NAPUSTA LI HARIS SILAJDZIC SDA?

PREMIJER IZMEDJU STRANKE I FEDERACIJE

Da je sukob dvije unutarstranacke opcije, u javnosti poznat po razmiricama Izetbegovica i Silajdzica, dostigao kriticku razinu potvrdjuje, cini se, prijetnja ostavkom na mjesto dopredsjednika SDA od strane Harisa Silajdzica. U stranci tvrde da je prica o Silajdzicevoj ostavci puka izmisljotina, no u bosanskohercegovackoj javnosti vec se dugo raspravlja o tome da li je H. Silajdzic buduci bosanski Mesic i hoce li mozda oformiti svoju stranku?

AIM SARAJEVO, 18.09.94. Zagrebacki razgovori Tudjman - Izetbegovic, pored lijepljenja popucalih federacijskih veza onako kako su ih zamislili inozemni nalogodavci bosnjacko-hrvatske tvorevine u BiH, mogli bi izdejstvovati jos jednu, za bosnakohercegovacke prilike bitnu stvar - prolongirati ako ne i sprijeciti odlazak premijera Harisa Silajdzica iz krila Izetbegoviceve Stranke demokratske akcije. Naime, srazmjerno jazu izmedju esdeaovskog proklamiranog prihvatanja Federacije i prvobitnog stranackog opredjeljenja ka stvaranju male muslimanske drzavice, povecavaju se i nesporazumi Silajdzica kao nositelja federacijske ideje unutar SDA i tvrdog krila postojanog u Izetbegovicevoj aklamaciji "Muslimani su dovolji sami sebi". Da je sukob dvije unutarstranacke frakcije, u javnosti poznat po razmiricama Izetbegovica i Silajdzica, dostigao kriticku tocku potvrdjuje, cini se, prijetnja ostavkom na mjesto dopredsjednika stranke od strane Harisa Silajdzica.

Mada ce sef zastupnicke grupe SDA, Enver Kreso, na nedavnoj konferenciji za novinare ustvrditi da su price oko Silajdziceve stranacke ostavke jednostavno glasine, priznat ce kako je premijer, odnosno po njemu, jos uvijek aktualni dopredsjednik SDA Haris Silajdzic uputio Izvrsnom odboru ove stranke ostro pismo u kojem izrazava nezadovoljstvo zbog spore ili nikakve implementacije Ustava Federacije BiH. Slijedece Kresine tvrdnje - kako Silajdzicevo nezadovoljstvo nije upuceno stranci SDA, te druga - kako je sadrzina pisma i motiv za njegovo upucivanje unutarnja stvar stranke - pobija vec samo priznanje da je kao primalac naznacen Izvrsni odbor stranke, a da se premijer Silajdzic uistinu osjeca sastavnicom esdeaovskog vrha tesko bi bilo zamisliti kako o svojim nezadovoljstvima pismenim putom obavjestava rukovodstvo SDA, dakle, sebe samoga. Tim prije sto federacijski Ustav, pa i sam Washingtonski sporazum nikako nije "unutarnja stvar stranke" bez obzira koliko se SDA, kao i HDZ uostalom, trudila da dokaze kako su ekskluzivitet i zasluge oko dogovora eksplicite u nihovim rukama. Zapravo, svaka naredna uspostava federacijskih normi iznova ce dokazivati neumitnost pada nacionalistickih politika Sarajeva i Gruda te ce se vremenom, kao najbolnija tocka unutar SDA ili HDZ, ispostaviti pitanje - kako poraz i dalje prikazivati kao svoju pobjedu?

Sam Haris Silajdzic tesko da ce prihvatiti kolektivnu ulogu gubitnika koja mu se moze dogoditi u igri pukog promotora stranacke iskljucivosti. Odabiruci ulogu clana stranke, cak i sa potpredsjednickog mjesta, te marljivog zagovaraca Federacije, lucidni ce si Silajdzic osigurati kako trenutne, za sto je nesumnjivo bitnije potpredsjednicko mjesto u SDA, tako i buduce pozicije u BiH, koje mu, opet, obecava lojalost sporazumu i premijersko mjesto. Odluka ino-mentora o ponovnom zatezanju uzda raspojasanim saucesnicima Federacije - sto je nesumnjivo bio osnovni argument zagrebackih susreta Bosne i Hercegovine i Hrvatske na najvisoj razini - umnogome govori koje je mjesto u Silajdzicevom slucaju bezbolnije napustiti. Naime, istrajavanje mejunarodne zajednice, posebice Amerike, na Federaciji BiH cini premijersko mjesto daleko primamljivijim od statusa dopredsjednika stranke koja Federacijom sve vise gubi. Iskljucivo u slucaju da americki pritisak postigne takvu djelotvornost da se unutar SDA, ali i HDZ, Federacija pocne poimati kao uistinu najprihvatljivije rjesenje, sto je ipak neizvjesnija varijansta, Silajdzic bi mogao ostati u istom stranackom dresu. No, sudeci po dosadasnjem upornom izbjegavanju implementacije sporazuma, odnosno njegove primjene kako to kojoj od vladajucih stranaka odgovara, prije ce bit da ce se prica o Silajdzicevom razlazu s SDA uskoro ponovno aktivirati.

Pitanje je li Silajdzic buduci bosanski Mesic, odnosno da li ce prvi covjek bh. vlade eventualnim izlaskom iz SDA oformiti novu stranku, ipak ne ovisi puno o trenutnom raspolozenju unutarstranackih frakcija ili pak ovdasnje javnosti. Navikli da gotovo svaki clan Predsjednistva po osobnim zeljama napravi sebi neku novu stranku, bosanskohercegovacki gradjani mogu i s odusevljenjem ali i s negodovanjem primiti jos jedan raskol SDA, u ovisnosti iz kog nacionalnog, odnosno politickog kuta to promatraju. Status Silajziceve politicke opcije, zvala se ona i nova stranka, odnosno njezinog prihvatanja kod dijela clanstva SDA, ovisit ce prvenstveno od potpore inozemnih institucija, onih istih koje su projicirale Federaciju. Uz njhov blagoslov Haris bi Silajdzic uskoro mogao dozivjeti procvat politicke karijere koja je, za razliku od mozda i uspjesna vladina djelatnika, najcesce varirala izmedju pozicije jedinog "pametnog koji cuti" do "onog koji i nema sto da kaze". A, da je uz ino potporu u sadasnjim bh. prilikama uspjeh zagarantiran Silajdzicu moze najbolje pokazati vrtoglavi uspjeh protuteze hrvatskoj iskljucivosti u BiH - Ive Komsica. Kao covjek koji ce u ime bosanskih Hrvata pokazati zube hadezeovskoj politici Komsic ce od komunistickog politcara druge postavke - koji prvi dio rata provodi pakirajuci u svom selu humanitarne pakete "Caritasa" a u Predsjednistvo BiH ulazi kao kandidat Durakovicevih bivsih komunista - profitirati do najozbiljnijeg kandidata za novog nacionalnog lidera kojem je hrvatstvo dokazano i nedavnom audijencijom kod Svetog Oca pape. Unatoc donedavnoj partijskoj proslosti.

Posljednja zagrebacka svecana prisega F. Tudjmana i A. Izetbegovica o buducem zajednickom prijanjanju na ozivotvorenje Federacije BiH i primjeni njena Ustava moze, dakle, ili obustaviti ili prolongirati medjunarodnu potragu za novim ljudima kojima ideja Federacije ne rusi temelje stranackih politickih opcija. No, vjerojatnije je da ce "zagrebacki intermeco" tek pokazati dokle seze strpljenje federacijskih ino-mecena kad su u pitanju odgovorni za dio bosanskohercegovackih sukoba. Da ce Federacija i dalje biti aktualna i kad to strpljenje iscuri moglo bi se dokazati upravo Silajdzicevim stranackim prestrojavanjem. Naravno, ovaj put samo s bosnjacke strane.

DRAZENA PERANIC