UOCI ZASJEDANJA BOSANSKOHERCEGOVACKOG PARLAMENTA

POSLANICKE MARIONETE POCINJU ODLUCIVATI?

AIM SARAJEVO, 10.10.94. Ovih dana predsjednik Skupstine RBiH Miro Lazovic i predsjedavajuci Skupstine Federacije Mariofil Ljubic za drugu polovinu oktobra najavljuju novo zasjedanje bosanskohercegovackog parlamenta. U atmosferi sve cescih i zescih medjusobnih optuzbi celnika SDA i HDZ za kasnjenje u implementaciji vasingtonskog sporazuma, sve ocitijeg raskola u SDA izmedju Silajdzica i Izetbegovica, te jos uvijek velikih razlika izmedju bosanskog i hercegovackog dijela HDZ, predstojece zasjedanje moglo bi imati zaista buran tok. Za razliku od posljednjih zasjedanja na kojima su poslanici u ime potpisane Federacije presutkivali mnostvo neusaglasenih stavova, sve navedeno moglo bi ih nagnati da, ovaj put, glasno progovore - sta to u novom savezu ne stima? Drugim rijecima, nakon nepremostenih teskoca u "dvostranackom funkcionisanju Federacije", visestranacki parlament BiH dobija svoju sansu za sustinsko odlucivanje u primjeni odredaba vasingtonskog sporazuma.

Zapravo, pojava tog sporazuma i pacifizacija hrvatsko-muslimanskih odnosa, i jeste stvorila formalne preduvjete za ozivljavanje parlamentarnog zivota u Bosni i Hercegovini. Izbor predsjednika i potpredsjednika, te Vlade Federacije BiH, uz donosenje brojnih zakonskih akata, iznova je na politicku pozornicu vratilo parlamentarce birane jos, za bosanske prilike, daleke 1990. godine. Postivajuci tada izrazenu demokratsku volju gradjana BiH, kreatori vasingtonskog sporazuma su za Skupstinu Fedracije u prijelaznom periodu, predvidjeli ucesce svih zastupnika iz 90. godine, izuzev onih koji su se pridruzili Karadzicevom tzv. srpskom parlamentu.

Paradoks bosanskohercegovacke politicke stvarnosti jeste da navedeni saziv i ovdje ima dvostruku ulogu - skupstine Republike sa mandatom do zavrsetka mirovnog procesa i Skupstine Federacije do novih izbora. Slicno ostalim drzavnim organima u dvostrukoj funkciji, i Skupstina Republike ima nadleznost najviseg drzavnog organa na cjelokupnoj teritroriji BiH, a federacijska predstavlja organ vlasti za teritorije BiH sa muslimansko-hrvatskom vecinom.

Nacin odlucivanja u federacijskoj Skupstini, za najbitnija pitanja, zasniva se na usaglasavalju stavova delegacija hrvatskih poslanika i delegacija bosnjacko-mualimanskih poslanika, a potom i odlucivanja prostom vecinom svih parlamentaraca, dakle i onih iz redova ostalih naroda. U ovakvom konceptu odlucivanja zagovornici Herceg-Bosne nasli su sansu za produzavanje zivota svoje paradrzavne tvorevine. Tako su, rukovodeci se nacelom ekskluzivnog zastupanja bosanskohercegovackih Hrvata, na nedavnom zasjedanju svog zastupnickog doma ljutito negodovali na zakazivanje parlamentarnog zasijedanja mimo njihovog pristanka.

Ako se uzme u obzir da su tri najvece nacionalne stranke SDA, HDZ i SDS, nastupale kao svojevrsni nacionalni pokreti, onda se proces njihovog unutarnjeg raslojavanja, a time i daljnja pluralizacija bosanskohercegovacke scene moze ocekivati. U Skupstini Federacije najveci broj poslanika i dalje imaju SDA i HDZ, ali je evidentno da se njihovo clanstvo osipa. Tim prije sto u politickom pogledu profil ovih stranaka nikada nije bio jasno definisan.

Tako je bivsi predsjednik HDZ Stjepan Kljuic, prelazeci s jednonacionalne na, kako tvrdi, visenacionalnu politicku opciju, oformio Republikansku stranku, te u parlamentu racuna na poslanicka mjesta umjerenijih clanova prevashodno iz redova HDZ i SDA. S druge strane, "transferom" pojedinih parlamentaraca pojavljuje se i Hrvatska stranka prava u BiH koja takodjer racuna na poslanicki dio vladajucih stranaka, ali radikalnijeg politickog profila. Na kolapsu Bobanove HDZ-ovske politike iznikla je, danas dosta relevantna politicka opcija, Hrvatska seljacka stranka koju predvodi bivsi potpredsjednik Saveza Komunista-SDP, Ivo Komsic. Njeno formiranje su, najvjerovatnije, podsticali i bosanski franjevci, te najjaci ugled stranka ima upravo medju Hrvatima izvan Hercegovine.

Muslimanska bosnjacka organizacija, koja je i nastala kao proizvod raskola u SDA pred prve izbore, izmedju Alije Izetbegovica i Adila Zulfikarpasica, i dalje se raslojava, ovoga puta sa predznakom liberalne politicke opcije u MBO Adila Zulfikarpasica i LBO Muhameda Filipovica. Njen politicki utjecaj, izrazen u po jednom poslaniku svake frakcije, evidentno opada u bh. parlamentu, tim prije sto se naglasnija figura stranke, M. Filipovic, kao opozicionar iskomromitirao prihvacenom funkciom ambasadora u Svajcarskoj, s kojeg ce se na koncu morati povuci nakon federalne revizije bh. diplomatije.

Prema broju vazecih mandata najveca opoziciona stranka u parlamentu Federacije je Unija socijaldemokrata BiH. Svoj identitet i pozitivan image ova stranka je sacuvala prevashodno na primjeru Tuzle, gdje ima lokalnu vlast, stiteci ovaj grad od agresorske SDS ali i upliva nacionalistickih ideja SDA i HDZ. Njen predsjednik i gradonacelnik Tuzle, Selim Beslagic, sve vise se namece kao gradjanska politicka alternativa A. Izetbegovicu.

Minijaturna Liberalna stranka, ciji politicki opozicijski profil personificira njen lider Rasim Kadic, nema relevantnije izrazenu politicku strukturu, ali ni utjecaj izvan Sarajeva. No, u parlamentarnom zivotu Kadiceva uloga daleko premasuje stranacke omedjenosti.

Gradjanska demokratska stranka trenutno nema niti jedno mjesto u parlamentu s obzirom da je njen jedini zastupnik G. Popovic pristupio kvaziparlamentu na Palama. Njen bivsi predsjednik (do ulaska u Predsjednistvo BiH) Mirko Pejanovic preokupiran je svojim nacionalnim angazmanom u eventualnom stvaranju nove srpske stranke u Federaciji, a sadasnji prvi covjek je bez znacajnijeg politickog ugleda, "mirovnjak" Ibro Spahic.

Zazivljavanjem Federacije, Durakovicev SDP gubi poziciju neophodne demokratske dekoracije Izetbegovicevoj vlasti, tako da se niz kadrova bivsih komunista pokazuje sve manje potrebnima, sto je narocito pokazalo pri formiranju federacijske strukture vlasti gdje se, po prvi put od izbijanja rata, niti jedan bivsi komunista ne nalazi na nekom od ministarskih ili zamjenickih mjesta. Tako se u okviru parlamentarnih istupa ponovno moze ocekivati da poslanici SDP zaigraju jace na opozicionu kartu.

Ukratko, navedene politicke stranke trebale bi oziviti bosanskohercegovacki parlamentarni zivot na predstojecem vrucem zasjedanju bosanskohercegovacke Skupstine. Time bi bosanskohercegovacki poslanici od, u najcescem slucaju marioneta, dosli u poziciju onih koji o necemu i odlucuju.

MIRSADA BOSNO