STANJE S MEDIJIMA I LOKALNOM SAMOUPRAVOM KOCNICA SU ZA ULAZAK
razgovor: Patrick Quinet, veleposlanik Ambasade lokalne demokracije u Osijeku:
HRVATSKE U VIJECE EUROPE
AIM, OSIJEK, 4.10.1994. U Osijeku od sijecnja ove godine djeluje Ambasada lokalne demokracije (ALD), prva takva institucija u Hrvatskoj. Taj projekt iza kojeg stoji Vijece Europe ima za cilj - kako mu to i samo ime kaze - razvoj demokracije na najnizoj razini organizacije vlasti - lokalnoj samoupravi. Belgijanac Patrick Quinet, prvi veleposlanik ALD-a govori za AIM o devetomjesecnom iskustvu svog rada.
AIM: Vec je gotovo devet mjeseci koliko traje Vasa misija u Ambasadi lokalne demokracije u Osijeku. Kako bi ste ocijenili to vrijeme i rezultate koji su u tom razdoblju ostvareni?
QUINET: Devet mjeseci asocira na trudnocu, zar ne? Ali ja sam, dosavsi u sijecnju, "bebu" donio i hranio je. Ona je sada vec skoro prohodala. Hranio sam je informacijama o svim aspektima zivota u Osijeku i prilagodjavao svojim zeljama i zahtjevima ljudi koje sam ovde sretao, ali i nasih partnera iz inozemstva, gradova, nevladinih organizacija, itd.
AIM: Da li je Osijek, s obzirom na cinjenicu da se s tri strane nalazi u neprijateljskom okruzenju, da je prepun izbjeglica i prognanika i da je u njemu vrlo izrazen postratni, "vijetnamski sindrom", najsretnije rjesenje za sjediste ALD-a?
QUINET: Osijek je dobar izlog za rad Ambasade lokalne demokracije. Zbog razloga koje ste naveli, ali takodjer i zbog sposobnosti ljudi koji ovdje zive da se odupru fatalizmu i pesimizmu. Sretan sam sto ovdje vidim mnostvo prizora "normalnog" zivota, posebno kad se uzmu u obzir materijalni uvjeti u kojima ljudi zive. Cinjenica je da je sindrom "slijepe ulice" ( spoznaja da ste okruzeni s tri strane) dugorocno vrlo poguban. Psiholoski i ekonomski. Zato djelovanje u ovom gradu Hrvatske ima simbolicno znacenje i, nadam se, uspostavit ce korake koji ce promijeniti stanje. Ali na gradjanskoj ravni. Jer to je nasa posebnost, nas cilj, nas san. Vrlo realistican i ostvariv san.
AIM: U Osijeku je jos jedna specificna situacija - u gradu su na vlasti liberali (HSLS), a u zupaniji HDZ. Da li je ta cinjenica imala ikakvog znacenja za Vas rad? I vezano uz to: kako biste ocijenili suradnju i pomoc koju ALD ima s opcinskim (gradskim) vlastima, a kako onu sa zupanijskim?
Da, kod vas su na lokalnoj i regionalnoj razini na vlasti razlicite stranke. Ali mi ne radimo na stranackim razinama, niti strogo na politickoj osnovi, cemu se u Hrvatskoj pridaje vaznost. No, moram naglasiti razlicit stil politickih cimbenika, kod vas u Osijeku. Uvijek sam nailazio na susretljivost i otvorenost kad je rijec o lokalnoj razini - Gradskom poglavarstvu, a kontakti su neprekidni.
Ali, imao sam velikih poteskoca u uspostavljanju kontakata - s ciljem medjusobnog informiranja - sa zupanijskim vlastima. Smatram da to odrazava opci stav prema prisutnosti Vijeca Europe ovdje u Osijeku. Kako to obicno biva, dok su jedni voljni otvoriti prozore u svijet, drugi zele - i zato imaju mogucnosti - zatvarati vrata i zivjeti iza njih.
AIM: Vec ste dovoljno dugo u Osijeku da mozete ocijeniti stanje sloboda i postivanje ljudskih prava na toj mikro razini. Ako se to ne kosi s praksom koju ima Vasa ambasada, mozete li prokomentirati Vase spoznaje.
QUINET: Vec prve noci mog boravka u Osijeku, u sijecnju ove godine, stekao sam na tom planu odredjena iskustva. No, mnogo je toga sto valja uraditi. Neki osnovni zahtjevi koje ja nazivam "kvalitetom vlasti", mogu se poboljsati. Cuo sam se i susreo s ljudima koji imaju velikih teskoca sa stanarskim pravima i u vezi s tim i upotrebom privatne imovine. Kad su u pitanju izbjeglice ima diskriminacije na planu obrazovanja i socijalne skrbi. Novine su u otuznom stanju, kad nema nacina da budu nezavisne. Primjerice, zapanjen sam kako u Osijeku lokalni dnevni list "Glas Slavonije" izvjestava o dogadjajima i kakav stav zauzima prema gradskoj vlasti.
AIM: Mozete li reci na kojim konkretnim projektima trenutacno radite i koji su planovi ALD-a u narednom razdoblju.
QUINET: Djelujemo na cetiri osnovna podrucja. Prvo: lokalna demokracija sama po sebi. Pomazemo Hrvatskoj da ugradi temeljni dokument Vijeca Europe: povelju o lokalnoj samoupravi. Pored susretanja s clanovima Parlamentarne skupstine Vijeca, tijesno suradjujemo i s pojedinim gradskim vlastima. Postoje i susreti gradonacelnika, a mi organiziramo i radne posjete clanova gradskih vijeca s Lozanom (u Svicarskoj) i Haarlemom (u Nizozemskoj).
Drugo: humanitarna djelatnost. Mi povezujemo donatore s gradjanskim udruzenjima u Osijeku, s namjerom da olaksamo raspodjelu i pomognemo u definiranju potreba. Na tom polju radimo s Udruzenjem bosanskih izbjeglica. Takodjer, zavrsavamo i programe oko Djecje ambasade.
Trece: obrazovna djelatnost. S jednim od nasih partnera (Amnesty International) radili smo na prijevodu pedagoskih tekstova koji se odnose na obrazovanje o ljudskim pravima. Vrlo brzo, te ce knjige, prevedene na hrvatski, biti dostupne skolama u Osijeku. Razmjenili smo i programe s nasim partnerima sa Sveucilista u Lozani. Obrazovna djelatnost ALD-a vrlo je razgranata. Izgledalo bi fascinantno kada bih nabrojao sve inicjative koje smo poduzeli.
Cetvrto: mikro-ekonomska djelatnost. To je podrucje nasa preokupacija. Ono je vrlo tesko, ali ako se radi pazljivo, ono najvise i obecava. Pored konatakata s lokalnim poslovnim ljudima i regionalnim privrednim komorama, radimo na ideji povezivanja - ekonosmki i informativno - nekoliko gradova u regiji: Graca, Maribora, Pecuha, Siska, Tuzle, Osijeka, Temisvara - i kada to prilike budu dopustile, sa Suboticom u Srbiji.
Mi cemo, s Europskom Unijom i financijski pomoci, proucavajuci ekonomsku razmjenu izmedju tih gradova. Taj projekt, zbog geografskih razloga, nazvali smo "Banana projekt".
Na ekonomskom planu, bit ce mnogo profitabilnije da se povezu gradovi koji su medjusobno blizu, radije nego da se vezu sa svojim partnerima diljem Europe. Ali, kad to pazljivo pogledate, uocit cete da je zamisao u ukrstanju i mijesanju mreze gradova. To je vrlo "moderan" koncept. On se odrazava na nekoliko podrucja.
AIM: Koliko sam obavijesten ALD u Osijeku trebala bi dobiti stanovita novcana sredstva iz projekta PHARE. Da li je to tocno, ako jest o kojim se sredstvima radi i kako ih kasnije utrositi?
QUINET: Vec sam spomenuo zajednicki rad na "Banana projektu" u suradnji s Europskom unijom. ALD u Osijeku zatrazila je - za sve nase partnere - sredstva od Europske unije iz PHARE programa. Obecanja su data, a neke znakove dobili smo i potkraj rujna. Ocekujemo sredstva od 88.000 ECU-a za razlicite projekte na kojima radimo. Partnerski gradovi, nevladine organizacije ce s Upravnim komitetom Vijeca Europe, kroz odgovarajuca izvrsna tijela stvoriti osnovu za financiranje projekta.
AIM: Sto je po Vasem sudu osnovna kocnica ulaska Hrvatske u Vijece Europe (a samim tim i u programe PHARE i TEMPUS) i ima li Hrvatska izgleda da se uskoro pridruzi toj najstarijoj europskoj politickoj asocijaciji?
QUINET: Glede toga, Vijece Europe vrlo je jasno: dva podrucja hrvatske politike oznacena su manjkavima. Standardi lokalne samouprave su preniski. Hrvatska mora vise toga prepustiti nizim razinama vlasti, na lokalnoj ili gradskoj ravni. Sloboda medija je drugo vazno pitanje. Ona nije zadovoljavajuca i trazi strukturalne promjene. Potreban je veci stupanj slobode medija i veca liberalizacija u dodjeli frekvencija za radijske i televizijske postaje. To je cijena slobode govora i protoka ideja. Cijena demokracije.
AIM: Moze li se u Hrvatskoj ocekivati otvaranje jos koje Ambasade lokalne demokracije i smatrate li da je osjecki primjer dobra osnova za sirenje slicnih projekata u drugim dijelovima Hrvatske?
QUINET: Model Ambasade lokalne demokracije oznacen je kao snazno orudje gradjanskih obveza i ukljucenost gradova u kooperaciju s decentraliziranom Europom. U listopadu ce biti otvorena ALD u Sisku, a u Istri se o tome vode razgovori. Izvan Hrvatske, ali institucionalno povezano s Bosnom i Hercegovinom, bit ce u listopadu otvorena Ambasada lokalne demokracije u Tuzli. Njeni partneri bit ce Bolonja, Barcelona i Strasbourg. Vijece Europe namjerava pokrenuti rad ALD-a i u Baltickim drzavama. Sada shvacate koliko je djelovanje u Osijeku bilo vazno svojim primjerom u stvaranju necega sto se zove Europa gradjana.
DRAGO HEDL (AIM)