ZASTO JE ZABRANJEN RADIO "VRHBOSNA"?

NEPOZELJNA KRUGOVALNA

Drzavna RTV BiH nedavno je jednostrano raskinula ugovor s hrvatskim radiom "Vrhbosna", demontirala joj odasiljac i ukinula rad, iako je ovaj radio za razliku od muslimanskog radija "Hayat" uredno isplacivao ugovorene sume za "podstanarstvo" na RTV BiH. No, "Vrhbosna" je i nakon uredno placenih 72 hiljade maraka vise ne emitira, dok je zakasnjeli platisa "Hajat" i dalje mjezimce RTV BiH. Odgovorni na drzavnoj radio-televiziji reci ce da je takvu odluku donijela ovdasnja Vlada, dok hrvatski predstavnici u tom organu opovrgavaju da je ikada i raspravljano a kamo li zakljuceno takvo sto. Izjava direktorice RTV BiH da ce se eventualni dalji rad "Vrhbosne" morati razrjesiti na najvisem politckom nivou, jasno ukazuje o cemu se, u ovoj zabrani jednog medija, zapravo radi. Cudni neki temelji za bosnjacko-hrvatsku federaciju...

AIM SARAJEVO, 13.10.94. Krhka idila saveza bosnjacko muslimanskog i hrvatskog naroda do konacnog ustavnog konstituisanja bosansko-hercegovacke federacije nerjetko se, i na razlicite nacine, narusava. Ponekad su, kazu, u pitanju ekscesi neodgovornih pojedinaca ili grupa, od kojih se uvijek po pravilu ogradjuju predstavnici jedne ili druge strane, ponekad nazalost i zvanicnici institucija postojece vlasti. Jednom takvom odlukom rukovodstva drzavnog radija i televizije BiH na celu sa direktoricom Amilom Omersoftic, raskinut je ugovor sa radio postajom "Vrhbosna" o iznajmljivanju odasiljaca na Humu i glas sa valova ove stanice je cutao - "Vrhbosna" je prestala da radi.

Citaocima, uvida radi, treba reci da je ovo mala radio stanica snage jednog kilovolta cija je cujnost osim Sarajeva dopirala do 80 kilometara, dakle do okoline Zenice, ali da je za kratko vrijeme svog postojanja i rada stekla afirmaciju i popularnost ne samo u hrvatskom zivlju vec i medju slusaocima drugih cionalnosti. Ako nista drugo, slusaoci su bar mogli cuti i istinu s druge strane a ne samo zvanicnih drzavnih medija. Obrazlozenje rukovodstva drzavne RTV o ovoj odluci bilo je kratko i neumoljivo; ona je, kazu, donesena na osnovu zakljucka Vlade da svi korisnici usluga RTV BiH, kojima je iznajmljena oprema, sada istu vrate radi pokrivensosti cujnosti njihova programa. Da li je i kada takva odluka Vlade uopste donijeta saznat ce se kasnije, ali cinjenica je da iza nje ne stoje razlozi cujnosti drzavnog programa, pogotovu ne ekonomski motivi, vec da je ona iskljucivo politicke prirode. No, krenimo redom...

Za pocetak rada radio Vrhbosne od 11. cetvrtog 1993. godine, bas kao i za njegov prestanak, neosporne zasluge pripadaju rukovodstvu drzavnog radija i televizije. Iznajmljen je odasiljac na Humu, odredjena cijena njegovog koristenja, "Vrhbosna" je svoje obaveze uredno ispunjavala i na osnovu ugovora drzavnom je radiju do sada isplatila preko 72 hiljade maraka. Drugi korisnik, radio "Hayat" glasilo bosnjacko muslimanskog naroda, prema svojim obavezama bio je neuporedivo nesolidniji, ali njima odasiljac nije oduzet. "Vrhbosna" je program emitovala u terminu od 15 do 24 sata, preuzimajuci centralne informativne emisije sa radio Hrvatske, popunjavajuci program i svojim vijestima, kvalitetnim izborom muzike, njegujuci i razvijajuci cisti hrvatski jezik. Sve je to, uz sasvim moguce programske propuste, realizovala ekipa od 15 volontera radeci devetnaest mjeseci bez plate. Radio je glasilo hrvatskog kulturnog drustva "Napredak", a odnos prema ovom mediju direktno je zavisio od politicke situacije na terenu, odnosno kada bi se odnosi Muslsimana i Hrvata pogorsavali nestajalo bi struje u studiju i program bi se prestao emitovati. Cim bi se politicka klima popravila program bi mogao neometano da tece. Cinilo se da je potpisivanjem vasingtonskog sporazuma ujedno i kraj nedacama ove informativne kuce, da joj dolaze prijatniji i mirniji dani. I upravo tada, na opste iznenadjenje, ugovor je jednostrano raskinut, odasinjac demontiran, a glas "Vrhbosne" ucutao.

• Iznenadio nas je i sam cin, ali i nacin kako je to uradjeno, - kaze nam direktor postaje Mijat Zubak. - Zaposleni ovdje su to tesko dozivjeli, kao atak na licnost, a slusaoci kao atak na ravnopravnost naroda.

Na nase pitanje da li se radi o politickoj pozadini direktor Zubak se nevoljko smjeskao i odgovorio "Prosudite sami". Direktoru "Napretka", Franji Topicu, direktorica ce RTV BiH, Amila Omersoftic, reci da se pitanje daljeg rada "Vrhbosne" moze rjesiti samo na najvisem politickom nivou. Iz ove izjave namece se i zakljucak da je ona samo izvrsilac, a ne i kreator ove doluke. Ko je je dinio i dalje je enigma. Predstavnici hrvatskog naroda u Vladi Federacije BiH odredjeno izjavljuju da Vlada u ovom sazivu nikada nije ni raspravljala, a pogotovu donijela slicnu odluku, potpisanog dokumenta nema. Ako je, sto je sasvim moguce, donesena u uzem krugu istomisljenika ona nema nikakvu pravnu valjanost, ni legitimnost. No, nazalost, ima fakticno djejstvo, pa skromna oprema i uredjaji u studiju vec petnaestak dana stoje, "Vrhbosna" se ne oglasava i niko ne moze da odgovori kada ce i kakav rasplet biti. Slusaoce, dakako, niko nista i ne pita.

Predstavnici "Napretka" sa ovim slucajem pismeno su upoznali i obratili se predsjedniku Federacije Krasimiru Zubaku, podpredsjedniku Ejupu Ganicu i premijeru Harisu SIlajdzicu, ali do sada povratnu informaciju nisu dobili. Zacudjuje i cutanje hrvatskih politickih stranaka, njihova nijema saglasnost sa prestankom rada najutjecajnijeg hrvatskog informativnog medija na ovim prostorima, a jasno je da se takvim postupcima ne gradi ni ravsnopravsnot naroda, a prema tome, ni sama buduca federacija.

Odlucni ne samo da idu do kraja u rasvjetljavanju ovog slucaja, vec i za konacno uvodjenje reda u sredstvima javnog informisanja, sada su samo ljudi iz "Napretka". Po njima je slucaj "Vrhbosne" ona kap koja je prelila punu casu nezadovoljstava tretmanom u drzavnim medijima. To se prije svega odnosi na drzavni radio i televiziju koja, po njima, propagira i zastupa interese samo jednog naroda. Novinarski kadrovi iz redova hrvatskog naroda u ovoj kuci mogu se izbrojati na prste jedne ruke, a i oni su bez pravog i veceg utjecaja. Najdrasticniji je primjer Vladimira Bilica, formalno jos uvijek glavnog i odgovornog urednika televizije BiH. Njega je prije sest mjeseci smjenila direktorica Amila Omersoftic, iako glavnog i odgovornog urednika, po zakonu, imenuje i razrjesava Skupstina. Ne prihvatajuci ovaj nezakoniti cin Bilic ostaje na funkciji, ali potpuno bez utjecaja na programsku politiku ili bilo sto drugo, izolovan u svojoj radnoj sobi. Takvog glasvnog i odgovornog urednika svjet jos nije upamtio. Zbog svega toga ljudi iz "Napretka" sada traze ili da se podijeli imovina drzvanog RTV, jer ona ne pripada samo jednom narodu (citaj - stranci), ili da se izvrsi programska popunjenost kadrovima iz hrvatskog naroda ili da jedan dio programa na ovom mediju pripada njima.

Slucaj "Vrhbosne" vraca se kao bumerang i drugim nadleznim organima. U Kiseljaku je sa kapitalom od 100 hiljada maraka pokrenuta inicijativa za osnivanje hrvatske radio-televizije, i vec je na ime pomociza njeno realiziranje prikupljeno jos milion maraka. Tako ce, po svemu sudeci, umjesto uvodjenja reda u sredstvima informisanja, trazenja puta i nacina za vise objektivnosti i racionalnosti, uzavrele strasti jos vise bujati, medijski rat nastaviti, a istina imati samo jednu - "svoju" stranu.

Ukupnim odnosima izmedju Bosnjaka Muslimana i Hrvata, kao i procesu u izgradnji Federacije, to moze samo da skodi. Ljudi koji su donijeli odluku o ukidanju "Vrhbosne" ili toga nisu svjesni, ili im je upravo i stalo do daljeg zaostravanja situacije.

MLADEN PAUNOVIC