Tivat, koji je pred pocetak Cetinjskog Bijenala najavljivan s izrazitim rezervama, plodotvorno je okoncana ova kulturna manifestacija. Nema sumnje da je avion koji je 22. oktobra prebacio iz Pariza za Crnu Goru 140 francuskih novinara, galerista, stvaraoca na cijem je celu bio osnivac i prvi covjek ove manifestacije, pariski arhitekta i crnogorski princ Nikola Petrovic, svecanije od ma kakve prigodne ceremonije, zatvorio ovogodisnji Bijenale.

Na taj nacin utisnut je pravi pecat na kulturne djelatnosti koje su na Cetinju, pod geslom "Vidjeti u mraku", otpocele 20. avgusta. U mraku, ovdasnjeg okruzenja se, tako, posredstvom Bijenala moglo vidjeti: oko 200 umjetnika i kulturnih poslenika; uvodna izlozba Jusufa Hadzifejzovica - performans na kome su djeci dijeljeni bomboni i suveniri, a odraslima cigarete, sto je imalo za cilj da podsjeti na atmosferu kakvu budi povratak gastarbajtera kuci, odnosno situaciju u kojoj se vise od dvije godine nalaze izbjeglice iz bivse SFRJ; tri tematska programa iz Rusije i ZND pod naslovom "Vidjeti u mraku", odrzana u Vladinom domu, "Plavom dvorcu" te bivsoj ruskoj ambasadi Kraljevine Crne Gore sa svrhom otpora jugoslovenskom ratu, kao i etnickim diskriminacijama svih nacionalnih zajednica, cijim zrtvama su sve manifestacije i bile posvecene; djela renomiranih umjetnika sa Zapada, poglavito iz Francuske, u prostorijama Engleskog poslanstva; "Festifal-off" - performans umjetnika sa prostora bivse SFRJ te "Instalacije na otvorenom", po ulicama, trgovima i fasadama Cetinja, kao najupecatljiviji dio cjelokupnog Bijenala. Ovaj segment ostace upamcen po projektu "Buldozer sou" Aleksandra Kosolapova - referencu na dogadjaj od prije 25 godina kada je u Moskvi buldozer pregazio na ulicama izlozene radove "nepodobnih" umjetnika; po eksponatima grupe "Skart" i Lorana Zubera koji su izvedeni na fasadi Dvorca i drugih zgrada, po projektu Alena Smajersa "A da se ne prosetamo Cetinjem...", koji sadrze "poziv da se zadje u jedan umjetnicki svijet koji se pridruzuje topografskoj realnosti grada"...

I ustanovljena intencija susretanja evropskog Istoka i Zapada na Cetinju je drugim Bijenalem, bez sumnje, ispostovana. Sreli su se francuski, ruski i ZND umjetnici, a Cetinje sa svojim crnogorskim i inim juznoslovenskim umjetnicima je bilo tu kao katalizator ovih oprecnih kretanja. Cetinje je povezalo Crnu Goru sa bivsim clanicama SFRJ, Rusijom i ZND, Francuskom i ostatkom Evrope, kao sto su ovim svi receni entiteti medjusobno povezani.

Takodje, potvrdjena je i teza princa Nikole Petrovica o primarnosti kulture u odnosu na ekonomiju i ostale drustvene segmente; kao sto je prvi Bijenale za naslov uzeo Hadzifejzovicevo, do bola pronicljivo, zapazanje da "od kica do krvi samo je jedan korak" - sto se aktuelnim ratom i obistinilo - tako su celnici Bijenala - "malo ljudi sa malo para i mnogo dobre volje" - uspjeli da dovrse naumljeno, bez obzira na neizdasnost drzavnih medija i institucija i hronican nedostatak novca.

Premoc kulture nad ostalim segmentima osvjedocena je i saznanjem da je upravo Bijenale u potonjih nekoliko godina Crnu Goru ponajvise "prodrmao" iz duhovne letargije i prikazao je Evropi u svojstvu makar ponesto "drugacije" drzave. Odrzavanjem izlozbi u prostorijama nekadasnje Kraljevine Crne Gore ucinjena je reminiscencija na jedino razdoblje u kome je mala mediteranska zemlja makar u izvjesnoj mjeri posjedovala sve komponente drzavnosti, a ujedno, evropskim kulturnim poslenicima pruzena je prilika da upoznaju izvorni duhovni profil Crne Gore kao i njenu tradiciju.

Ako je prvi Bijenale, odustajanjem inostranih umjetnika od ucesca, bio samo preludijum za drugi, onda se moze reci da su ovim ispostovane sve prethodno ustanovljene intencije, ali da bi, u stvari, tek zavrsena manifestacija mogla steci status uvoda za treci, predvidjen za 1996. godinu. Njime bi se, ako ovdasnje tenzije dodatno splasnu, i uz finansijsku i inu pomoc Evrope te veci odziv domacih institucija, mogla stvoriti manifestacija koji ce se mjeriti sa venecijanskim ili sidnejskim Bijenalom. To je nagovijesteno na zavrsnici Bijenala, formiranjem drustva Cetinje - Pariz, koje ima za cilj da omoguci kulturnu razmjenu izmedju Crne Gore i Francuske te organizovanje uzajamnih putovanja kao i kulturnih i umjetnickih manifestacija. Tako bi se, u medjuvremenu - a za sto su ovim Bijenalom stvorene izvrsne pretpostavke - Crna Gora jos vise mogla pribliziti Evropi i vratiti dio onog dostojanstva i vrijednosti koje je imala prije "samo" 100 godina.

Igor MAROJEVIC AIM Podgorica