NASILJE NAD DJECOM

"Na svijetu ne postoji drzava ili narod koji ne bi shvatao blagostan- je djece kao vrijednost,koja zasluzuje posebnu paznju.Nema vlade koja bi priz- nala da se dobrobit djece ne nalazi na njenomspisku znacajnih zadataka.Nema roditelja,ucitelja,sudija,ljekara ili duhovnika koji bi tvrdili da se ne tru- de za dobrobit djece.Ako bi prihvatili sve tetvrdnje ideklaracije kao istiniti dokaz stvarnosti, mogli bi zakljuciti da je covjecanstvo uspjelo doseci moralni napredak.Jer jedno od osnovnih mjerila tog napredka je odnos odraslih prema djeci."Tim rijecima je Maria Lopatkowa,knjizevnica i pedagog,predsjednica Odbo- ra za cuvanje prava djeteta otvorila kongres Odbora za cuvanje djeteta,koji je bio osnovan vec 1981.godine u Poljskoj.Aktivnosti odbora bile su dobar putokaz i clanovima sekcije za zajednicku dinamiku Drustva psihologa Slovenije,koje je u trogodisnjem ciklusuljetnih skola (1986-1989) nacinilo znacajne korake na podrucju psiholoskih prava djece.Pocetkom 1989.godine u Sloveniji je ustanov- ljena Komisija za prava djeteta u okviru Saveza prijatelja omladine Slovenije. Najznacajnija aktivnost komisije,jos u prvoj godini djelovanja,bilo je obliko- vanje prijedloga ustavnog amandmana,kojim se u Ustavu Republike Slovenije prvi put izricito spominju i osiguravaju prava djeteta.

Moramo se suociti sa cinjenicom da smo u Sloveniji tek prije nesto manje od decenije otkrili i javno priznali da i kod nas postoji zloupotreba djece.Godine 1985 bili su objavljeni rezimei istrazivanja Instituta za krimino- logiju Pravnog fakulteta u Ljubljani,koji govore o nekim vidicima mucenja dje- ce,a tri godine kasnije,rezimei sa seminara na istu temu.Domacipodaci i eviden- cije su jos uvijek oskudni,pa ipak ne toliko da ne bi mogli zakljuciti da je nasilje nad djecom u okviru porodice i izvan nje kao i drugi najrazlicitiji nacini zloupotrebe djece,prisutno i u Sloveniji.Po obsegu,nacinu i tezini se bas nimalo ne razlikuje od onoga u inostranstvu.U novinskim biljeskama,ali i u opsirnijim zapisima,posljednjih godina mozemo naci podatke o pretucenoj, spolno zloupotrebljavanoj,zanemarenoj,sikaniranoj,preopterecenoj ili drugacije maltretiranoj djeci.I bilo nam to pravo ili ne,ne mozemo vise mimo cinjenice da je i to dio nase svakodnevnice i da zrtve nisu samo djeca neslovenackih roditelja,ona iz socialno ugrozenih porodica ili djeca dusevno bolesnih.Medju njima ,posebno spolno zloupotrebljavana, su i djeca iz potpuno sredjenih poro- dica, djeca koja imaju ugledne i postovane roditelje.

Sa djecom,koja su na ovaj ili onaj nacin zloupotebljavana,srecu se kroz svoj rad policija,socijalne sluzbe,patronazne sluzbe,skole,vrtici,ali i brojni dobrovoljci,odnosno savjetnici na razlicitim kriznim telefonskim lini- jama.U tim kontaktima veoma cesto se suocavaju sastrahom djeteta,jer vecina djece ne zeli i ne moze izreci da je zrtva svojih roditelja.Brojne su situa- cije u kojima mnoga djeca zrtve nasilja stite svoje roditelje i tako to nasilje ostaje iza zavjese muka.

Odkrivanje pojava nasilja nad djecom imalo je za posljedicu organizo- vanje specialnih aktivnosti za sprecavanje zloupotrebe djece; sljedila su brojna strucna savetovanja, a misljanja o tom problemu su veoma razlicita.Dio javnosti smatra da struka pretjerava i jos uvijek nece da vidi, da je nasilje nad djecom prisutno i u Sloveniji; drugi, opet, krivedrzavu,koja nema sluha za "svoje najvece bogatstvo - djecu"; na srecu postoje i takvi,koji s povje- renjem gledaju na nastojanja i ustrajnost onih,koji su se na ovaj ili onaj na- cin nasli u tom problemu.Povecava se broj roditelja,koji sa zadovoljstvom pri- sustvuju razlicitim predavanjima, radionicamai slicnim sretanjima, na kojima im strucnjaci pomazu razumjeti i prihvatiti prava djeteta.

Marjan Conc,covjek koji je u Sloveniji zaorao tu ledinu, je na jednom od savetovanja izmedju ostalog rekao: " Priznavanje prava djeteta i sprecavanje krsenja tih prava ima prednostpred korekcijama! Na zalost,mnogi jos uvijek misle da ce se "s bozjom pomoci" vec nekako i to urediti, samo ako uspijemo zatrijeti uticaj nekadasnjeg bezbostva.Takva nadanjasu veoma pojednostavljena i vjerovatno nisu ni Bogu bas sasvim dopadljiva."

KATARINA LAVS,AIM